U Bosni i Hercegovini danas se očekuje oblačno vrijeme sa jačom kišom i pljuskovima. Uz pad temperature, u višim predjelima su mogući susnježica i snijeg.

Obilne padavine se očekuju u većini predjela, posebno u Krajini.

U drugom dijelu dana padavine će oslabiti u Herecegovini.

Najniža temperatura zraka od šest do deset stepeni Celzijusa, u višim predjelima od dva stepena.

Maksimalna dnevna temperatura od devet do 16 stepeni.

Puhaće umjeren do jak vjetar, sjevernih smjerova.

Epilepsija predstavlja jedno od najčešćih neuroloških oboljenja, koje karakterišu ponavljajuće krize svijesti, a u BiH posebno zabrinjavajućim predstavlja podatak da je sve više mladih osoba s uspostavljenom dijagnozom. Ljekari u rizikofaktore ubrajaju i savremeni način života.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koja nema uspostavljen registar oboljelih od epilepsije, međutim, prema parcijalnim podacima zdravstvenih ustanova, u našoj zemlji se bilježi povećanje broja dijagnosticiranih slučajeva.

Posebno zabrinjavajućim je podatak da je među bh. populacijom sve više mladih koji su se našli u stanju ponavljajuće krize svijesti, a koja sa sobom može donijeti i smrtni ishod.

Univerzitetski klinički centar u Tuzli kroz Kliniku za neurologiju pruža medicinsku potporu za oboljele od epilepsije, a tokom prošle godine, od ukupnog broja pacijenata koji su hospitalizirani, čak deset posto se odnosilo na tu dijagnozu.

“Prema podacima Evropske unije, šest miliona ljudi boluje od epilepsije, a 300 hiljada godišnje je novootkrivenih slučajeva. To pred struku postavlja obavezu da se pitanju problema same epilepsije posvetimo znatno više. Ukoliko se pacijenti adekvatno zbrinu, okvirno 70 posto njih ima kvalitetan život, bez bilo kakvih posljedica. Ali, isto tako, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije znamo da čak 40 posto pacijenata ne koristi terapiju”, kaže načelnica Klinike za neurologiju Aida Šehanović.Epilepsija predstavlja ozbiljno hronično oboljenje, koje se kao takvo može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. U svojoj patologiji nerijetko stvara potrebu za urgentnim zbrinjavanjem pacijenta.

“Ovu bolest karakteriziraju ponavljajući napadi, koji mogu pogoditi fizičko, psihičko ili bihevioralno funkcioniranje osobe, a uz nju su povezne mnoge teškoće. U liječenju se primjenjuju antiepileptici koji vrlo uspješno smanjuju broj napada ili ih potpuno zaustavljaju. Kod manjeg broja pacijenata medikamentozna terapija nema uspješan efekat te se takvi pacijenti podvrgavaju neurohiruškim metodama. Veći broj lijekova u našoj zemlji se nalazi na esencijalnoj listi i pacijenti imaju besplatnu terapiju”, ističe šefica Odjeljenja opće neurologije Larisa Kovačević.

Napad može biti dramatičan; Kako pomoći pacijentu?

Kada govorimo o epileptičkom napadu u kojem pacijent gubi svijest, on je kao takav izuzetno dramatičan, a traje nekoliko minuta. Može se dogoditi na ulici, radnom mjestu, automobilu, tokom treninga…

U tim trenucima pomoć osobe u blizini može biti od velikog značaja, a pogrešni potezi mogu izazvati posljedice po pacijenta, ali i osobu koja pruža potporu.

Kako su pojasnili stručnjaci iz tuzlanskog UKC-a, osoba koja je u blizini svakako da ima strah za pacijenta. Ali, tada trebamo biti oprezni – ukoliko vidimo da pacijent pada, možemo mu pomoći kako ne bi zadobio povredu, odnosno udarac u glavu.Ne preporučuje se vršenje pritiska na pacijenta, koji u tom trenutku ima veoma jake trzaje rukama. Shodno tome, zabranjeno je sputavanje, jer zbog velike kontrakcije može doći do kidanja tetiva, a nakon što pacijent padne, ništa u ruke i u usta mu ne smijemo dodavati.

Također, nekada uvriježeno mišljenje da epileptički napad zaustavlja stavljanje metalnog ključa u ruku pacijenta, prema riječima naših sagovornica, nema nikakvo medicinsko utemeljenje te kao takvo ono nije od pomoći.

Nasuprot tome, pacijenta je potrebno okrenuti na bok, gledati da su disajni putevi slobodni te staviti pod glavu ono što imate pri ruci, u vidu jastuka, jakne, torbe i slično.

Tada trebamo sačekati da napad prođe, jer svaki od njih ima početak, trajanje i kraj. U slučaju ponovnog napada poziva se služba hitne pomoći.

Uspostavljanje dijagnoze i problemi s kojima se oboljeli suočavaju

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i hetero auto anamnestičkih podataka, zatim se rade sve laboratorijske analize – od željeza u serumu, preko oralnog opterećenja glukozom do mineralograma jer osim kod epilepsije slične krize postoje i kod hipoglikemije i slično.

“Jedan od okidača epileptičkog ataka je u konzumiranju psihoaktivnih supstanci, a takve slučaje smo zabilježili u našoj ambulanti. To se dešava među našim tinejdžerima, a kod potpuno zdravog djeteta dešava se i da konzumiranje nargile dovede do takvog napada”, dodaje Šehanović, istaknuvši da jedan napad ne mora dovesti do hronične epilepsije.

Epileptički poremećaji mogu biti simptomatski, odnosno sa simptom poznatog uzroka, kao što je moždani udar, povrede glave u saobraćajnoj nesreći, intracerebralno krvarenje kod tumora mozga te idiopatski, odnosno bez poznatog uzroka.

Prema zvanično dostupnim statističkim podacima za 2021. godinu, u Bosni i Hercegovini je registrirano više od 14 hiljada osoba sa dijagnozom epilepsije, međutim, ljekari iz tuzlanskog UKC-a navode da je taj broj zasigurno znatno veći. Oboljeli od epilepsije nailaze na brojne prepreke, zbog čega je podrška šire društvene zajednice od velikog značaja.

“Kod naših pacijenata su trenutno najaktuelnije vozačke dozvole. Naime, prema zakonima, osoba koja je imala epileptički napad, naredne dvije godine ima zabranu upravljanja motornim vozilom. Tu se stvara problem jer određene osobe žive od toga jer su profesionalni vozači, ali zakon je takav, iako istraživanja pokazuju da od 10 hiljada saobraćajnih nesreća svega njih deset je uzrokovano epileptičkim napadom, a čak 700 zbog vožnje u alkoholiziranom stanju”, dodaje Kovačević.Svjetski dan oboljelih od epilepsije obilježava se 26. marta, a njega je kao takvog 2008. godine utemeljila djevojčica Cassidy Megan iz Kanade, s ciljem utjecanja na svijest javnosti o ovoj bolesti i upoznavanja sa osnovnim simptomima, načinima dijagnosticiranja te vrstama pomoći oboljelim. Prigodnim aktivnostima, ovaj dan će biti obilježen u Tuzli, kao i u ostatku naše zemlje.

Nakon sastanka vodstva HDZ-a i vodstva oporbenih stranaka iz Republike Srpske u subotu na Kupresu nazire se novo partnerstvo na državnoj razini koje bi uključilo i bošnjačku Trojku. Poruke lidera ovih stranaka vrlo samouvjerene i na sličnom su tragu.

“Mi razgovaramo sa svim opcijama i svatko razgovara sa svakim već jedno mjesec-dva dana. Ono što smo danas ovdje željeli potvrditi je da u miru i stabilnosti naše institucije Bosne i Hercegovine rade svoj posao”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.

“Napravljena je relaksirana situacija, napravljen je dogovor i uskoro bi do kraja ovoga mjeseca trebao biti sastanak nas koji smo bili danas iz Trojke i to je sve što vam mogu reći u ovom trenutku. Nadamo se kako će se ova kriza što prije razriješiti i da će se smanjiti ove tenzije što nam je svima za cilj”, mišljenja je predsjednik stranke “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović.

“Mislim da je danas mudro manje pričati i da pokušamo više djelima pokazati i to je stav PDP-a, ne da vam puno ispričamo što će dalje biti i što će se dogoditi, nego da vidite kroz naša djela da smo ozbiljni. Da smo oni ljudi koji će i Republiku Srpsku i Federaciju BiH i cijelu Bosnu i Hercegovinu dalje otvoriti Europi i svijetu”, riječi su Draška Stanivukovića, predsjednika PDP-a.

Strankama buduće nove državne koalicije zajedničke točke su stabilizacija zemlje, smirivanje tenzija te realizacija europskog puta. No, ono što bi im mogao biti problem je formiranje većine u oba doma državnog parlamenta.

“U ovom trenutku izgleda kako je najvažnije da je taj prvi korak ka nekoj novoj koaliciji napravljen. To je bitno prije svega prvenstveno zbog europskog puta koji je zapao u slijepu ulicu. Vidimo na kraju tu neku vrstu spremnosti svih političkih aktera, uključujući i sve oporbene stranke iz Republike Srpske. Naravno, ostaje velika nepoznanica što će se događati u Domu naroda”, kazala je politička analitičarka Tanja Topić.

“Zakon brojeva nimalo nije na strani spomenute dvije “Trojke” i HDZ-a BiH, prvenstveno iz razloga što imamo sumnjivu situaciju u Domu naroda PS BiH. SNSD, ako to i dalje bude želio ima mogućnost  blokade održavanja sjednica i rušenje kvoruma”, objašnjava politolog i novinar Branimir Galić.

Analitičari očekuju kako cijeli proces rekonstrukcije vlasti neće ići tako glatko. Jer osim mogućnosti blokade koju SNSD trenutno ima u Vijeću ministara i u Domu naroda, nova koalicija u Domu naroda sve da SNSD ne bude blokirao procese ima samo šest izaslanika, a za većinu je potrebno njih osam. Isto tako pitanje kako će se nova koalicija postaviti prema nekim krupnim pitanjima kada dođu na red.

“Moram nas vratiti nekoliko godina unatrag, nakon izbora, kada smo imali taj reformski zamah, kad smo imali  najavu optimizma iz redova onih koji su formirali vlast pa smo vidjeli zapravo koliko smo od dobivanja kandidatskog statusa gotovo ništa učinili na tom europskom putu”, kazala je Topić.

Hrvatski predstavnici bi u ovoj rekonstrukciji vlasti mogli nametnuti pitanje izmjena Izbornog zakona kao prioritet, no za to bi bila ključna podrška američke administracije, smatra Galić dodajući kako bi se bošnjačke stranke i ovaj put mogle služiti taktikom zavlačenja i odgađanja.

“Ponovno ćemo imati situaciju da će neki prijedlozi iscuriti na nekim profilima na Twitteru ili na nekim portalima, onda ćemo imati reakcije na to pa će ponovno govoriti o tome tko je izdajnik, a tko nije i tko će što podržati. Jedino rješenje je moguće da se ova situacija s Izbornim zakonom razriješi je da bude veliki angažman američke administracije uz potporu Europske unije”, zaključuje Galić.

Razdoblje rekonstrukcije vlasti nosi sa sobom puno neizvjesnosti, a čelnici stranaka najavili su novi veliki sastanak početkom travnja te da će dalje puno raditi u tišini.

Više u prilogu:

U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima, a na vrhovima planina sa snijegom.

Više padavina u centralnim, istočnim područjima Bosne, na sjeveru i zapadu Hercegovine.

Vjetar će biti slab, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura iznosiće od 4 do 10, na jugu do 13, a dnevna od 8 do 14, na jugu i sjeveru zemlje lokalno do 16 stepeni.

U Sarajevu oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. Jutarnja temperatura će iznositi od 6 do 8, a dnevna od 8 do 12 stepeni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su u utorak suglasnost o dopuni direktive o vozačkim dozvolama, koja sadrži brojne novosti, posebice za mlade vozače.

Novi vozači morat će kod polaganja teorijskog i praktičnog ispita dokazati da poznaju rizike za ranjive sudionike u prometu, pješake, bicikliste ili vozače skutera.

Da bi dobili vozačku dozvolu, budući vozači morat će naučiti kako sigurno koristiti mobitele, poznavati sustave za pomoć u vožnji koje imaju novi automobili, kako sigurno otvarati vrata, kako voziti po snijegu i sklizavom terenu te biti svjesni opasnosti od mrtvog kuta.

Uvodi se digitalna vozačka koju će vozači imati na svojim pametnim telefonima i koja će po novim pravilima postati standardna u EU-u. Države članice imat će pet i pol godina za uvođenje digitalne vozačke dozvole, a vozači će imati pravo tražiti vozačku u fizičkom formatu.

Prvi put se uvodi probno razdoblje od najmanje dvije godine za nove vozače, a za njih će vrijediti i stroža pravila i sankcije za vožnju pod utjecajem alkohola, vožnju bez korištenja sigurnosnog pojasa ili sigurnosnog sustava za dijete.

Zbog manjka profesionalnih vozača, snižava se dobna granica za dozvolu za vozače kamiona s 21 na 18 godina, a za vozače autobusa s 24 na 21 godinu, uz uvjet da kandidati imaju potvrdu o profesionalnim kompetencijama. Države članice mogu dopustiti 17-godišnjacima da voze kamion ili kombi, ali samo na svom teritoriju i uz pratnju iskusnog vozača.

Dogovoreno je da se dozvole za motocikle i automobile izdaju na 15 godina. Države članice moći će to smanjiti na 10 godina ako se vozačka dozvola može koristiti kao dokaz identiteta umjesto osobne iskaznice.

Dozvole za vozače kamiona i autobusa morat će se obnavljati svakih pet godina. Države članice imat će pravo skratiti vrijeme važenje dozvole za vozače starije od 65 godina.

Prije izdavanja prve vozačke dozvole, novi vozači morat će proći liječnički pregled, uključujući pregled vida i kardiovaskularnog stanja. Međutim, države članice moći će za vozače automobila ili motocikala umjesto obveznog liječničkog pregleda ponuditi alternativu, poput ispunjavanja obrasca za samoprocjenu svoga zdravstvenog stanja.

Nadležna nacionalna tijela trebat će poticati podizanje svijesti o minimalnim standardima fizičke i psihičke sposobnosti za vožnju.

Nakon postignutog dogovora sada oba zakonodavna tijela, Vijeće i Parlament, moraju potvrditi tekst, što bi se trebalo dogoditi uskoro.

Direktiva stupa na snagu 20 dana po objavi u Službenom listu EU-a. Države članice imat će četiri godine da u svoja nacionalna zakonodavstva prenesu odredbe nove direktive.

Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, izjavio je kako je jučer održao sastanak s američkim diplomatom i visokim funkcionerom OHR-a, te najavio važan sastanak s predstavnicima još jedne članice Kvinte koji će se održati sutra. Također, uputio je pet poruka koje, kako je rekao, “moraju doći na svaki radni stol u svakoj zemlji i međunarodnoj organizaciji, kod onih koji se bave Bosnom i Hercegovinom”.

“Borba za očuvanje Republike Srpske se nastavlja jer je ugrožena neodgovornom politikom SNSD koalicije, zbog koje je danas RS izolirana, a njeno rukovodstvo je pod sankcijama i mjerama ograničenog kretanja”, rekao je Crnadak na početku, te naveo pet ključnih poruka za međunarodne predstavnike.

Crnadak je poručio kako je “narod Republike Srpske posvećen Dejtonskom sporazumu, ne želi sukobe i ne podržava nasilne aktivnosti, uključujući oružano djelovanje pripadnika MUP-a RS protiv SIPA-e”, te dodao da “narod RS želi živjeti u miru i stabilnom okruženju, surađujući s druga dva konstitutivna naroda i ostalima, uz snažan demokratski i ekonomski razvoj”.

“Nepromišljeni i sebični potezi rukovodstva Republike Srpske, kao i pravosudni procesi koji su u tijeku, ne smiju ugroziti narod Republike Srpske i njenu ustavno-pravnu poziciju u okviru BiH. Bilo kakve međunarodne reakcije na postupke rukovodstva Republike Srpske ne smiju dovesti u pitanje teritorij, imovinu, nadležnosti i ključne zaštitne mehanizme Republike Srpske, uključujući entitetsko glasanje, vitalni nacionalni interes i druge”, naveo je Crnadak.

Na kraju je poručio: “Napad na Dejtonski sporazum, njegova suspenzija ili nasilna izmjena neće dobiti podršku naroda Republike Srpske, proizvest će žestok otpor i predstavljat će direktnu podršku radikalnim i korumpiranim strukturama, najodgovornijim za trenutno stanje.”

Podsjetimo, nakon skandaloznih zakona i donošenja Nacrta novog ustava RS, koji sadrži niz neustavnih članova, Crnadak je podnio ostavku na mjesto člana Odbora za ustavna pitanja NSRS. Tada je poručio kako “ne želi sudjelovati u procesima koji RS i njen narod vode u propast”.

Iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (PU FBiH) su priopćili ishod svojih inspekcijskih kontrola koje su proveli 21. ožujka, a koje su pokrenuli po prijavama radnika preko internetske platforme “Zaštita radnika”.

Navedenog dana su izvršili 191 inspekcijski nadzor. Predmet kontrola bila je provjera poštivanja Zakona o Poreznoj upravi FBiH, Zakona o fiskalnim sistemima u FBiH, Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, Zakona o doprinosima i Odluke o iznosu najniže plaće za 2025.

U izvršenim inspekcijskim nadzorima zatečeno je, 13 neprijavljenih radnika i otkriveno je 12 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Isplata dijela plaće u koverti konstatirana je u dvije kontrole, a u 34 kontrole utvrđeno je da doprinosi nisu obračunati na minimalnu osnovicu u 2025. i u 16 kontrola utvrđeno je da doprinosi nisu uplaćeni za period prije 2025. godine.

Zbog utvrđenih nepravilnosti izdano je 78 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 117.450 KM. Iz Porezne uprave su dali ishod kontrola u svakom kantonu pojedinačno.

Na području Srednjobosanskog kantona izvršeno je 40 kontrola. Tijekom kontrola zatečena su tri neprijavljena radnika i pet obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Isplata dijela plaće u koverti konstatirana je u jednoj kontroli, u 16 kontrola utvrđeno je da doprinosi nisu obračunati na minimalnu osnovicu u 2025. i u dvije kontrole utvrđeno je da doprinosi nisu uplaćeni za period prije 2025.

Zbog utvrđenih nepravilnosti izdano je 15 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 26.500 KM.

Iz Porezne uprave FBiH su najavili da će i u narednom periodu, u skladu sa svojom nadležnošću, postupati po prijavama zaprimljenih u Vladi FBiH putem platforme “Zaštita radnika”, ali i nastaviti provoditi inspekcijske nadzore u skladu sa svojim operativnim planovima, obavještajno-istražnim informacijama, prijavama građana i drugim saznanjima u cilju povećanja porezne discipline.

Broj isteklih osobnih dokumenata u Bosni i Hercegovini koje njihovi vlasnici ne produljuju iz godine u godinu sve je veći. Osobna iskaznica javna je isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta, odnosno boravišta za raseljenu osobu, i državljanstva BiH, piše Večernji list BiH.

Svaki državljanin stariji od 18 godina s prebivalištem u Bosni i Hercegovini dužan je imati osobnu iskaznicu izdanu u mjestu prebivališta. Na kraju prošle godine 264.875 građana Bosne i Hercegovine nije imalo valjanu osobnu iskaznicu, podaci su Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Osobnu iskaznicu BiH na kraju 2023. godine nije imalo 248.206 građana. Broj osoba bez valjane osobne iskaznice u godini je porastao za 16.669.

Što kaže zakon?

Prema podacima kojima Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) raspolaže za 2021. godinu, bez valjane osobne iskaznice bila su 241.644 građanina, dok je taj broj povećan u 2022. godini te je, prema službenim podacima, bez ovog dokumenta bilo 242.869 osoba. Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice je 60 dana nakon navršenih 18 godina ili 60 dana nakon što se osoba stalno nastani u BiH ako je navršila 18 godina. S obzirom na činjenicu da je posjedovanje osobne iskaznice zakonska obveza, svaki državljanin stariji od 18 godina s prebivalištem u BiH dužan je imati osobnu iskaznicu izdanu u mjestu prebivališta.

Rok za podnošenje zahtjeva za zamjenu osobne iskaznice je 15 dana prije isteka postojeće. Za kršenje te zakonske obveze propisana je novčana kazna od 30 KM do 300 KM. Prema članku 37. Zakona o osobnoj iskaznici državljana Bosne i Hercegovine, novčanom kaznom od 30 KM do 300 KM kaznit će se za prekršaj državljanin ako ima više od jedne osobne iskaznice izdane na osnovi ovog zakona, ako ne podnese zahtjev za izdavanje osobne iskaznice kada je obvezan tako postupiti. Zatim, ako svjesno dostavi netočne i/ili neistinite podatke prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice, ako odmah ne prijavi nestanak osobne iskaznice, ako ustupi svoju osobnu iskaznicu drugoj osobi ili koristi tuđu osobnu iskaznicu kao svoju. Zatim, ako koristi osobnu iskaznicu druge osobe u svrhu pribavljanja bilo kakve koristi ili prava.