Mario Kordić iz HDZ-a ponovo je izabran za gradonačelnika Mostara na današnjoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara.

U drugi krug glasovanja su prošli Mario Kordić i Đani Rahimić iz SDA. Kordić je dobio 20 glasova, a Rahimić 15 glasova, javlja Klix. Prethodno je novi saziv Gradskog vijeća Grada Mostara položio prisegu te su formirani klubovi naroda. HDZ u novom sazivu mostarskog Vijeća ima 15 vijećnika, Koalicija za Mostar deset, Koalicija Grade moj tri kao i HRS, dok će stranke Trojke imati dva mandata, a po jedan Hrvatska lista za Jug i HDZ 1990.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je 28. studenoga da će i naredni mandat na čelu Grada Mostara dobiti dosadašnji gradonačelnik Mario Kordić, kojeg su vijećnici Grada Mostara 16. veljače 2021. godine također izabrali za gradonačelnika.

Kordić je liječničku karijeru počeo u Kliničkoj bolnici “Dubrava” u Zagrebu. U Mostar se vraća 1996. godine i radi u obiteljskoj firmi sestre i zeta. U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru zapošljava se 2003. godine − prvo kao specijalizant, zatim kao specijalista urologije i na kraju kao voditelj Odjela za žensku urologiju i liječenje urinarne inkontinencije na Klinici za urologiju. Od 2016. do 2021. godine obavljao je funkciju ravnatelja Doma zdravlja u Mostaru. Ranije je radio i kao savjetnik u Poliklinici “Mak” u Mostaru, no ranije je kazao da tu više nije angažiran.

Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je otkrila niz liječnika u Zagrebu i Splitu koji rade kod privatnika u radno vrijeme ili bez odobrenja, bolničke uprave tvrde da nisu uočili nepravilnosti, a kandidatkinja za ministricu zdravstva Irena Hrstić najavljuje promjene i nove kriterije.

Hrstić je izjavila da se donijeti nova jasna pravila za dopunski rad liječnika koji će u matičnoj kući morati ispuniti sve obaveze da bi mogli raditi i privatno.

Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je obavila 42 nadzora privatnika te utvrdila da u zagrebačkom i splitskom KBC-u niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici.

U Zagrebu je u tom periodu utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa – šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme.

U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obaveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.

Za sve navedene liječnike pokrenuti su prekršajni postupci kod nadležnih prekršajnih sudova a Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje kaznu od 1320 do 6630 eura za obavljanje poslova u privatnoj ustanovi bez odobrenja.

Hina je poslala upite u niz bolnica o broju liječnika s dopusnicama, listama čekanja na ortopedske zahvate, kao i eventualnim zloupotrebama dvojnog rada. U svim se pristiglim odgovorima ističe se kako nisu uočene nikakve nepravilnosti kao ni slanja pacijenata u privatne klinike kako bi tamo obavili uslugu koja im je u bolnici nedostupna.

Prema dobivenim odgovorima, u velikih zdravstvenim ustanovama u prosjeku oko petine liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad.

Bolnice: Nisu uočene nepravilnosti

U KBC-u Rijeka tako radi 739 liječnika, a njih 97 ima izdanu suglasnost za rad izvan matične ustanove. Kažu kako nadzor obavljaju voditelji svake jedinice i oni daju suglasnost za svakog djelatnika na temelju ispunjavanja obaveza na radnom mjestu. U 2024.godini nisu zaprimili ni jednu informaciju da je itko od njihovih liječnika radio u drugoj ustanovi bez potrebnog odobrenja.

U KBC-u Osijek od ukupno 590 liječnika njih 116 radi i privatno. Kažu kako se stalno vrši nadzor da li se uredno izvršavaju radni zadaci. Također,  prema evidenciji uprave ni jedan šef klinike ili zavoda nema privatnu zdravstvenu ustanovu.

U KBC-u Sestre milosrdnice radi 797 liječnika, od toga njih 159 ima odobrenje za dopunski rad. Među njima je najviše ginekologa i radiologa. Nepravilnosti u toj bolnici nisu do sada utvrdili. Primjerice, u njihovoj Klinici za traumatologiju radi 27 ortopeda, a pet ih ima dozvolu za rad izvan punog radnog vremena. Na listi čekanja za nehitne operacije imaju 1600 pacijenata, a čeka se oko godinu i pol dana.

U KBC-u Zagreb odobrenje imaju 172 od ukupno 1220 liječnika, a među njima je najviše internista. Također kažu da nije utvrđeno da netko od zaposlenih liječnika radi privatno bez odobrenja.  U njihovoj Klinici za ortopediju zaposleno je 18 ortopeda a 12 ih ima odobrenje za rad i u privatnim ustanovama.

U KBC-u Split zaposleno je 949 liječnika, dozvolu za dopunski rad ima ih 209. Među njima je 45 šefova klinika, zavoda ili odjela, a kod privatnika najviše rade njihovi radiolozi. Na Zavodu za ortopediju i traumatologiju trenutno radi 22 specijalista, a njih šest ima dozvolu za rad u privatnom sektoru. Na listi čekanja za ugradnju endoproteze kuka, ramena ili koljena u tom KBC-u trenutno je 247 pacijenata.

Iz KB-a Sveti Duh navode da imaju 89 liječnika koji rade i privatno, a najviše ih je među ginekolozima, kirurzima, internistima i oftalmolozima. Primjerice, od osam ortopeda, sedam ih radi i privatno. Na razini bolnice ne provodi se nadzor ispunjavaju li sve obaveze prema matičnoj ustanovi.

 U KB-u Dubrava 104 liječnika ima odobrenje, a u Merkuru  51. Na upit vezan za liste čekanja na elektivne operativne zahvate u Dubravi nisu konkretno odgovorili. Kažu da im  se lista čekanja mijenja iz dana u dan ovisno o priljevu novih traumatoloških bolesnika kao i o raspoloživosti operacijskih dvorana.

Iz KB Merkura su pak poručili da je među specijalistima koji rade privatno najviše ginekologa i radiologa.

U jednoj od manjih bolnica – koprivničkoj Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ zaposleno je 157 liječnika, a privatno ih radi 28, najviše psihijatara.

Plaće u javnom zdravstvu rasle i do 36 posto

S obzirom da su ove godine u javnom zdravstvu plaće povećane u rasponu od 6 do 35,8 posto, ravnateljica gospićke bolnice Sandra Čubelić kaže kako prosječna plaća 50-godišnjeg specijalista sa 8-9 dežurstava mjesečno sada iznosi oko 5000 eura. U ekstenzivnim situacijama dogodi se i da netko zaradi 9000 eura, ali to je izvanredno, dodaje.

Šefovi odjela imaju manje koeficijente od specijalista savjetnika i zapravo kao radnici biraju povoljnije uvjete za sebe tako da zapravo odbijaju koeficijent šefa odjela. U gospićkoj bolnici samo jedan liječnik radi kod privatnika, kazala je Čubelić.

Podaci Fine pokazuju da privatni zdravstveni sektor raste iz godine u godinu pa je tako u 2022. godini poslovalo 1706 poduzetnika u zdravstvu s 10.691 zaposlenim a lani se taj broj popeo na 1776 poduzetnika  i 11.315 zaposlenih.

Godišnja izvješća o njihovu poslovanju govore da su ukupni prihodi poduzetnika u zdravstvu u 2023. godini iznosili su 649,6 milijuna eura, a u 2022. godini 764,6 milijuna eura.

U 2022. godini na prvom je mjestu bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb (160,7 milijuna kuna ukupnih prihoda i 52,4 milijuna kuna dobiti), a slijede Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena i Poliklinika Medikol.

HZZO: Privatnicima lani 90 milijuna eura

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima 317 ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama. Među njima su 84 poliklinike, pet specijalnih bolnica, 128 privatnih ordinacija i laboratorija, 75 ustanova za fizikalnu terapiju u kući i 25 privatnih praksi za fizikalnu terapiju u kući.

U 2023. godini trošak privatnih ustanova i bolnica u privatnom vlasništvu iznosio je 90 milijuna eura, kažu u Zavodu.

Izvršenje financijskog plana HZZO-a te je godine iznosilo 5,1 milijardi eura, tako da je udio privatnika u financijskom planu iznosio 1,76 posto.

Na prvom mjestu po poslovanju s HZZO-om lani je bila  Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb kojoj je HZZO isplatio gotovo 18 milijuna eura za obavljene usluge, slijedi poliklinika Medikol s gotovo 12 milijuna eura  pa Poliklinika za hemodijalizu Avitum s blizu tri milijuna eura. HZZO je stavio na popis privatnu bolnicu Magdalenu koja se nalazi u Mreži javne zdravstvene službe, a lani je od HZZO-a dobila  19,7 milijuna eura.

UHZZO- ističu kako uputnice jednako vrijede za javne i privatne ustanove koje imaju ugovor s HZZO-om, koji svima izvršenu uslugu plaća po istoj cijeni.

Uskoro nova ministrica Irena Hrstić kao jedan od svojih prvih poteza najavila je upravo je jasno definiranje odnosa javnog i privatnog, naglasivši kako i sada manje od dva posto financijskih sredstava HZZO-a odlazi privatnim bolnicama i poliklinikama.

Hrstić: Uskoro revidirani pravilnik

Najavila je kako će revidirani pravilnih o dopunskom radu uskoro ugledati svjetlo dana kako bi se spriječila zloupotreba privatnog na račun javnog zdravstva.

Pravilnikom iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstva ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no 2016. godine ta se odredba ukinula i tako je ostalo do danas.

U prošlogodišnjim zakonskim izmjenama navodi se da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojnicima klinika i pročelnicima zavoda samo ako to ne uzrokuje probleme u organizaciji rada i ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ali te su odredbe samo načelne.

U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv izdanih odobrenja dok se situacija ne normalizira.

Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji, predstojnici i drugi upravljački kadar, ne može otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu.

U Ministarstvu su potvrdili i da je “u završnoj fazi izrade”  nacrt novog pravilnika s pet konkretnih mjerila kojima će se ravnatelji morati rukovoditi u odlučivanju o traženju pojedinog liječnika da dodatno radi izvan bolnice. To se odnosi na radno vrijeme, radne obaveze, izvršenje u matičnoj bolnici, zatim mjerilo u odnosu na liste čekanja te u odnosu na radno iskustvo.

No, na pitanje kolike bi to trebale biti liste čekanja da pojedini liječnik dobije dopusnicu za radi kod privatnika, u Ministarstvu još ne znaju odgovor.

Ističu samo da će to biti transparentna mjerila radi dodatne regulacije dopunskog rada. Redefinirat će se prosječan broj usluga koje liječnik treba izvršiti u matičnoj bolnici da bi dobio dopusnicu za rad kod privatnika. Nacrt bi uskoro trebao u javno savjetovanje.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine najsnažnije osuđuje postupak ministra vanjskih poslova BiH i predsjednika Naroda i Pravde Elmedina Konakovića kojim je u diplomatski neprimjerenom i neutemeljenom istupu, putem diplomatske note, grubo i pogrešno okarakterizirao izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića kao negativnu, iako je predsjednik Jandroković u izjavi jasno pozvao na poštivanje prava i statusa tri konstitutivna naroda koji proistječu iz ustavnog poretka BiH. Istodobno, Hrvatski narodni sabor podsjeća sve samoproglašene patriote, koji su ovih dana ostrašćeno i samodopadno branili Bosnu i Hercegovinu od čovjeka koji javno zagovara poštivanje i provođenje Ustav BiH, kako je ustav pravni temelj svake države, pa tako i BiH.
 
– Podsjećamo ministra vanjskih poslova kako je, preuzimajući aktualnu dužnost, 25. siječnja 2023. godine položio zakletvu kojom se obvezao da će: “savjesno obavljati povjerene mu dužnosti, poštivati Ustav Bosne i Hercegovine i u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini”. Sukladno, ističemo kako je obveza ministra Konakovića, i svih dužnosnika, čuvati ustavno definirana prava i potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda BiH. Istodobno, izražavamo duboku zabrinutost zbog sve češće prakse privatiziranja stavova Ministarstva vanjskih poslova BiH, podsjećajući na činjenicu da ministar Konaković i Ministarstvo u svom djelovanju moraju predstavljati sva tri konstitutivna naroda i građane BiH, a ne svoje osobne stavove ili političke opcije. Stoga, osobito važnim smatramo naglasiti kako glavni izvor političkih problema u BiH nije postojanje konstitutivnosti, niti djelovanje ljudi koji javno zagovaraju poštivanje i provođenje principa konstitutivnosti, nego nepoštovanje, relativiziranje i negiranje ovog, natkrovljujućeg, načela.
 
Osobito u trenucima kada Bosna i Hercegovina, pod vodstvom hrvatskih i drugih europski orijentiranih dužnosnika, nastoji ostvariti iskorake na europskom putu, HNS BiH smatra neprimjerenim upućivati neosnovane verbalne napade na dužnosnike prijateljske države koja je i u posljednjim tragičnim poplavama koje su zahvatile dijelove BiH žurno iskazala svoju pomoć. Na koncu, Hrvatski narodni sabor koristi priliku iskazati zahvalu vodstvu Republike Hrvatske na pomoći u izgradnji europske, stabilne i prosperitetne BiH – navodi se u priopćenju za medije.

Zabrana pušenja u BiH: Ugostitelji s pozitivnim iskustvima

Za manje od mjesec dana u Federaciji BiH počinje primjena Zakona o ograničenoj uporabi duhanskih proizvoda. Iako su ugostitelji početno izražavali zabrinutost zbog mogućeg gubitka prometa, iskustva onih koji su već uveli zabranu pušenja ukazuju na pozitivne rezultate.Ugostiteljski objekt u Tuzli već tri godine zabranjuje pušenje cigareta, dok dopušta korištenje uređaja za zagrijavanje duhana. Vlasnica ističe da su gosti pozitivno reagirali, dolazeći iz drugih dijelova grada zbog zdravijeg ambijenta.

Jedan od hotela u Mostaru također je uspješno implementirao zabranu pušenja, unaprijedivši ventilacijske sustave i prilagodivši unutarnje prostore. Gosti su pohvalili ovaj korak, a analiza poslovanja pokazuje stabilan ili čak blagi porast posjetitelja, dok se broj gostiju koji traže prostore bez dima povećava.U Sarajevu, jednom od kafića već tri godine zabranjuje pušenje, dopuštajući samo upotrebu uređaja za grijanje duhana. Vlasnik tvrdi da kvaliteta usluge, a ne pušenje, privlači goste, naglašavajući da ljudi ne izlaze u kafiće zbog cigareta, već zbog društva i rituala.

Svi ovi objekti pokazuju da zabrana pušenja može donijeti koristi, uključujući zdraviji ambijent, veću lojalnost gostiju i čak povećanje broja posjetitelja – prenosi Večernji.ba.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je sinoć u Dnevniku D na Federalnoj televiziji i tu je pozvao Elmedina Konakovića da podnese ostavku na poziciji ministra vanjskih poslova BiH.

Izetbegović se osvrnuo na otkazivanje Samita lidera Zapadnog Balkana koji se trebao održati u Neumu kazavši da je vlast obrukala državu BiH. Podsjetimo, tender za organizaciju ovog događaja je oboren žalbom MITA grupe. Tender je prvobitno dobila firma Mindeset.Jako smo se obrukali. Pokazali nesposobnost da tako nešto organiziramo. Mislim da će doći do nastavka bruke, pokazat će se da je nereferentnoj firmi dat posao, da su se lažirali neki dokumenti… Ono što iz medija saznajem vrlo je sumnjivo. I pored toga, krenuli su veoma kasno, nisu uračunali rokove i moguće žalbe. Ovo je fijasko. Jedan principijelan ministar vanjskih poslova bi podnio ostavku nakon ovoga”, naveo je Izetbegović.Nakon toga je iznio brojne kritike na rad vlasti i Trojku. On je kritizirao i Vladu FBiH odnosno premijera Nermina Nikšića da su uništili sve što je SDA ostavila dobro, a Trojku je optužio da previše popuštaju Dodiku i Čoviću.Zanimljivo, na kraju je upitan bi li SDA podržala smjenu Dragana Čovića iz rukovodstva Doma naroda BiH, sad kada je jasno da vlast više nema većinu u ovom domu.

“Naravno da bi. Sad je na Iliji Cvitanoviću. Mislim da i SDS i Ilija Cvitanović treba da razmisle da li žele da postanu lideri ili da ostanu u sjeni. Čime zadovoljan Cvitanović? Ima li on namjeru da postane rival HDZ-u? Ako ima, onda treba da sjedne za onaj sto. Ako je spreman da ostane u sjeni, onda neće moći iskoristiti ovu šansu. SDA je spremna”, naveo je Izetbegović.

U jutarnjim satima, oko 6:50, na magistralnom putu M-17 kod Žepča došlo je do saobraćajne nesreće. Naime, sudarili su se dva teretna vozila i jedno putničko.

Samir Valentić, portparol MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, potvrdio je da su učestvovali kamioni marke “Iveco”, kojim su upravljali M. S. (2001.) iz Zvornika i S. B. (1981.), također iz Zvornika, dok je putničkim vozilom upravljao vozač S. T. (1982) iz Sarajeva.

Kako nam je rečeno, u nesreći nema povrijeđenih, ali je u toku totalna obustava saobraćaja, dok se očekuje početak uviđaja.

Konzulat Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Vitezu, objavljuje
POZIV NA PRETHODNU/AKTIVNU REGISTRACIJU BIRAČA ZA GLASOVANJE U INOZEMSTVU NA
IZBORIMA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike
Hrvatske održat će se u nedjelju 29. prosinca 2024. godine.
Eventualni drugi krug Izbora za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima Republike Hrvatske održat će se u nedjelju 12. siječnja 2025. godine.

Pozivaju se svi hrvatski državljani koji žele glasovati na izbornim mjestima u diplomatsko-
konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini na prethodnu/aktivnu registraciju birača.
Prethodna/aktivna registracija provodit će se u periodu od 29. studenog (petak) do 18. prosinca
(srijeda) 2024. godine.
Konzularno područje Konzulata u Vitezu obuhvaća sljedeće općine: Bugojno, Busovača, Dobretić,
Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf/Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez.
Uvjet za ostvarivanje prava na glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike
Hrvatske:

– hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj trebaju diplomatsko-
konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini dostaviti Zahtjev

za prethodnu registraciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji posjeduju ili
su podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, ne moraju se aktivno registrirati već
će, po službenoj dužnosti, biti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne
iskaznice.
Ukoliko žele glasovati na području drugog diplomatsko-konzularnog predstavništva
odnosno u Republici Hrvatskoj, moraju podnijeti zahtjev za promjenu mjesta aktivne
registracije.
– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i koji ne posjeduju
ili nisu podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom trebaju diplomatsko-konzularnom
predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini dostaviti Zahtjev za aktivnu
registraciju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Birači se mogu na jednom zahtjevu za registraciju registrirati i za prvi i za eventualni drugi krug glasovanja.

Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjevi za promjenu mjesta aktivne registracije birači
podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i
Hercegovini, odnosno nadležnom uredu uprave u Republici Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora
boraviti u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi se podnose na jedan od sljedećih načina: osobno u Konzulatu
Republike Hrvatske u redovnom radnom vremenu Konzulata (svaki radni dan od 09:00 do 16:00 sati),
putem redovne pošte ili putem e-pošte (krh.vitez@mvep.hr) .
U svim slučajevima podnositelji zahtjeva mora vlastoručno ispuniti ii potpisati svoj zahtjev za
prethodnu/aktivnu registraciju.
Podsjećamo birače koji imaju vjerodajnice i pristup aplikaciji e-Građani da zahtjev za privremeni upis,
prethodnu registraciju i aktivnu registraciju mogu podnijeti putem iste.
Rok do kojeg birači mogu podnositi zahtjeve za upis, dopunu ili ispravak registra birača (završetak
prethodne/aktivne registracije) jest u srijedu 18. prosinca 2024. godine.
Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije mogu se
dostaviti putem redovne pošte na sljedeću adresu:
Konzulat Republike Hrvatske u BiH, Vitez
Franšizni centar BiH, Poslovni centar 96 broj 2
72250 Vitez
Telefon: +387 30 719 200
E-pošta: krh.vitez@mvep.hr

Obrazac 6 ZAHTJEV ZA ODUSTANAK OD PRETHODNE REGISTRACIJE

Obrazac 7 ZAHTJEV ZA ODUSTANAK OD AKTIVNE REGISTRACIJE

Obrazac 4 ZAHTJEV ZA PROMJENU MJESTA AKTIVNE REGISTRACIJE

Obrazac 3 ZAHTJEV ZA AKTIVNU REGISTRACIJU-PRETHODNU REGISTRACIJU

Na natječaj za šefa federalnog USKOK-a koji je okončan pri tri dana prijavilo se ukupno osam kandidata o čemu je ranije pisao Raport.

Riječ je o novom natječaju, koji je raspisan nakon što su objavljene izmjene Poslovnika VSTV-a. Ovim izmjenama omogućeno je bilo raspisivanje novog natječaja nakon što je stari prije mjesec poništen jer nitko od kandidata nije dobio zeleno svjetlo da sjednu u ovu fotelju.

Raport donosi imena kandidata koji su poslali prijave na konkurs VSTV-a: Radi se o Samiru Selimoviću, šefu Odjela za privredni kriminalitet i korupciju Tužiteljstva SŽ, Hrvoju Čabrajiću, zamjeniku glavne županijske tužiteljice za Odjel gospodarskog kriminaliteta i korupcije Tužiteljstva SŽ, ali i tužitelju Tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije Mladenu Hrstiću.Prijavu je ponovno poslala državna tužiteljica Ivana Petković. I Enisa Adrović se također prijavila, tužiteljica Tužiteljstva BiH, kao i državna tužiteljica Biljana Golijanin koja zastupa optužnicu protiv Milorada Dodika. Na natječaj se ponovno prijavio i tužitelj iz Brčkog Pavo Radoš, ali i bivša predsjednica Županijskog suda u Novom Travniku Katica Jozak-Mađar.

Zanimljivo je da je o utrke odustao državni tužitelj Džermin Pašić. Ranije se tvrdilo da bi on mogao biti na čelu ove institucije zbog dobrih rezultata u Tužiteljstvu BiH. Šef bh. USKOK-a je pozicija rezervirana za posebnog zamjenika glavnog tužitelja Federalnog tužiteljstva pri odjelu Federalnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala.Iz Vlade FBiH je rečeno da će sjedište USKOK-a biti i bivšoj zgradi Privredne banke Sarajevo.

Zbog potpisanih sporazuma o elektroničkoj razmjeni podataka i popratnih dokumenata koji se odnose na dostavljanje informacije o činjenici smrti korisnika, obveze dostavljanja potvrde o životu oslobođeni su korisnici s prebivalištem u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Crnoj Gori.

“Navedene obveze od ranije su oslobođeni i korisnici s prebivalištem u entitetu Republika Srpska. Dužni smo objaviti cjelovitu, preciznu i točnu informaciju o obvezi dostavljanja potvrde o životu za korisnike mirovine Federalnog zavoda MIO/PIO čije je prebivalište u inozemstvu zbog niza medijskih objava koje sadrže nepotpune i dijelom netočne informacije”, priopćeno je iz Zavoda.

Iznimno od navedenog i korisnici iz navedenih zemalja, koji nisu obuhvaćeni elektroničkom razmjenom, a koji od Federalnog zavoda dobiju pisanu obavijest, dužni su dostaviti potvrdu o životu.

Korisnici kojima je prebivalište u Republici Austriji i dalje imaju obvezu slanja potvrde o životu kao i ostali inozemni korisnici, ističu iz Zavoda.

Potvrda o životu dostavlja se, isključivo poštom, do kraja kalendarske godine (u razdoblju od 15. studenoga do 31. prosinca) na jednu od adresa Federalnog zavoda MIO/PIO: Dubrovačka bb 88000 Mostar ili Ložionička br. 2, 71000 Sarajevo.

Potvrda mora biti ovjerena od nadležnih institucija, a tiskanicu potvrde o životu može se preuzeti s internetske stranice Federalnog zavoda MIO/PIO.