Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH obilježena je žestokom raspravom o projektu Južne interkonekcije, ključnom infrastrukturnom pitanju za energetski sektor Bosne i Hercegovine.

Glavni akteri rasprave bili su Marijan Marjanović iz HDZ-a i Dennis Gratz iz DF-a, uz nekoliko značajnih istupa drugih zastupnika.

Podrška DF-a projektu Južne interkonekcije

Prvi je riječ u ime Demokratske fronte uzeo Mahir Mešalić, naglasivši stratešku važnost ovog projekta.

• “Smatramo da je Južna interkonekcija od ključnog značaja za Federaciju i cijelu BiH. DF je od početka podržavao ovaj zakon i dosljedni smo u tome. Kao opozicija, insistirali smo da se to pitanje što prije nađe na dnevnom redu. Mi ćemo zakon podržati i u Predstavničkom i u Domu naroda,” izjavio je Mešalić.

Stranka za BiH: Hitnost je opravdana

Šef Kluba zastupnika Stranke za BiH, Admir Čavalić, podsjetio je na dugogodišnju pripremu ovog zakona:

• “Zakon je još 2021. dobio svoje okvire. Hitnost je opravdana, zato ćemo podržati i amandmane i zakon. Glavni argumenti protiv projekta svode se na proceduralna pitanja poput ‘kako će proći u Domu naroda’. Ali negdje moramo početi. Odgovornost je sada na Domu naroda, i apelujem da se sjednica što prije sazove. Ne pristajemo na alternative vezane za BH Gas – oni trebaju voditi ovaj projekt, ali uz prilagodbe ako je potrebno. Ovo nije pitanje naroda, već pitanje energetske orijentacije BiH prema zapadu ili istoku. Trebaju nam alternative, a ne oslanjanje na samo jedan izvor plina.”

HDZ: Finansijska (ne)održivost BH Gasa

Marijan Marjanović iz HDZ-a izrazio je sumnju u sposobnost BH Gasa da upravlja ovim projektom:

• “Kako će preduzeće koje posluje s gubicima preuzeti novi projekt? BH Gas je prošle godine imao gotovo milion KM minusa. Osim toga, činjenica je da su u BH Gasu od osnivanja do danas svi rukovodioci Bošnjaci,” kazao je Marjanović.

Oštar odgovor iz SDANa ove tvrdnje odgovorio je Salko Zildžić iz SDA:

• “Ne znam jesu li svi Bošnjaci u BH Gasu, ali i da jesu – je li to problem? Problem je ako rade nestručni ljudi, a ne njihova etnička pripadnost. Pričajmo o tehničkim rješenjima, a ne o krvnim zrncima. BiH je zemlja svih nas. Volio bih da ste ovako pričali kada se raspravljalo o Aluminiju.”

Zildžić je pozvao zastupnike da se fokusiraju na sposobnosti zaposlenika, a ne na njihovu etničku pripadnost:

• “Nemojmo uništavati generacijski projekt ovakvim pričama. Ovo je prilika da svi zajedno radimo za budućnost.”

Gratz: “Šovinistički i fašistički stavovi”

Dennis Gratz iz DF-a dodatno je zaoštrio raspravu, optuživši Marjanovića za zastupanje ruskih interesa:

• “Na šovinistički i fašistički način pokušavate braniti ruske interese u BiH. Neka vam je to na čast,” kazao je Gratz.

Marjanović traži prekid sjednice

Na ove optužbe, Marjanović je reagirao žestoko, obraćajući se predsjedavajućem Miokoviću:

• “Ovo je uvreda! Tražim prekid sjednice da se razmotre riječi koje mi je uputio gospodin Gratz. Nazvati nekoga fašistom jer se poziva na ustav je nečuveno. Hoće li se sada tražiti prekid sjednice?”

Privremena statutarna odluka prema poslovniku donosi se dvotrećinskim glasanjem. Za status Grada Novog Travnika bilo je 17 vijećnika. Njih 8 biloje protiv.

Točnije, Nermina Čakić, Nihadčakić, Dževad Mehina, Elma SalkanovićAnel Skopljak, Arnel Zec, Ibrahim Zukić,odnosno članovi Stranke demokratske akcije, kojima se pridružio i Šaban Delić SBiH.Da Novi Travnik vide kao Grad, glasali su članovi HDZ BiH, HDZ 1990, SDP, HSP i član SBiH. Ovime je Novi Travnik uskladio svoje administrativne norme sa Zakonom ugradu.

Danas je na sjednici Gradskog vijeća usvojen Nacrt proračuna za 2025. godinu, o kojem ću svakako više reći narednih dana. Također, danas je usvojena i Privremena statutarna odluka. Ovime je konačno okončana sva procedura pokrenuta još 2022.g Proveli smo sve procedure koje Zakon o gradu nalaže, sve kako bi afirmirali Novi Travnik i priključili ga Udruzi urbanih europskih gradova- Također, time olakšavamo pristup fondovima iz kojih ćemo razvijati naš grad, vrtiće, Dom zdravlja, infrastrukturu…

Zbog prikupljanja jeftinih političkih bodova, širen je strah kako će doći do podijele Novog Travnika. Još jednom poručujem, Novi Travnik je jedinstven, nedjeljiv GRAD od Sebešića do Nević Polja.

Žalosti me da ima onih koji su protiv napretka, protiv razvoja, sve radi jeftinog populizma.

Nastavljamo graditi i raditi zajedno!

Danas sjednica  Gradskog vijeća u dvorani Gradskog vijeća Novi Travnik, u 13:00 sati.

Za sjednicu je predložen sljedeći dnevni red: 

1. Prijedlog privremene Statutarne odluke;

2. Prijedlog Zaključka o utvrđivanju i upućivanju na javnu raspravu Nacrta proračuna Riznice Grada Novi Travnik za 2025. godinu;

3. Izvješće o izvršenju proračuna Riznice Općine Novi Travnik za razdoblje 01.01. do 30.06.2024.godine;

4. Izvješće o izvršenju proračuna Riznice Općine Novi Travnik za razdoblje 01.01. do 30.09.2024.godine;

5. Prijedlog Rješenja o imenovanju Općinskog pravobranitelja;

6. Prijedlog Odluke o raspisivanju javnog oglasa za izbor i imenovanje zamjenika općinskog pravobranitelja u Općinskom pravobraniteljstvu Travnik;

7. Prijedlog Odluke o prodaji zemljišta Kantonu Središnja Bosna/Srednjobosanskom kantonu radi izgradnje buduće zgrade Kantonalnog suda Novi Travnik;

8. Prijedlog Odluke o prodaji zemljišta J.P. Elektroprivreda HZ HB d.,d. Mostar, DP „Centar“, Novi Travnik;

9. Prijedlog Zaključka kojim se utvrđuje Nacrt Regulacionog plana „Trg Federacije-Kalinska“ – izmjene i dopune;

10. Prijedlog Zaključka kojim se utvrđuje Nacrt Urbanističkog projekta „Zelena pijaca/tržnica“ – izmjene i dopune;

11. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za proračun, financije i ekonomska pitanja;

12. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za prigovore, predstavke i prijedloge;

13. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za društvene djelatnosti;

14. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za ljudska prava, mlade i ravnopravnost spolova;

15. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za prostorno planiranje, uređenje i ekologiju;

16. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za poslove mjesnih zajednica;

17. Prijedlog Rješenja o imenovanju Administrativnog povjerenstva;

18. Prijedlog Rješenja o imenovanju Etičkog vijeća časti;

19. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za dodjelu nagrada i priznanja;

20. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za izbor korisnika donacije;

21. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za procjenu prometne vrijednosti nekretnina;

22. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za žalbe;

23. Prijedlog Rješenja o imenovanju Povjerenstva za izbor u regulirane organe.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Prijedlog zakona o plinovodu „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“. Odluka je donesena nakon burne rasprave, tijekom koje su istaknute ozbiljne zamjerke hrvatskih predstavnika na račun sadržaja zakona i načina donošenja. Zakon je usvojen neposredno nakon zaključenja našega priloga te završetka Dnevnika.

Zakon je predložen na inicijativu SDA, uz podršku američkog veleposlanika Michaela Murphyja, koji je, prema medijskim napisima, lobirao među zastupnicima SDP-a za njegovo usvajanje.

Bošković: “Hrvati izbrisani iz procesa”

Mladen Bošković, dopredsjedavajući Zastupničkog doma, oštro je osudio preglasavanje Hrvata, naglašavajući da ovakvi postupci dovode u pitanje funkcioniranje parlamentarnih odnosa.

– „Ovaj zakon je napisan tako da su Hrvati izbrisani kao sudionici u procesu projektiranja i trasiranja plinovoda. Sve odluke bit će prepuštene jednoj kompaniji pod potpunom kontrolom bošnjačkih stranaka,“ izjavio je Bošković, dodajući kako se preglasavanje događa na najvažnijim pitanjima za hrvatski narod u BiH.

Raguž: “Lex specialis koji poništava sve druge zakone”
Slaven Raguž, predsjednik HRS-a i zastupnik u Zastupničkom domu, upozorio je kako zakon u potpunosti zaobilazi zakone o eksproprijaciji i lokalnoj samoupravi.

– „Ovaj zakon je kreiran kao lex specialis koji poništava sve druge zakone. Ako dođe do kolizije s drugim zakonima, ovaj zakon ima prednost. Ovo je izravno izuzimanje ovlasti općina i županija u korist Federacije BiH,“ istaknuo je Raguž.

SDA: „Standardna praksa“
S druge strane, zastupnici SDA branili su zakon, navodeći kako je riječ o sličnim primjerima iz prošlosti. Predsjednik Kluba SDA Mirsad Zaimović ustvrdio je da se zakonom omogućava efikasnija realizacija infrastrukturnih projekata.

– „Investicijski projekti koji prolaze kroz više županija zahtijevaju odlučivanje na razini Federacije. To je jasno definirano Zakonom o eksproprijaciji,“ rekao je Zaimović.

Uskoro na Domu naroda
Ovaj prijedlog zakona uskoro bi se trebao naći i na Domu naroda.

Za njegovo usvajanje bit će potrebna 41 ruka, što SDA i stranke Trojke imaju. Hrvatski izaslanici će povući vitalni nacionalni interes, zakon potom ide na Ustavni sud Federacije, ali kako je visoki predstavnik faktički sveo vitalni nacionalni interes na minimalne stvari najviše iz domene kulture, Hrvat će i ovdje biti preglasani pa će ovaj zakon stupiti na snagu.

Danas je u Franšiznom centru u Vitezu, u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, održana svečanost dodjele ugovora u okviru Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu. Program, koji se kontinuirano provodi od 2001. godine, ima ključnu ulogu u stvaranju održivih uvjeta za život Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Na svečanosti je nazočio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, koji je u svom obraćanju istaknuo kako ovaj program predstavlja ne samo financijsku pomoć, već i snažnu poruku zajedništva i solidarnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Tijekom događaja uručeno je ukupno 119 ugovora vrijednih 2.531.500 eura, čime se nastavlja dugogodišnja praksa Vlade Republike Hrvatske usmjerena na jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ugovori obuhvaćaju projekte obnove infrastrukture, potpore gospodarskim aktivnostima, kulturnim, obrazovnim i vjerskim ustanovama, kao i socijalnim programima.

Istaknuto je da se program pomoći Vlade Republike Hrvatske provodi u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a ima za cilj stvaranje preduvjeta za održivi povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Uz predsjednika Čovića, svečanosti su nazočili i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Darijana Filipović, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH Marinko Čavara, izaslanica u Domu naroda PS BiH Marina Pendeš, zamjenik ministra vanjskih  poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, predstavnici vjerskoj, kulturnog i gospodarskog života kao i brojni drugi uvaženi gosti.

Na kraju svečanosti, predsjednik Čović dao je izjavu za medije u kojoj je kazao: „Republika Hrvatska Bosnu i Hercegovinu doživljava kao strateški interes, a onda naravno i hrvatski narod, koji mora ostati do kraja ustavno jednakopravan s druga dva naroda. Kroz ove projekte snažimo tu infrastrukturu, stvaramo ambijent da se naši ljudi vraćaju. Onaj intenzivni odlazak zadnjih 20 godina, odmah nakon rata s ovih prostora, ne samo iz Središnje Bosne, dobiva jednu drugu formu. Ambijent se i u svijetu mijenja, tako da mi moramo dočekati te ljude, ali kroz ovakvu infrastrukturu mislim da to možemo na najbolji način raditi. Tako da jedno veliko hvala našem ministru, predsjedniku Vlade i Uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. To je pravi pokazatelj zajedništva Hrvata s jedne i druge strane granice, otvaranje puta ka Europskoj uniji. Mi to kao Hrvati dominantno nosimo unutar Bosne i Hercegovine. Da nema Vlade Republike Hrvatske i premijera Plenkovića, taj put bi bio zahtjevniji i teži.“

Izvor: HDZ BiH

Danas je u Franšiznom centru u Vitezu, u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, održana svečanost dodjele ugovora u okviru Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu. Program, koji se kontinuirano provodi od 2001. godine, ima ključnu ulogu u stvaranju održivih uvjeta za život Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Na svečanosti je nazočio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, koji je u svom obraćanju istaknuo kako ovaj program predstavlja ne samo financijsku pomoć, već i snažnu poruku zajedništva i solidarnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj.

Tijekom događaja uručeno je ukupno 119 ugovora vrijednih 2.531.500 eura, čime se nastavlja dugogodišnja praksa Vlade Republike Hrvatske usmjerena na jačanje opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ugovori obuhvaćaju projekte obnove infrastrukture, potpore gospodarskim aktivnostima, kulturnim, obrazovnim i vjerskim ustanovama, kao i socijalnim programima.

Istaknuto je da se program pomoći Vlade Republike Hrvatske provodi u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a ima za cilj stvaranje preduvjeta za održivi povratak i ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Uz predsjednika Čovića, svečanosti su nazočili i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Darijana Filipović, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH Marinko Čavara, izaslanica u Domu naroda PS BiH Marina Pendeš, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, predstavnici vjerskoj, kulturnog i gospodarskog života kao i brojni drugi uvaženi gosti.

Na kraju svečanosti, predsjednik Čović dao je izjavu za medije u kojoj je kazao: „Republika Hrvatska Bosnu i Hercegovinu doživljava kao strateški interes, a onda naravno i hrvatski narod, koji mora ostati do kraja ustavno jednakopravan s druga dva naroda. Kroz ove projekte snažimo tu infrastrukturu, stvaramo ambijent da se naši ljudi vraćaju. Onaj intenzivni odlazak zadnjih 20 godina, odmah nakon rata s ovih prostora, ne samo iz Središnje Bosne, dobiva jednu drugu formu. Ambijent se i u svijetu mijenja, tako da mi moramo dočekati te ljude, ali kroz ovakvu infrastrukturu mislim da to možemo na najbolji način raditi. Tako da jedno veliko hvala našem ministru, predsjedniku Vlade i Uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. To je pravi pokazatelj zajedništva Hrvata s jedne i druge strane granice, otvaranje puta ka Europskoj uniji. Mi to kao Hrvati dominantno nosimo unutar Bosne i Hercegovine. Da nema Vlade Republike Hrvatske i premijera Plenkovića, taj put bi bio zahtjevniji i teži.“

Načelnik Općine Vitez Boris Marjanović danas je u službeni posjet primio predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragana Čovića i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, koji je borave u službenom posjetu.

Tom prigodom sastali su se kako bi razgovarali o projektima od zajedničkog značaja za sve žitelje Bosne i Hercegovine, prije svega općine Vitez, s posebnim naglaskom na poticanje povratka i stvaranje održivih uvjeta za život.

Na sastanku su prezentirani rezultati dosadašnjih projekata realiziranih uz podršku Vlade Republike Hrvatske, kao i planovi za buduće aktivnosti koje će dodatno osnažiti zajednicu i unaprijediti životne uvjete u općini Vitez.

Predsjedatelj dr. Čović i ministar Bačić zajednički su izrazili značaj uspjeha dosadašnjeg rada na brojnim istaknutim pitanjima čijom se realizacijom postigao važan opći razvoj te kazali kako je nužno nastavati ojačavati suradnju i ostvarenje novih ključnih projekata.

Istaknuto je kako današnji sastanak predstavlja nastavak kontinuiranog dijaloga usmjerenog na jačanje suradnje i provedbu razvojnih inicijativa koje doprinose napretku i boljitku svih žitelja Bosne i Hercegovine

„Današnji posjet ministra Bačića pokazatelj je čvrstih veza i zajedničke brige za naše ljude i njihovu budućnost na ovim prostorima. Zahvaljujem predsjedniku dr. Čoviću te Vladi Republike Hrvatske i potpredsjedniku Bačiću na kontinuiranoj podršci koja znači sigurnost, nadu i mogućnosti za nas,“ izjavio je načelnik Marjanović nakon sastanka.

Tijekom posjeta dr. Čović i Bačić posjetili su i gradilište crkve Svetog Blaža u Topali kod Viteza, a čiju gradnju sufinancira Vlada Republike Hrvatske te su s time u vezi posjetili i župni ured Svetog Juraja Mučenika Vitez gdje su razgovarali sa župnikom fra Velimirom Bavrkom.

Kasnije tijekom dana održana je svečanosti uručivanja ugovora o dodjeli financijske potpore projektima za poticanje povratka Hrvata i stvaranja održivih uvjeta života u BiH za 2024. godine.