Postoji više od 200 vrsta raka, a rano otkrivanje i pravovremeno liječenje imaju ključnu ulogu u borbi protiv ove bolesti. Što se tiče naše svakodnevne prehrane, ona ne može spriječiti nastanak raka, ali može biti uzročnik zbog kojeg će se u tijelu razviti tumor.

Nadalje, kod već oboljelih osoba, prava kombinacija namirnica može imati pozitivan utjecaj na zdravstveno stanje pacijenta. Stručnjaci ukazuju na to da za svaki obrok treba uspostaviti ravnotežu od najmanje dvije trećine biljne hrane i ne više od jedne trećine životinjskih proteina. Ovakav izgled tanjura predstavlja sredstvo u borbi protiv karcinoma koji propagira American Institute for Cancer Research, navodi bolje i lošije izbore namirnica te njihovih kombinacija, prenosi Slobodna Dalmacija.

Doktorica Amy Morris je stručnjakinja za oporavak od raka kojeg je i sama preboljela, a danas često, preko svojih društvenih mreža, dijeli savjete o zdravlju i borbi protiv ove opake bolesti. Tako je nedavno svojim pratiteljima na TikToku otkrila koje namirnice treba izbjegavati ako ste imali tumor, a koje jesti.

“Ja sam stručnjak za oporavak od raka i prije šest godina sam preživjela rak u trećoj fazi. Prvo, jedite što više graha i mahunarki generalno. Bogate su vlaknima i mogu smanjiti rizik od povrata karcinoma. Druga stvar koju treba pojačati su nemasni proteini”, savjetuje liječnica.

Neke od najboljih namirnica za konzumaciju tijekom kemoterapije ili drugih tretmana raka, su proteini na bazi biljaka. Naime, riječ je o namirnicama koje nude visoku razinu vitamina i minerala. To znači da bolesna osoba treba jesti dosta povrća, graha, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Ako se pak konzumiraju životinjski proteini, onda se preporučuju nemasne opcije poput piletine i ribe.

Liječnica savjetuje i koje namirnice treba izbjegavati ako je osoba preboljela karcinom.

“Alkohol povećava rizik od raka ili ponovne pojave bolesti. Ako možete, nastojte ga izbjegavati ili bar smanjite konzumaciju. Druga stvar su mesne prerađevine – kobasica, slanina, delikatesno meso, sve ono što je jasno povezano s povećanjem rizika od raka. Zato ih izbjegavajte ili ograničite unos koliko je to moguće”, preporučuje ova liječnica.

Ljudi oboljeli od raka moraju biti svjesni što se događa u njihovom organizmu i često imaju oslabljen imunološki sustav koji bi trebalo osnažiti prehranom i pravilno izabranim namirnicama. Stručnjaci naglašavaju da svatko tko boluje od neke kronične bolesti, čak i ako nije karcinom u pitanju, treba jesti hranu bogatu proteinima, zdravim mastima, integralnim žitaricama i vitaminima i mineralima. Ako je moguće, svaki oblik prilagodbe novom režimu prehrane trebalo bi provesti prije nego što započne tretman liječenja kako bi pacijent bio što zdraviji tijekom tog procesa.

Proljeće je vrijeme buđenja kako prirode, tako i nas samih. Dani postaju duži, sunce nas mami napolje, a organizam traži laganiju i hranjiviju hranu nakon teške zimske ishrane. I tu na scenu stupa – supa! Nije bez razloga generacijama omiljeni početak svakog obroka.

Još od davnina, supa je bila neizostavan dio svakog domaćinstva. Pripremale su je bake, majke, prenosila se s koljena na koljeno. Njena važnost leži u izvrsnom okusu i u brojnim dobrobiti koje pruža našem organizmu. Supe nisu samo uvod u obrok – često su dovoljne same po sebi. One hidriraju organizam, donose potrebne nutrijente i lako se vare, čineći ih idealnim izborom za sve generacije.

Jedna od takvih supa, koja spaja tradiciju i praktičnost, jeste Maggi Tarhana čorba koju su specijalno za tržište Bosne i Hercegovine napravili u kompaniji Nestlé. Pripremljena prema starinskoj recepturi, bogata vlaknima i s niskim sadržajem masti, ova čorba pruža pun, domaći okus, a priprema se brzo i jednostavno. Tarhana je odavno prepoznata kao okrepljujuća i lako probavljiva supa, idealna za one koji žele hranjiv obrok bez dugog vremena provedenog u kuhinji.

Zahvaljujući brzoj pripremi, u samo nekoliko minuta možete imati tanjir tople, kremaste Tarhana čorbe koja krijepi. Ako volite eksperimentisati, dodajte joj svježe povrće ili omiljene začine i prilagodite je svom ukusu. Inspirirajte se receptima nutricionistica ili osmislite svoju omiljenu kombinaciju.

Bilo da je jedete kao laganu večeru, brz ručak ili kao nešto toplo tokom prohladnih proljetnih večeri, Maggi Tarhana čorba će vas ugrijati i podsjetiti da su najbolje stvari one jednostavne – kašika po kašika, baš kao kod bake/nane!

Povodom Ljubičastog dana – svjetskog dana podizanja svijesti o epilepsiji – danas je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održano edukativno predavanje u organizaciji BoHeMSA – Lokalnog komiteta Mostar. Predavanje je bilo usmjereno na edukaciju studenata završnih godina o prepoznavanju i zbrinjavanju epilepsije u kliničkoj praksi, ali i na rušenje predrasuda o ovoj neurološkoj bolesti, piše Bljesak.

Kako se navodi , predavači su bili doc. dr. sc. Nataša Pejanović Škobić, epileptologinja i predstavnica Klinike za neurologiju SKB Mostar, te dr. Marko Bošnjak, specijalist neurokirurg, koji je govorio na temu ”Epilepsija i neurokirurgija – budućnost ili realnost?”.

Epilepsija je više od napadaja – jedan napadaj ne znači i dijagnozu epilepsije. Naš je cilj ne samo obrazovati buduće liječnike o dijagnostici i terapiji, već i pomoći im da razumiju život pacijenata s epilepsijom i doprinesu rušenju stigme koja ovu bolest još uvijek prati’, kazala je Pejanović Škobić te dodatno  naglasila da epilepsija nije psihička bolest, te da je stigma prisutna kod gotovo polovice oboljelih.

U predavanju su obuhvaćeni brojni aspekti života s epilepsijom, uključujući i mitove o istoj.

Epilepsija sama po sebi nije prepreka za normalan život ako je bolest pod kontrolom, ako se redovito uzimaju lijekovi i izbjegavaju rizični faktori poput neprospavanih noći, stresa i neredovitog uzimanja terapije’, dodala je Pejanović Škobić.

Naglasak je stavljen i na nova istraživanja u liječenju epilepsije, uz nove lijekove navedeno je da se sve više govori i o kirurškim rješenjima, uključujući implantaciju neurostimulatora za pacijente s farmakorezistentnom epilepsijom.

S druge strane, dr. Bošnjak predstavio je iskustva i perspektive neurokirurškog liječenja epilepsije u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, ističući kako se već sada u određenim slučajevima primjenjuju najsuvremeniji pristupi, koji su donedavno bili dostupni samo u referentnim centrima izvan BiH.

Asja Kuko, ispred BoHeMSA tima, istaknula je važnost kontinuiranog podizanja svijesti: ”Ovdje smo da damo svoj doprinos borbi protiv stigmatizacije i educiramo buduće liječnike o svakodnevici osoba s epilepsijom. Želimo da se zna – epilepsija postoji svaki dan, a ne samo 26. ožujka.”, prenosi Bljesak.

Konferencija ministara nadležnih za područje zdravstva u Bosni i Hercegovini donijela je odluku o formiranju operativnog tima za jačanje transplantacijske medicine, prenosi Fena.

Na sjednici, kojom je predsjedavala ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, razgovarano je o jačanju transplantacijske medicine u našoj zemlji. Istaknuto je da će Operativni tim, koji će činiti predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, entitetskih ministarstava zdravstva Federacije BiH i Republike Srpske, kao i Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH, imati za cilj unaprjeđenje koordinacije i uspostavu učinkovitijeg sustava transplantacijske medicine.

Fokus će biti, između ostalog, usmjeren i na jačanje međunarodne suradnje, uglavnom sa zemljama članicama Eurotransplanta s ciljem uključivanja Bosne i Hercegovine u ovu važnu europsku mrežu.

Članovi Konferencije suglasni su da jačanje transplantacijskog sustava zahtijeva zajedničko i koordinirano djelovanje svih relevantnih institucija u zemlji. Formiranje operativnog tima predstavlja prvi korak ka stvaranju održivog i funkcionalnog sustava koji će doprinijeti jačanju transplantacijske medicine u Bosni i Hercegovini.

Tokom sjednice razmatrane su i aktivnosti u okviru programa EU4Health, strateškog instrumenta Europske unije vrijednog 4,4 milijarde eura, koji za zemlje korisnice predstavlja značajnu priliku za jačanje zdravstvenih sustava, unaprjeđenje prevencije i borbe protiv ozbiljnih bolesti, kao i za bolje upravljanje krizama u zdravstvu.

Također, istaknuto je zadovoljstvo zbog uspješno realiziranog povrata sredstava od Globalne alijanse za cjepiva (GAVI), čime su dodatna sredstva vraćena u budžet Bosne i Hercegovine.

Sjednici su prisustvovali ministar zdravstva i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, ministar zdravstva Federacije BiH Nediljko Rimac, kao i voditelj Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH Zoran Bulatović. Izrazili su spremnost na aktivnu suradnju i kontinuirani dijalog s ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava u BiH, naglasivši važnost zajedničkog pristupa u rješavanju izazova koji stoje pred zdravstvenim sektorom, priopćeno je iz Ureda ministrice civilnih poslova BiH.

Izvor: BHRT

Proljeće je idealno vrijeme za sadnju rajčica kako bi bile spremne za ljeto. Ova omiljena i svestrana biljka dolazi u brojnim sortama koje lako možete uzgojiti kod kuće. No prije nego što odaberete koje sjeme posijati, važno je uzeti u obzir koliko prostora imate u vrtu.

Rajčice rastu na dva načina: kao vodoravni grmovi ili kao uspravne loze. Cordon rajčice rastu brzo i mogu doseći visinu do dva metra, što znači da im je potrebno više prostora i potpore, poput drvenih kolaca. Grmolike rajčice, s druge strane, zauzimaju manje prostora, lakše se održavaju i mogu se čak uzgajati u visećim košarama.Ali, postoji jednostavan trik kako poboljšati okus rajčica – posadite ih uz bosiljak.

Zašto je bosiljak savršen pratitelj rajčica?

Prema savjetima hortikulturista Jamieja Waltona (@nettlesandpettles), sadnja rajčica uz bosiljak može poboljšati njihov rast i okus. U videu objavljenom na Instagramu, Jamie objašnjava kako kompanjonska sadnja – odnosno uzgoj biljaka koje se međusobno podržavaju – može stvoriti zdraviji i produktivniji vrt.

Bosiljak se često kombinira s rajčicama u kulinarstvu, ali je i savršen vrtni pratitelj. Njegov jak miris odbija štetnike poput bijelih mušica i gusjenica koje mogu uništiti rajčice, a istovremeno privlači korisne kukce poput pčela i leptira, koji poboljšavaju uvjete za rast biljaka.

Baš kao i rajčice, bosiljak najbolje uspijeva u toplim i zaštićenim uvjetima. Kraljevsko hortikulturno društvo (RHS) preporučuje sadnju u proljeće, bilo u zemlji ili u posudama, kako bi biljka bila spremna za berbu tijekom ljeta.Uz sve ove prednosti, bosiljak ne samo da pomaže rajčicama da bolje rastu, već i poboljšava njihov okus – od vrta do tanjura, ova kombinacija je nepogrešiva

Ako se svako jutro budite umorni i govorite sami sebi “večeras idem ranije spavati”, a nikada ne legnete ranije, niste jedini. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Clinical Psychology, odgađanje spavanja može imati neželjene učinke na zdravlje, prenosi MindBodyGreen.

Odgađanje spavanja događa se kada osoba svjesno odluči odgoditi odlazak u krevet kako bi navečer imala više vremena za aktivnosti koje ne stigne obaviti tijekom dana. Psihijatrica dr. Nishi Bhopal objašnjava da se to obično događa kada ljudi osjećaju da nemaju dovoljno vremena za sebe tijekom dana.

Prema stručnjakinji za spavanje Shelby Harris, odgađanje spavanja često prakticiraju osobe pod stresom ili oni koji žele nakon napornog dana uzeti malo vremena za sebe. “Roditelji to često čine nakon što djeca zaspu, koristeći vrijeme za gledanje televizije, čitanje ili druge aktivnosti”, ističe Harris.

Rezultati istraživanja provedenog na 300 ljudi pokazali su da je odgađanje spavanja povezano s lošijom kvalitetom sna i mentalnim zdravljem. Anksiozniji sudionici češće su odgađali odlazak na spavanje, spavali manje i imali više poteškoća sa spavanjem.Iako je teško sa sigurnošću reći zašto ljudi odgađaju spavanje, istraživači napominju da postoji jasna povezanost između anksioznosti, odgađanja spavanja i problema sa spavanjem.

Sok od cigle je prirodni lijek u tekućem stanju koji jača imunitet, čisti jetru, jača srce i normalizira tlak, a naši stari su ga često radili i konzumirali. U nastavku donosimo recept.

Sastojci:

2 kg cikle

1 kg šećera

3 vanilin šećera

3 vrećice limunske kiseline

Priprema:

Ciklu operite, ogulite, a potom izrežite na kolutove. Stavite je u lonac, dodajte 3 litara hladne vode pa kuhajte dok ne proključa, potom smanjite temperaturu i kuhajte još otprilike 30 minuta. Sklonite sa šporeta, pa izvadite ciklu. U lonac dodajte šećer, pa miješajte dok se ne otopi. Na kraju dodajte vanilin šećer i limunsku kiselinu, miješajući dok se sastojci ne sjedine. U oprane i sterilizirane staklene flaše natočite vruć sok i dobro ih zatvorite. Nakon što se sok ohladi na sobnoj temperaturi, stavite ga u frižider. Od ove količine namirnica dobit ćete nekoliko litara soka, koje prije konzumacije možete razrijediti po želji, piše Krstarica.

Žuta groznica je ozbiljna virusna bolest koja se prenosi ubodom inficiranog komarca i može izazvati žuticu, unutrašnje krvarenje i otkazivanje organa.

Ova bolest je endemska u dijelovima Afrike i Južne Amerike, te putovanja u ove regije bez adekvatne zaštite mogu biti rizična, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Simptomi, rizici, uzroci i najbolja prevencija

Prvi simptomi žute groznice uključuju povišenu temperaturu, glavobolju i bolove u mišićima. U težim slučajevima može doći do otkazivanja organa, unutrašnjeg krvarenja pa čak i smrtnog ishoda. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnje se registruje oko 200.000 slučajeva infekcije, od kojih 30.000 završi smrtnim ishodom.

Uzročnik žute groznice je Flavivirus, isti rod virusa kojem pripadaju i virus denga groznice, virus zapadnog Nila i virus Zika. Prenose ga komarci iz rodova Aedes i Haemagogus, koji ujedaju tokom dana i noći. Inkubacioni period bolesti traje od tri do šest dana nakon uboda zaraženog komarca.

S obzirom na to da ne postoji specifičan lijek za žutu groznicu, vakcinacija je najefikasnija preventivna mjera. Ova vakcina je dostupna od 1937. godine i smatra se jednom od najuspješnijih u historiji medicine. Jedna doza vakcine pruža doživotni imunitet!

Gdje se možete vakcinisati?

Vakcinaciju protiv žute groznice možete u za to ovlaštenim institucijama, koje posjeduju stručno osoblje, te potrebne količine vakcine. Jedna od njih je Institut za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici.

Ako planirate putovanje u Afriku ili Južnu Ameriku, obavezno se konsultujte sa ljekarom i provjerite zahtjeve za vakcinaciju. Pored vakcinacije, preporučuje se i dodatna lična zaštita, poput nošenja odjeće dugih rukava, korištenja repelenata protiv insekata i spavanja pod mrežama za komarce.

Klimatske promjene i deforestacija mogu povećati rizik od širenja bolesti u nova područja, pa je važno pratiti epidemiološke izvještaje. SZO i zdravstvene organizacije kontinuirano rade na jačanju programa vakcinacije i nadzora kako bi se smanjio broj oboljelih i spriječile epidemije.

Iako se bolest trenutno javlja u određenim područjima, povećana putovanja i globalizacija znače da se svi trebamo informirati i biti odgovorni. Prevencija i odgovorno ponašanje su ključni za vaše zdravlje i sigurnost.

INZ