Društvo
Bruno Jelović: Travničanin nahranio više od 25 000 pasa lutalica
Dva tužna oka i prestrašen pogled. Uprljana dlaka od prašnjavih pločnika i gradskih kutaka. Mršav i gladan. Čeka nekoga. Ljubav, hranu, pažnju ili pomoć. Vjerovatno, sve navedeno. Očekuje bar komadić kruha i malo vode. Glava nageta na šapice i leži. Jedino kada mu se netko obrati, pomiluje ga ili mu dadne malo hrane, odgovori mahanjem repom, a poneki u znak zahvalnosti pruže i šapicu. Žive na ulici, na milost i nemilost ljudi. A njihova egzistencija je svakim danom sve više i više ugrožena.
To je opis napuštenih pasa, te pasa koji su odrasli na ulici. Nažalost, nisu psi jedine životinje koje hodaju po ulici, nadajući se novom domu, hrani i ljubavi.
Srećom, postoje mladi ljudi koji su željni pomoći nemoćnim životinjama.
Jedan od njih je Bruno Jelović, Travničanin, rođen u malom mjestu koje se nalazi na padini Vlašića – Gučoj Gori. Bruno je napustio Bosnu i Hercegovinu tijekom rata. Kao dječak, tijekom izbjeglištva otišao je u Požegu, a iz Požege u švicarski grad Aarau, gdje sada živi i radi kao fitness trener.
Uvijek se rado vraća u svoju domovinu. Njegova želja za povratkom i nastavkom života u malom mjestu je velika, ali u našoj državi ga posebno zgrožava odnos ljudi prema napuštenim životinjama, kao i odnos vlasti spram ovog problema.
Bruno je u svom rodnom mjestu na odlagalištu smeća pronašao dva bolesna i gladna psa. Angažirao je veterinara i nahranio ih. U njegovoj obiteljskoj kući udomili su čak 11 napuštenih i gladnih pasa, od kojih je 5 već pronašlo svoj novi dom. I dalje se nije osjećao najbolje jer je znao da time nije riješio cijeli problem. Znao je da pasa ima još. I tu počinje Brunina priča.
Osnivanje organizacije „Save the Dogs BiH“
Kada je uvidio da situaciju s psima može barem malo riješiti, dobio je motivaciju da nastavi dalje. Okupio je ljude koji također vole pse, te kojima nije mrsko odvojiti vrijeme i pobrinuti se za iste. Bruno je u našem razgovoru istakao kako mu je drago što je naišao na tako transparentne i dobre ljude. „Naša država zbilja je bogata dobrim, iskrenim i poštenim ljudima, koji su uvijek spremni pomoći. Pomoći i ljudima i životinjama, bez ikakve plaće i naknade“, kazao je Bruno.
Brunine kolege i volonteri pomažu svojim štićenicima tako što svaki dan posjećuju gradove Srednjobosanske županije, hrane i pomažu psima koji su u nevolji.
Na pitanje koliko je teško bilo u samom početku te da li je bilo nekih prepreka Bruno odgovara: ,,Najveća prepreka u cijeloj ovoj organizaciji su ljudi. Koliko ljudi mogu pomoći, tako zapravo mogu i odmoći. Bilo je ljudi, koji su pomagali, ali nažalost i onih koji su napravili veliku štetu za cijelu organizaciju, tako što su pokrali novce koji su bili namijenjeni za pomoć psima.
Ne želim imenovati i reklamirati te osobe. Samo im želim sve najbolje u životu te se nadam da nikada neće nikome drugome uraditi ono što su uradili nama.“
Moj sugovornik ponosnim glasom govori da ima sedam kućnih ljubimaca – šest u obiteljskoj kući, a sedmi je francuski buldog koji živi s Brunom u Švicarskoj. Situacija uličnih pasa je u većini država poražavajuća, osim u skandinavskim državama, te u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj. Opet ta Njemačka. ‘Ajmo dalje.
Strah i traume od pasa
Nismo svi ljubitelji pasa – neki ljudi su proživjeli traume i imaju veliki strah od njih. Zanimalo me što Bruno misli na tu temu. Rekao je da razumije ljude i njihov strah, te da to potpuno opravdava.
„Na našem Balkanu, od malena nas uče da se sklanjamo od pasa, ne diramo ih, inače će nas ujesti. Taj strah što smo stariji biva veći. Također, imamo milion slučajeva gdje smo čuli i vidjeli kako je neki pas napao nekoga, te tu strah raste na najveću razinu. Ne mogu nijedan strah opravdati rečenicom da ni sami ne znamo šta sve psi na ulici prođu, kakvu torturu. Zlostavljanje u vidu trovanja, udaranja i teških ozljeda nanesenih od ljudi. Jedan od mojih ciljeva je napraviti akciju gdje bih naučio i djecu i mlade kako otkloniti taj strah, te kako prići uličnom psu bez opasnosti da nam naudi. I, naravno, kako istom tom psu pomoći.“
Kroz Bruninu akciju je do sada na području Srednjobosanske županije uličnim psima podijeljeno oko 25000 porcija hrane i vode, s tim da ta brojka svakim danom sve više raste. Veterinar je intervenirao 300-350 puta, što uključuje otklanjanje povreda i tegoba, te sterilizacije.
Glavni cilj organizacije
Ako vam je još uvijek nejasno koji je cilj Brunine akcije, evo šta on u razgovoru za Karike ističe:
„Moj prvobitni cilj je da organizacija zaživi, te ovu temu oživi u našem društvu kroz mlade i volontere koji su željni pomoći nemoćnim bićima. Krajnji cilj ove organizacije, na što se ja i koncentriram, je skupiti novac i kupiti zemlju na kojoj ću osnovati azil za napuštene životinje, skloniti ih s ulice, te time uljepšati život i životinjama i ljudima, navodi novabila.info.
Azil ne vidim kao šeltere koji su metar s metar već kao nešto prostrano gdje bi životinje uživale, te uz pomoć par ljudi koje bih zaposlio imale maksimalnu ljubav i pažnju.“
Ako voliš pse i misliš da možeš pomoći Bruni u njegovom naumu, onda posjeti stranicu „Save the dogs BiH“ na Instagramu, gdje možeš pronaći više informacija o tome kako pomoći uličnim životinjima. Brunina priča nas podsjeća da dobro djelo možemo učiniti čim izađemo iz svog doma i vidimo negdje neku šapicu.
Društvo
Tko ove godine ima najbolju kobasicu, rakiju krušku i šljivovicu? Tradicionalan događaj na Busovačkoj planini
Busovačka planina ponovno je domaćin jedinstvenog događaja koji spaja tradiciju, gastronomiju i glazbu, privlačeći posjetitelje iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i šire.
Ovaj vikend, točnije u subotu, 11. siječnja 2025. godine, u prostoru hostela “Busovačka” održat će se tradicionalni izbor najbolje kobasice, rakije kruške i šljivovice, događaj koji je s godinama postao nezaobilazan dio zimske ponude ovog kraja.
Uz početak programa u 19:00 sati, posjetitelji će imati priliku uživati u pravoj zimskoj idili na planini, uz toplu atmosferu i domaće specijalitete koji oduševljavaju gurmane. Ovo nije samo natjecanje u izboru najboljeg, već i prilika za okupljanje, druženje i slavljenje bogate tradicije i običaja ovog kraja.
Za glazbenu kulisu pobrinut će se bend Innuendo, čiji će nastup uživo dodatno zagrijati atmosferu i osigurati nezaboravnu zabavu. Natjecateljski dio programa uključuje vrijedne nagrade – pobjednik osvaja 300 KM, dok drugo mjesto nosi 200 KM, što dodatno motivira sudionike da pokažu najbolje od svoje kulinarske i destilatorske vještine.
Ulaznica za događaj iznosi 10 KM, dok kotizacija za sudjelovanje u natjecanju iznosi 30 KM. Rezervacije su moguće putem Frizerskog salona “Jelena” u TC Party ili direktno kontaktiranjem organizatora na broj 063/335-855 (Mići).
Ovaj događaj svake godine privlači ne samo lokalne stanovnike iz Busovače i okolice, već i goste iz dijaspore, čineći ga pravim simbolom zajedništva i slavljenja kulturne baštine. Busovačka planina, poznata po svojoj prirodnoj ljepoti, ovim događajem dodatno potvrđuje svoj status popularne zimske destinacije.
Uživanje u ukusnoj hrani, vrhunskim domaćim rakijama i dobroj glazbi savršeno je začinjeno toplinom zajedništva i ljepotom prirode. Ne propustite priliku biti dio ovog događaja i doživjeti nezaboravnu zimsku večer na Busovačkoj planini.
U zgradi gradske uprave održan je drugi sastanak na temu plinifikacije Novog Travnika. Sastanak je organiziran na inicijativu Vedrana Lakića, ministra energije, rudarstva i industrije, te Edisa Bakovića, v. d. direktora BH Gasa, a domaćin je bio gradonačelnik Stjepan Dujo. Ovaj put, sastanku su se pridružili i novotravnički gospodarstvenici.
Tijekom sastanka, Dujo, Lakić i Baković predstavili su planove za plinifikaciju, pravne temelje potrebne za regulaciju sektora, kao i opcije snabdijevanja plinom. Gospodarstvenicima je također pružena prilika za postavljanje pitanja. Zanimalo ih je nekoliko tema, uključujući aktivnosti Gradske uprave, ekonomsku isplativost, te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
U narednim danima, svim gospodarskim subjektima na području Novog Travnika bit će dostavljen upitnik, putem kojeg će se prikupiti informacije o interesu poduzetnika za plin.
NOVOIZABRANI američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao javnost ponovivši namjeru preuzimanja kontrole nad Grenlandom, autonomnim teritorijem pod upravom Danske.
Na klasičnim zemljopisnim kartama ne može se isprva najjasnije iščitati strateška važnost Grenlanda. No, kada pogledamo globus, postaje jasno da je Grenland na samom sjevernom polu relativno blizak i SAD-u i Rusiji te u srcu Arktika koji ima sve veći geostrateški značaj u geopolitičkom i ekonomskom smislu.
Geografska i strateška pozicija Grenlanda
Grenland je najveći svjetski otok, smješten na Arktiku i prekriven ledom na oko 80% svog teritorija. S populacijom od samo 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita, najveći broj ljudi živi u blizini glavnog grada Nuuka, na jugozapadu otoka.
Gospodarstvo Grenlanda temelji se na ribarstvu, uz znatne subvencije danskog proračuna koje čine petinu BDP-a.
Zbog svog položaja na sjevernom polu, Grenland je važan i Rusiji i SAD-u, a od posebnog su značaja vojne baze, uključujući američku svemirsku bazu Pituffik (bivša zrakoplovna baza Thule), ključnu za obranu SAD-a.
Zašto je Grenland važan?
Posljednjih godina interes za prirodne resurse Grenlanda, poput minerala rijetkih zemalja, urana i željeza, dodatno je porastao. Globalno zagrijavanje uzrokuje topljenje leda, čime se otvaraju nove mogućnosti za rudarsku industriju.
Prema riječima Marca Jacobsena, izvanrednog profesora Kraljevskog danskog koledža za obranu, svemirska baza Pituffik neizmjerno je važna za obranu SAD-a zbog svoje lokacije na putanji potencijalnih ruskih projektila.
“Ako bi Rusija lansirala projektile prema SAD-u, najkraći put prolazio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda”, objašnjava Jacobsen.
Nove pomorske rute
Godine 2023. danska vlada objavila je izvješće u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima “povoljne uvjete za formiranje taloženja ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.
Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i učinkovitije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća.
Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenom su Kina i Rusija dogovorile suradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.
“To je autocesta od Arktika do Sjeverne Amerike”
Trump je više puta klimatske promjene nazvao “prevarom”. No jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert C. O’Brien sugerirao je da je, među ostalim, upravo zbog posljedica tih promjena Trump i zainteresiran da Grenland postane teritorij SAD-a.
“Grenland je autocesta od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država”, rekao je za Fox News. “Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer, kako klima bude postajala toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala”, dodao je.
Povijesne težnje SAD-a prema Grenlandu
Trumpove ambicije nisu presedan. Još 1867. godine, nakon kupnje Aljaske od Rusije, američki državni tajnik William H. Seward pregovarao je o kupnji Grenlanda, no bez uspjeha. Godine 1946. SAD je ponudio 100 milijuna dolara za otok, no Danska je odbila ponudu.
Tijekom prvog mandata Trump je 2019. godine ponovno iznio prijedlog o kupnji Grenlanda, koji su danska i grenlandska vlada jednoglasno odbacile uz poruku: “Grenland nije na prodaju.”
Danas se situacija dodatno komplicira zbog prisutnosti Kine i Rusije, koje intenziviraju svoje vojne aktivnosti u arktičkoj regiji. Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, izjavio je da Danska prepoznaje “legitimne” interese SAD-a te je spremna na razgovore. “Vidimo Rusiju koja se naoružava. Vidimo Kinu koja pojačava svoj interes za Arktik”, upozorio je Rasmussen.
“Trump nas tretira kao predmet trgovine”
Danska svejedno odbacuje mogućnost prodaje ili predaje otoka SAD-u.
Mnogi stanovnici Grenlanda izražavaju zabrinutost zbog američkih namjera. Kuno Fencker, član grenlandskog parlamenta Inatsisartut, smatra da bi nezavisni Grenland mogao odlučiti o suradnji s SAD-om u obrambenom smislu.
No, mnogi poput Dinesa Mikaelsena, lokalnog turoperatora, protive se ideji i upozoravaju na opasnost tretiranja stanovnika kao “robe koja se može kupiti”.
“Trump nas tretira kao predmet trgovine”, izjavila je Aleqa Hammond, prva premijerka Grenlanda.
Društvo
Hrvati Središnje Bosne traže pravdu: Priča o Buhinim Kućama konačno probila medijske barijere
učer je u Vitezu dostojanstveno obilježena 31. obljetnica jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Središnjoj Bosni – pokolja u Buhinim Kućama. Tog kobnog 9. siječnja 1994. godine, specijalne postrojbe Armije RBiH, uz potporu mudžahedina i stranih ratnika, počinile su brutalan zločin nad civilima i zarobljenicima u ovom viteškom naselju.
Trideset godina kasnije, obitelji žrtava još uvijek čekaju pravdu, a njihovi vapaji sve češće nailaze na tišinu nadležnih institucija. Iako nade u ovozemaljsku pravdu sve više blijede, jučerašnje obilježavanje još je jednom poslalo jasnu poruku – žrtve Buhinih Kuća ne smiju biti zaboravljene.
Obilježavanje obljetnice započelo je svetom misom zadušnicom, nakon čega su uslijedili mimohod, polaganje vijenaca i obraćanja predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Okupljeni su se prisjetili stradalih mještana i hrvatskih branitelja koji su položili živote braneći svoje domove.
Vapaj za pravdom koji ne jenjava
Iako je ovaj zločin poznat lokalnoj javnosti, njegov značaj i dalje ostaje zanemaren na državnoj i međunarodnoj razini. Upravo zato je medijska pozornost ključna – ona može dodatno potaknuti istražitelje, tužitelje i pravosudne institucije da odgovorne za ovaj zločin napokon izvedu pred lice pravde.
Lokalni novinari iz Lašvanske doline, pa i središnje Bosne u cijelosti, redovito prate obljetnice vezane uz ratna stradanja Hrvata, ponekad svojim kolumnama utječu na neodgovoran javni diskurs pojedinih društvenih aktera, no posljednjih godina i neki vodeći hrvatski mediji počinju izvještavati o zločinima nad Hrvatima u Središnjoj Bosni.
Važna uloga medija u očuvanju sjećanja
Proboj ove priče izvan lokalnih okvira dogodio se zahvaljujući angažmanu novinara Zorana Krešića, koji redovito piše o stratištima Hrvata u Središnjoj Bosni. Njegovi tekstovi o obljetnicama i komemoracijama u Lašvanskoj dolini prenose se i u inozemnim medijima, čime se istina o zločinima prenosi šire, izvan granica Bosne i Hercegovine.
Prošle godine, zahvaljujući Krešiću, priča o pokolju u Buhinim Kućama stigla je do Njemačke, a prenijeli su je HINA i HRT. Ove godine, ovu važnu priču prenio je i jedan od najčitanijih hrvatskih portala – Index.hr, što je naišlo na veliko odobravanje među Hrvatima Lašvanske doline.
„Svaki put kad nacionalni ili inozemni mediji objave vijest o našim stradanjima, osjećamo da naše žrtve nisu zaboravljene“, rekao je jedan od sudionika komemoracije.
Pored ove obljetnice, posljednji mjeseci donijeli su još nekoliko događaja koji su pokazali jedinstvo i zajedništvo Hrvata u BiH i RH.. Obilježavanje obljetnice konvoja Bijeli put te promocija knjige o Franjevačkoj bolnici u Novoj Biloj pokazali su da sjećanje na ratne emocije i dalje živi među Hrvatima.
U svemu tome ključnu ulogu imaju mediji koji prate priče iz Središnje Bosne i prenose ih široj javnosti. Upravo zbog toga obitelji žrtava i lokalni stanovnici ne odustaju od borbe za pravdu – jer istina ne smije ostati ispod radara.
Mladi pjevač Marko Bošnjak iz Rame ponovno bi se mogao natjecati na Dori. Sada konkurira s pjesmom Poison Cake.
„Međunarodni tim“ autora, kako je istaknuo pjevač Marko Bošnjak u najavi pjesme (Emma Gale, Ben Pyne, Bas Wissink, Filip Majdak, Marko Bošnjak) govori da se u hrvatsku Doru sve više uključuju strani autori.
Kako zasad stoje stvari, Marko Bošnjak i njegova pjesma Poison Cake je najviše zanima fanove Eurosonga u Hrvatskoj. Bošnjak trenutno ima nešto više od 10 tisuća pregleda (u tri sata), prenosi Večernji list.
Odmah iza njega je Luka Nižetić s pjesmom Južina, a zatim i Ogenj s pjesmom Daj, daj. Valja naglasiti da je u međuvremenu pjesma Magazina AaAaA prikupila više, 26 tisuća pregleda, no to je nije uspjelo dovesti na trending listu. Broj pregleda nije jedini faktor koji utječe na formiranje trending liste – na to utječe i stopa angažmana gledatelja te brzina rasta popularnosti, izvornost, lokalni trendovi i još mnogo toga.
Marko Bošnjak je pozornost javnosti privukao 2016. godine kad je kao dječak nastupao u showu Pinkove zvezdice. 20-godišnjem pjevaču ovo će biti drugo sudjelovanje na Dori. Natjecao se i 2022. godine kada se predstavio s pjesmom Moli za nas. Tada je zauzeo drugo mjesto, a pobjedu je odnijela Mia Dimšić.
Politika
VITEZ: PUNA POTPORA DR. DRAGANU PRIMORCU: U NEDJELJU BIRAJMO NOVOG PREDSJEDNIKA KOJI UJEDINJUJE
U nedjelju, 12. siječnja 2025. godine, birači će odlučivati o budućnosti Hrvatske u drugom krugu predsjedničkih izbora. Dr. Dragan Primorac, nezavisni kandidat kojeg podržavaju HDZ i partneri, lider je s jasnom vizijom, bogatim životnim iskustvom i prepoznatim međunarodnim uspjesima.
Danas je u Vitezu održan sastanak predsjednika Županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna, Radoje Vidovića, s predsjednicima općinskih odbora HDZ BiH. Jednoglasno je izražena snažna podrška dr. Primorcu kao pravom izboru za predsjednika koji ujedinjuje, inspirira i vodi naš narod prema stabilnosti i napretku.
Dr. Dragan Primorac dokazao je liderstvo kao sveučilišni profesor, uspješan poduzetnik i međunarodno priznati stručnjak. Posebnu pažnju posvetio je Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kroz brojne projekte i inicijative koje jačaju položaj hrvatskog naroda. Njegova vizija stabilne i snažne Hrvatske, čvrsto povezana s Hrvatima u BiH, ključ je budućnosti za sve nas.
Pozivamo sve birače u Bosni i Hercegovini, a posebno u Središnjoj Bosni, da u nedjelju izađu na birališta i iskoriste svoje pravo glasa.
Biračka mjesta otvorena su od 7 do 19 sati na sljedećim lokacijama diljem BiH:
– Osnovna škola “Vitez” u Vitezu,
– Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu,
– Kampus Sveučilišta u Mostaru,
– Generalni konzulat RH u Banjaluci,
– Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo” u Tuzli,
– Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Livnu,
– Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.
Vaš glas je ključan za stabilnost i prosperitet Hrvatske, Hrvata u BiH i svijetu. Izađimo na izbore i podržimo dr. Dragana Primorca – lidera koji nas sve ujedinjuje i gradi bolju budućnost za naš narod.
Društvo
Hrvati središnje Bosne obilježavaju 31. obljetnicu stravičnog zločina “Armije R BiH” u Buhinim kućama kod Viteza
Nakon krvavog Badnjaka 1993. u Križančevom selu, gdje je masakrirano i ritualno ubijeno 64 Hrvata (većinom civila), u Buhinim kućama je 9. siječnja 1994. godine na još monstruozniji način ubijeno još 36 Hrvata, 27 civila i 9 vojnika HVO-a.
Danas su predstavnici udruga proisteklih iz rata, predstavnici političkog i društvenog života položili vijence na Spomen obilježju poginulim braniteljima.
Najmlađa žrtva dvogodišnji Danijel Grbavac
Najmlađa žrtva pokolja bio je dvogodišnji dječak Danijel Grbavac. Hrvatski branitelji su zarobljeni i masakrirani. Identifikacija koja je izvršena mjesec dana kasnije u Vitezu, u veljači 1994. godine, najbolje govori o kakvim se krvnicima radilo budući da su tijela hrvatskih branitelja izrezana i motornom pilom na dva dijela, poput tijela ubijenog Marka Buhića.Prema podacima udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO Vitez, u 316 dana koliko je trajala opsada Viteza od strane Armije R BiH, ubijeno je 653 Hrvata.
Osim boli za ubijenima, Hrvate Viteza i BiH boli i činjenica da za taj strašan muslimanski zločin još nitko nije odgovarao pred sudom BiH. Također boli i to što taj zločin nad Hrvatima pojedini hrvatski mediji namjerno zaobilaze i o njemu ne pišu, ali stalno nameću hrvatske zločine počinjene nad muslimanima.
Ono što je najmonstruoznije u svemu jeste činjenica kako su Buhine kuće, kao i Križančevo selo, mjesto monstruoznih zločina za koje nitko nije nikada odgovarao, iako se znaju i izravni počinitelji i nalogodavci, kao i politički pokrovitelji iz Sarajeva.
Obitelji žrtava izgubile su povjerenje u institucije BiH da će procesuirati bivše pripadnike Armije RBiH koji su odgovorni za taj svirepi zločin.
Kako je prije par godine napisala novinarka Glorija Lujanović, zločin u Buhinim kućama je samo jedan u nizu kampanje zločina tzv. Armije RBiH u Središnjoj Bosni, svireposti njihovih vojnika i činjenice kako nije riječ ni o kakvim sporadičnim incidentima, nego sasvim sigurno, organiziranom planu etničkog čišćenja Hrvata iz Središnje Bosne i pretvaranja tog prostora u bošnjačko-muslimanski što su snage HVO-a, iako u okruženju, braneći se od 10 puta snažnijeg i naoružanijeg protivnika, uspješno zaustavile.
U borbama za oslobađanje Buhinih Kuća poginulo je još 9 pripadnika HVO-a, a ranjeno ih je više desetaka. U završnim borbama za oslobođenje Buhinih Kuća, 14. veljače, teško je ranjen Josip Plavčić Đokac, zapovjednik III. satnije I. bojne „Viteške“ brigade HVO-a. Dan poslije, 15. veljače, preminuo je u Franjevačkoj crkvi – bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj.
Ibrahim Gudić je pošteni a sada i samohrani otac, troje prelijepe djece. Supruga ga je napustila u sedmom mjesecu bez ikakvog razloga, otišla je u daleki Prijedor za drugog se udati.
Ibrahim sada živi sa svojom djecom u kući pod najmom.
Kada ode na posao djeca ostanu sama u kući i brinu se o sebi. Ibrahim nema nikakvih želja, najveća mu je da djeca imaju a on će lako.
Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas.
Zubak najavljuje ulaganje 150 milijuna eura u revitalizaciju Vitezita
Nakon višegodišnjih pravnih izazova, stečajni postupak nad nekadašnjim ponosom bosanskohercegovačke i regionalne industrije, PS Vitezit, konačno se privodi kraju te...
BH Telecom preuzima Telemach u BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji!
Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach. Najveći telekom operater u našoj...
Nove pjesme za Osmana Hadžića piše autor kultne “Molitve”, uskoro i novi imidž
Osman Hadžić spada u red naših najtraženijih pjevača narodne muzike, a novim pjesmama, ali i koncertima, u narednim mjesecima će...
SNJEŽANA KOPRUNER: BiH ima sve preduvjete da postane vodeća zemlja u regiji, samo treba znanja, dobre volje i ljubavi za svoju zemlju i svoj narod
Ne jenjavaju reakcije na odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prema kojoj minimalna plata u ovom entitetu u 2025....
Tko ove godine ima najbolju kobasicu, rakiju krušku i šljivovicu? Tradicionalan događaj na Busovačkoj planini
Busovačka planina ponovno je domaćin jedinstvenog događaja koji spaja tradiciju, gastronomiju i glazbu, privlačeći posjetitelje iz svih krajeva Bosne i...
Busovljak postao direktor dizajna vodećeg proizvođača automobila na kineskom tržištu
Sajdin Osmančević iz Busovače, direktor je dizajna u Chery kompaniji, koja je trenutno vodeći proizvođač automobila na kineskom tržištu. Radio za...
Usvojeno povećanje cijena usluga JKP Bašbunar i JKP Trebišnjica u Travniku
Na drugoj redovnoj sjednici Općinskog vijeća Travnik usvojena je Odluka o povećanju cijena usluga Javnog komunalnog preduzeća ”Bašbunar” i Javnog...
Novi Travnik: Gospodarstvenicima predstavljeni planovi za plinifikaciju
U zgradi gradske uprave održan je drugi sastanak na temu plinifikacije Novog Travnika. Sastanak je organiziran na inicijativu Vedrana Lakića,...