Osim gradnje dionica autoceste na koridoru Vc, autoceste Tuzla – Orašje, kao i planiranog Jadransko-jonskog koridora, strateška opredijeljenost vlasti u Federaciji BiH je i gradnja mreže brzih cesta u onim dijelovima Federacije BiH kroz koje se na planiraju infrastrukturni projekti ranga autoceste.
Uvidom u izvješće o brzim cestama i autocestama izvan koridora Vc, a koje je publicirano u listopadu prošle godine, vidljivo je kako je plan da Federacija BiH ima gotovo 300 kilometara brzih cesta koje će biti pozicionirane na širem prostoru četiri odnosno pet županija.
Aktivnosti na terenu
U ovoj godini za očekivati je nastavak realizacije započetih aktivnosti kako bi se u četiri županije omogućila izgradnja adekvatne prometne infrastrukture, što je osobito bitno u smislu prometnog rasterećenja postojećih magistralnih i lokalnih prometnica, podizanja razine sigurnosti, ali i stvaranja pretpostavki za učinkovitiji razvoj lokalnog gospodarstva. Ovo je i svojevrsna kompenzacija za one prostore koji imaju snažne ekonomske pretpostavke za razvoj, no spletom okolnosti ne nalaze se na nekom od paneuropskih prometnih pravaca.
Uz gradnju autoceste na koridoru Vc, u Federaciji BiH se u ovom trenutku realiziraju aktivnosti u četiri županije u cilju izgradnje mreže brzih cesta. Do sada najveći stupanj realizacije bilježi Bosansko-podrinjska županija u kojoj se gradi brza cesta Prača – Goražde, dok se u Srednjobosanskoj županiji završena prva od pet sekcija brze ceste Lašva – Nević Polje.
U zapadnoj Hercegovini nedavno je potpisan ugovor za gradnju prvih dviju sekcija brze ceste koja će spajati Mostar, Široki Brijeg i Grude, dok je u Unsko-sanskoj županiji Gradska uprava Bihaća službeno počela postupak potpune eksproprijacije (izvlaštenja) nekretnina potrebnih za izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša. Ukupno gledajući, Federacija BiH u budućnosti bi trebala imati oko 300 kilometara brzih cesta. Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica s RH bit će dužine 47 kilometara, Mostar – Široki Brijeg – granica s RH 60,70 kilometara, Lašva – Travnik – Jajce 67,20 kilometara, Prača – Goražde 18,40 kilometara te Bihać – Ključ 106 kilometara.
A što je do sada realizirano kada govorimo o ovom strateškom cilju? Nakon potpisivanja ugovora za gradnju prvih dviju sekcija brze ceste kroz zapadnu Hercegovinu (Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok) stvorene su pretpostavke za početak radova na prvih 12 od ukupno 40 kilometara navedene prometnice koja će u konačnici ići od Pologa (Mostar) pa sve do graničnog prijelaza s Republikom Hrvatskom kod Gruda. U središnjoj Bosni završen je LOT 5 u dužini od 4,8 kilometara, koja se prostire od izlaza iz poslovne zone Vitez do Nević Polja na prostoru Novog Travnika, međutim, da bi ostvarila potencijal, bit će nužno realizirati i gradnju ostalih dionica, a osobito one susjedne – LOT 4, koja prolazi kroz poslovnu zonu Vitez.
Povezivanje
Planovi vlasti su da ova prometnica ide dalje na zapad, sve do Jajca, a trenutačno je u fokusu priprema izgradnje dionice Nević Polje – Turbe, u dužini od 11,43 kilometra, koja je dio ambicioznog plana povezivanja Lašve, Travnika i Jajca modernom brzom cestom. U Bosansko-podrinjskoj županiji fokus je na probijanju tunela Hranjen, a na koji se gleda kao na ključ realizacije generacijskog projekta spajanja Goražda i Sarajeva. S druge strane krajem godine počele su i konkretne aktivnosti na pripremi gradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša prema Republici Hrvatskoj, i to kroz postupak potpune eksproprijacije nekretnina.
Pred Federacijom BiH je opsežan posao koji uključuje realizaciju projekata koji sa sobom nose značajne izazove u smislu svladavanja geografskih karakteristika terena, ali i osiguranja održive financijske konstrukcije, za što je često potrebna i podrška europskih financijskih institucija. No, prednosti će biti brojne, a poglavito kada govorimo o gospodarskom osnaživanju, jačanju konkurentnosti poslovne zajednice na lokalnim razinama, kao i brzini transporta roba prema tržištima Europske unije.
