Tvrtka Violeta privodi kraju novu veliku investiciju, a riječ je o tvornici kartonske ambalaže u Grudama.
Kako je za BiznisInfo.ba ekskluzivno kazao vlasnik Violete Petar Ćorluka, svi radovi su pri kraju i već u sljedećoj godini proizvodi iz ove tvornice će biti na tržištu. Prema njegovim riječima, trenutno se instalira oprema i za nekoliko dana će početi testna proizvodnja.

– Kapacitet tvornice će biti 60.000 tona u jednoj smjeni a proizvodit će se visokokvalitetna ambalaža za razne vrste robe: voće, povrć, keks, meso… Riječ je o vrlo zahtjevnim, tzv. “shelf-ready” kutijama koje koriste moderni trgovački lanci – kazao je Ćorluka za BiznisInfo.ba.

Prema njegovim riječima, tu vrstu ambalaže ne proizvodi nitko u Bosni i Hercegovini a cilj njegove tvrtke i jeste da rade ono što ne rade drugi.

– To se do sada uvozilo, a od sljedeće godine ne samo da se neće morati uvoziti već će se i izvoziti. Već smo dogovorili izvoz u nekoliko zemalja, među njima su Albanija, Crna Gora, Makedonija, Slovenija… – kazao je ovaj poduzetnik.

Inače, ovo je samo jedan od projekata hercegovačkog giganta. Između ostalog, ranije su najavili i gradnju trgovačkog centra i hotela u centru Gruda. Upitali smo Ćorluku u kojoj fazi je ovaj projekt.

– Dobili smo građevinsku dozvolu i gradnja treba uskoro započeti. Mi kada je u pitanju gradnja nikada ne žurimo jer kad se žuri onda to ne može biti kvalitetno urađeno, ali sve bi trebalo biti završeno u sljedeće 2 do 3 godine – istaknuo je Ćorluka.

Upitali smo ga i ima li u planu neke nove investicije ili akvizicije.

– O tome ćemo razgovarati kad završimo ove tekuće investicije. Ali ja sam potpisao da ulažem sve što zaradimo. Meni kao vlasniku ne treba ništa, ne mislim uzimati ništa, sve što zaradimo mi ćemo dalje investirati – zaključio je Ćorluka.

Podsjetimo da je Violeta također preporodila čapljinsku Lastu koja je ove godine ponovno osvojila srca kupaca širom BiH ali i šire.

Alen Kajdić, mladić iz Bosne i Hercegovine, s ocem je u SAD-u pokrenuo posao koji danas vrijedi milijune dolara.

Halid i Alen rođeni su u Velikoj Kladuši, ali već dugi niz godina žive u Americi i tamo su osnovali tvrtku za transport i logistiku pod nazivom FR8 Solutions.

Sjedište tvrtke je u Jacksonvilleu na Floridi.

Da se doista radi o obiteljskom poslu govori i činjenica da je Alenova majka Nafka dala otkaz u tvrtki u kojoj je radila dugi niz godina, upravo zbog želje da dođe u tvrtku. U obiteljski posao uključena je i Alenova sestra Amra.

Važno je naglasiti da je obitelj krenula od nule, a naporan rad, bez ikakvih veza, poznanstava i veza, doveo ih je do velikog uspjeha.

“FR8 Solutions je obiteljska transportno-logistička tvrtka, utemeljena na obiteljskim vrijednostima i načelima. Moj otac i ja osnovali smo tvrtku 2013. godine, no moja se obitelj bavila prijevozničkom industrijom i prije toga. Prije otvaranja tvrtke, moj otac je devet godina  radio kao vozač kamiona. Pomogao sam mu u održavanju njegove papirologije od izračunavanja njegovih IFTA poreza do pomoći u obnovi registracije kamiona i volio sam to raditi,” rekao je Allen.

Mladić je brzo shvatio da veliki prijevoznici uvijek traže načine kako prevariti i iskoristiti vrijedne kamiondžije poput njegovog oca Khalida.

“Tada sam shvatio da moram učiniti nešto da bude bolje. Naša nacija mnogo duguje vozačima kamiona, pa sam želio omogućiti im da zarade novac koji zaslužuju i tretirati ih s poštovanjem koje zaslužuju, a također zadovoljiti potrebe kupaca”, rekao je Allen.

Iz tog razloga je uz pomoć svog oca osnovao FR8 Solutions.

Naš glavni cilj je pošteno postupati prema vozačima i dobro ih plaćati uz vrhunsku uslugu, objasnio je mladi poduzetnik.

Odmah nakon srednje škole Alen je odlučio slijediti svoju viziju i ostvariti svoj san.

“FR8 Solutions započela je kao tvrtka za prijevoz, ali se zatim proširila na brokersku kuću, a potom i na radionicu za popravak kamiona i prikolica”, rekao je Allen.

Sada uspješno surađuju s brojnim poznatim tvrtkama kao što su Toyota, Nissan, Bosch…

“Možemo postati vaš prijevoznik jednim pozivom za sve vaše vremenski kritične potrebe za pošiljkama. Ako nemamo vozilo u blizini vaše lokacije za preuzimanje ili nemamo određenu vrstu vozila ili prikolice u našem voznom parku, imamo pristup mreži partnera koji će vam pomoći. Bez obzira na posao, FR8 vam može pomoći bilo da ga radimo sami ili vam pomaže jedan od naših partnera,” objasnio je Allen.

U svom voznom parku imaju 60 kamiona i 80 prikolica.

Halid je zadužen za vođenje njihove radionice za popravak u Jacksonvilleu, gdje se popravljaju i servisiraju kamioni i prikolice.

Nedavno su proširili posao i na Teksas, gdje su u Laredu izgradili skladište za uvoz robe iz Meksika.

Robu uvozimo iz Meksika i tamo je utovaramo na naše kamione, koji je dalje voze po Americi”, objasnio je Alen, piše “Akta”.

Obitelj Kajdić vrlo često dolazi u BiH, au Velikoj Kladuši otvorili su dispečerski centar koji posluje u sklopu njihove tvrtke. Trenutno tamo radi 13 radnika koji se brinu da svaki vozač sigurno stigne na određeno mjesto kao i robu koju vozi, piše AKTA.

Jedan od lidera domaće prehrambene industrije, kompanija Mladegs Pak iz Prnjavora, planira veliko širenje proizvodnje.
Poznati su po svojim brendovima Bonito i Dominus koji se mogu nači u trgovinama diljem BiH, ali i brojnih drugih zemalja. Prema našim podacima, kompanija je prošle godine imala ukupne prihode od oko 30 milijuna KM.

Planovi proširenja kompanije za 2024. godinu uključuju novi pogon za proizvodnju kečapa temeljen na novoj tehnologiji i novom ekološki prihvatljivom pakovanju, izvještava BiznisInfo.ba.

Mladegs Pak je renomirani domaći proizvođač prehrambenih proizvoda sa bogatim asortimanom od preko 350 artikala koji su zasluženo osvojili povjerenje kupaca u proteklih 30 godina tradicije kvaliteta.
Njihov proizvodni program se sastoji od sljedećih kategorija: kečap, dodaci za kolače i peciva (prašak za pecivo, vanilin šećer, kvasac, soda bikarbona), topli napitci (čajevi i topla čokolada), začini, smjese za deserte, pudinzi, supe, čorbe i drugi.

Vrhunski kvalitet proizvoda kompanije Mladegs Pak prepoznali su potrošači u više od 26 zemalja na četiri kontinenta uključujući: Njemačku, Austriju, Francusku, Španiju, Finsku, Irsku, Grčku, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju, te ostala tržišta EU, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Australije i Agnole.

Proizvodi su trenutno dostupni u robnim markama Bonito i Dominus, kao i u velikom rasponu privatnih robnih marki koje Mladegs Pak proizvodi za svoje partnere diljem svijeta.

Svi proizvodi su u potpunosti certifikovani prema najnovijim prehrambenim standardima HACCP, ISO i IFS. Halal i Vegan certifikati očekuju se također idueće godine.

Rođena u Sarajevu 1984. godine. Zvanje diplomirani ekonomista stiče na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na  smjeru Međunarodna ekonomija, nakon čega počinje raditi u Federalnoj direkciji za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta u decembru 2008. godine. Za vrijeme studiranja je radila i kao demonstrator na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu kao i u HVB Central Profit banci. Kroz karijeru u JP Autocestama FBiH prolazi sve hijerarhijske nivoe, od volontiranja do izvršnog direktora.
U maju 2023. Nadzorni odbor Autocesta FBiH uz saglasnost Vlade FBiH Mirnesu Agić imenuje za v.d. izvršnu direktoricu Sektora za opće, pravne i kadrovske poslove, na čijem je čelu i danas.

Trenutno radite na odgovornoj poziciji. Koliko je ženi na Balkanu teško biti na rukovodećoj poziciji?

Ne bih rekla da je ženi na Balkanu teško biti na rukovodećoj poziciji koliko je teško doći do te pozicije. Ne radi se samo o našem okruženju, u svijetu je poznata činjenica da su muškarci u većini slučajeva na visokim pozicijama dok su ženama pristupačnija mjesta na nivoima srednjeg menadžmenta. Jedan od glavnih razloga zbog kojih je manje vjerovatno da će žene biti unapređene na pozicije direktora svodi se na nesvjesnu pristrasnost i manifestuje se na brojne načine. Jedan od primjera je činjenica da se žene često zapošljavaju i unapređuju na osnovu prošlih dostignuća, dok se muškarci mogu zaposliti i unaprijediti na osnovu budućih potencijala. Prvi korak ka rješavanju ovog problema bi bila obuka o nesvjesnim predrasudama za zaposlenike koji sprovode preglede radnih učinka. Ta obuka bi mogla pomoći da se poboljša nedostatak žena koje napreduju do menadžera i na kraju dalje u korporativnom procesu.

Smatrate li da žene nisu dovoljno iskorištene da bi bile vođe u nekoj oblasti?

Svakako, tome u prilog idu činjenice i istraživanja koja se svakodnevno provode.

Na koje ste poslovne uspijehe do sada ponosni?

Posebno poslovno dostignuće na koje sam ponosna je bila implementacija prepaid biling sistema,
projekat koji sam vodila zajedno sa timom kolega kada smo kreirali potpuno novi i efikasniji sistem elektronske naplate cestarine sa uvođenjem mobilne aplikacije za online dopunu ACC kredita i praćenje korisničkog računa. Dodatno sam ponosna na predstavljanje Bosne i Hercegovine u Sekretarijatu Transportne zajednice gdje sam aktivno učestvovala od 2019. godine do imenovanja na poziciji v.d. Izvršnog direktora. Razmjena iskustava i načini korištenja dostupnih nam sredstava iz polja transporta i komunikacija su od velikog značaja, a Transportna zajednica je mjesto gdje se region na temu transporta okuplja.

Koji je Vaš najveći izazov u karijeri trenutno? Koje su to vještine koje su vas dovele do pozicije izvršne direktroice sektora za opće, kadrovske i pravne poslove?

Trenutno je najveći izazov pozicija koju obnašam. Prije imenovanja sam rukovodila Odjelom za elektronsku
naplatu cestarine i bila odgovorna za isti, ovo je dosta veći nivo tako da je i izazov samim tim puno veći. Organizacijske vještine i sposobnost timskog rada je najbolji recept za uspijeh. Pojedinac teško da može ostvariti velike rezultate, ali sa dobrim timom
ne postoje prepreke. Najbitnije je imati jasno definisane ciljeve i realizacije istih u etapama. Na taj način se dolazi do najboljih realizacija. Poštivanje roka za postizanje zadatog cilja je ključ uspjeha. Ono što sam radila kao šef, a namjeravam raditi i kao izvršna direktorica je biti pokretač ostatku ekipe. Kad tim ljudi kojim rukovodite vidi da ste vi pokretač procesa onda vas slijede i tek tad imate rezultate rada sa kojim su svi zadovoljni.

Koji su Vam prvi koraci nakon imenovanja na poziciju izvršne direktorice Sektora za opće, pravne i kadrovske poslove?

Prvo što smo uradili na nivou Sektora je pokretanje procesa usklađivanja internih akata Preduzeća sa zakonima i kreiranje radne grupe koja je zadužena za prijedlog izmjena Zakona o cestama FBiH i Zakona o autocesti na Koridoru Vc. Planiramo pripremiti
inicijativu nadležnom Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH za izmjenu navedenih akata kojim ćemo transponovati EU direktive iz polja transporta i komunikacija u naše zakonodavstvo.

S kojim bi rezultatima rada u mandatu bili zadovoljni?

Ako govorimo o rezultatima rada Sektora kojim rukovodim bila bih zadovoljna ukoliko bismo uspjeli uskladiti zakone iz našeg domena sa EU pravilima. Efikasnom reorganizacijom rada unutar Sektora na način da bi svi zaposleni bili pravilno raspodjeljeni kako bi mogli dati svoj maksimum u radu kaoi privođenje eksproprijacije nekretnina kraju. Što se tiče rezultata rada nove Uprave, mislim da ovo govorim i u ime kolega članova iste, jedino zadovoljstvo bi nam donijeli završetci radova i novi pušteni kilometri autoceste u promet.

Volite posao koji radite, šta Vas usrećuje i čini zadovoljnom?

Ljudi koji me poznaju kažu da sam radoholičarka i da kada se uhvatim u koštac sa nekim poslom ili problemom ne popuštam dok ne završim. Rezultati rada su mi posebna satisfakcija, tim više kada okolina vidi i prepozna postignuto, ali ništa ne može predstavljati veći uspjeh od sposobnosti da se kreira radna atmosfera i kolege učine dijelom kolektiva koji zajedno stvara uspješne rezultate.

Press JP Autoceste FBiH

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić objavio je danas da su preliminarni rezultati javnog poziva za selekciju domaćinstava za podjelu EU pomoći s ciljem prevazilaženja energetske krize spremni, te da će građani već od srijede moći provjeriti status prijave na linku napravljenom isključivo za ovu namjenu.

Ministar Delić iznio je preliminarne podatke prema kojim je najveći broj aplikacija koje ispunjavaju uvjete u kategoriji umirovljenika gdje je 115.945 prihvaćenih prijava, zatim u kategoriji domaćinstava koja primaju dječiji doplatak sa 29.945 uspješnih prijava. U kategoriji domaćinstava u kojima žive osobe na stalnoj novčanoj pomoći  ukupno je 5.558 uspješnih prijava, dok je u kategoriji domaćinstava koja čine samohrani roditelj ukupno 1.040 prihvaćenih prijava. Gledajući po kantonima, najveći broj domaćinstava koja su ostvarila pravo na ovu pomoć je u Tuzlanskom kantonu, ukupno 32.600, zatim u Zeničko-dobojskom 32.038, te Kantonu Sarajevo 29.643 i Srednjobosanskom kantonu 22.808.

– Prema trenutnim podacima, pravo na novčanu pomoć ostvarilo je 152.488 domaćinstava, po sve četiri kategorije. Za ove prijave, uparivanjem sa relevantnim spiskovima, potvrđeno je da ispunjavaju sve uvjete propisane javnim pozivom. Naglašavam da je čitav proces rađen automatski, po zadanim kriterijima, čime je minimaliziran bilo kakav spoljni uticaj i prostor za ljudsku grešku – kazao je ministar Delić.

U skladu s naporima da se ovaj proces učini što transparentnijim, naglašavaju iz Ministarstva, od srijede, 6.12.2023. godine, svi građani će biti u mogućnosti provjeriti status svoje prijave online. Status prijave, po privremenoj listi kvalificiranih domaćinstava, moći će se provjeriti na web stranici https://eupomoc.fmrsp.gov.ba/, najkasnije do 12.12.2023. godine i to jednostavnim unosom matičnog broja podnosioca prijave ili jednog od članova domaćinstva. Po unosu matičnog broja prikazat će se status prijave, uz potvrdu ostvarenog prava ili detaljno obrazloženje uvjeta koji nisu ispunjeni.

Ukupna broj prijava na Javni poziv je 216.360 domaćinstava, odnosno 429.066 osoba.

Ministar Delić je naglasio da je provođenjem ovog javnog poziva napravljen i prvi registar domaćinstava u Federaciji BiH koji čini više od 215.000 domaćinstava i oko 400.000 pojedinaca, te da je ovaj registar značajna osnova za izradu socijalne karte FBiH koju Ministarstvo planira uraditi tokom ovog mandatnog perioda, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Sektor informacijskih tehnologija u BiH, koji je prethodnih godina doživio nevjerojatan procvat i masovna zapošljavanja uz rast plaća kakve su do sada imali samo bankari, sada se suočava s ozbiljnim padom posla, otpuštanjima i rezovima zarada.

Kako su za portal Capital ispričala tri neovisna izvora, programeri i šefovi nekoliko IT kompanija, nakon nadrealnog rasta kompanija i “bildanja” plaća programera koje dosežu do 7000 KM, a za neke specijalnosti i do 10.000 KM mjesečno u BiH, na red je došao bolni pad čije će se posljedice tek osjetiti. – Kriza “outsourcing” industrije, koja je početkom ove godine zahvatila svjetsko, a onda i naše tržište, pokazuje se u punom obujmu.Padovi su ogromni i bit će strašniji nego što je bio rast. Projekata više nema, a tisuće priučenih programera koji su dobili poprilično visoke plaće za juniorske pozicije ostaju bez posla na svakom koraku. Čak su i neke IT tvrtke propale u svijetu, ali i kod nas – objašnjava vlasnik jedne od banjolučkih IT kompanija, koji nije želio da mu budu objavljeni ime i naziv tvrtke.

Kaže da su se vlasnici biznisa u razdoblju pandemije na silu širili kroz masovna zapošljavanja i stvaranje privida velikih i sposobnih izvođača radova samo da bi dograbili što veće i skuplje projekte. Tako smo dobili tisuće ljudi koje ne krase posebne vještine zanata, ali dobro zarađuju, stvarajući privid rasta. Plaće programera u prosjeku su bile između 5000 i 7000, a sad očekuje da će pasti na oko 3000 KM. Inače, u BiH je više od 1100 registriranih poslovnih subjekata koji uključuje razvoj softvera, IT konzalting i slično, a lani su imali prihod od 1,2 milijardi KM i dobit od 217 milijuna KM.

Godinu prije ostvarili su 690 milijuna KM, a dobit je bila 117 milijuna KM. Čak 40 njih ostvarilo je više od 5 milijuna KM prihoda.

Nakon što su se oglasili danas iz Ambasade SAD te uputili kritike na račun secesionističkih politika Milorada Dodika, oglasila se i njegova kćerka Gorica.

– Američka turistička agencija iz SA se opet oglašava, izgleda im posao zatajio pa ni glavna maskota više ne donosi profit svojim video promocijama. Nego kad smo kod Amera, danas je Glovo otkazao saradnju sa restoranom Agape, uz obrazloženje da su u vlasničkoj strukturi većinom Ameri pa moraju.

Zovu ih iz ove gorepomenute agencije i prijete. Tako da od sada hranu možete naručiti putem drugog dostavljača. Malo reklame šta fali – navela je.Podsjećamo, Gorica Dodik, kao i njen brat Igor te otac Milorad su pod američkim sankcijama. Pod sankcijama su i sve firme povezane s njima, pa tako i Agape te je zbog toga zabranjena saradnja.

Vlada Federacije BiH donijela je danas na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije dvije odluke o izboru korisnika sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godinu ovom ministarstvu iz Tekućih transfera i drugih tekućih rashoda za uvezivanje radnog staža za ukupno 76 radnika IP Krivaja d.o.o. Zavidovići u stečaju, PS Vitezit d.o.o. Vitez u stečaju, Željezare Zenica d.o.o. Zenica u stečaju, zatim Aluminija d.d. Mostar i Krivaje Mobel d.o.o. Zavidovići u stečaju u ukupnom iznosu 1.041.405,62 KM.

Jednom odlukom se odobrava dodjela 734.131,30 KM utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije javnim preduzećima za uvezivanje radnog staža, prema odobrenim zahtjevima za izmirenje dugovanja privrednih društava za neuplaćene doprinose za PIO za 44 radnika koji su stekli uvjete za odlazak u penziju, a kojim nije uplaćen radni staž. Od ovog iznosa 299.990,68 KM je za uvezivanje radnog staža za 21 radnika IP Krivaja, a 139.282,51 KM za uvezivanje radnog staža za osam radnika Vitezita, te 294.858,11 KM za uvezivanje radnog staža za 15 radnika Željezare.

Drugom odlukom se odobrava dodjela ukupno 307.274,32 KM utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije rudarstva i industrije Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – za uvezivanje radnog staža, prema odobrenim zahtjevima za izmirenje dugovanja za neuplaćene doprinose po osnovu PIO, za po 16 radnika Aluminija d.d. Mostar i Krivaja Mobel d.o.o. Zavidovići koji su stekli uslove za odlazak u penziju, a istima nije uplaćen radni staž. Za uvezivanje staža radnicima Aluminija odobreno je 258.634,03 KM, dok je za uvezivanje radnog staža radnicima Krivaje Mobel odobrena dodjela 48.640,29 KM.

Nakon zaključenja ugovora sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, a u skladu sa dostavljenim spiskovima zaposlenika koji su stekli uslove i ostvarili pravo za odlazak u penziju, korisnicima će se sredstva uplatiti na račun Federalnog zavoda PIO.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo financija, Federalni zavod PIO i Porezna uprava FBiH, svatko u okviru svoje nadležnosti.

Na prijedlog ovog ministarstva danas su donesene i dvije odluke o izmjenama i dopunama programa utroška sredstava – subvencije javnim i privatnim preduzećima i poduzetnicima za uvezivanje radnog staža. Predlagač je pojasnio da je u oba transfera, i za javna i za privatna preduzeća i poduzetnike, ostao znatan iznos sredstava, te da će uskoro biti raspisan još jedan javni poziv za uvezivanje radnog staža, priopćeno je iz Vlade.

Bosna i Hercegovina je u prvih 10 mjeseci ove godine najviše izvozila u Njemačku, u koju je plasirala proizvoda u vrijednosti 2,3 milijarde KM, te Hrvatsku 2,2 milijarde KM.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama” pokazuju da smo nakon ove dvije države najviše robe plasirali u Srbiju, za 1,7 milijardi KM, Austriju 1,5 milijardi KM, te Sloveniju 1,2 milijarde KM.

“Najznačajnija uvozna tržišta za 10 mjeseci ove godine su Hrvatska 4,4 milijarde KM, Srbija 3,3 milijarde KM, Njemačka 2,1 milijardu KM, Slovenija 1,9 milijardi KM i Italija 1,8 milijardi KM”, piše u ovim podacima.

Tako je za 10 mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvezene robe iznosila 14,5 milijardi KM i manja je za šest posto, odnosno 939,1 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

“Ukupan uvoz za deset mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 23,6 milijardi KM i manji je za dva posto, odnosno 553,4 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2022. godine”, stoji u podacima.

Najviše se izvozila električna energija, za iznos od 927.307.941 milijuna KM, pa izolirana žica za 573.615.613 KM, te željezne ili čelične konstrukcije za 515.043.493 KM.

S druge strane, najviše su se uvozili naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala za 2,057 milijardi KM, osobna i druga motorna vozila za 935.829.010 KM, te lijekovi za 567.797.274 KM.

Dodali su da je u 2022. godini iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 18,4 milijarde KM, što je više za 26% u odnosu na 2021. godinu.

“Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje za 33% u odnosu na prethodnu godinu”, kazali su iz STK BiH.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da su nam oba ova tržišta, a posebno hrvatsko, blizu i jako dobro poznata, pa je mnogo lakše tamo pronaći tržište i izvoziti, i zato i ostvarujemo solidan izvoz u odnosu na neka druga tržišta.

“Drugi bitan čimbenik je postojanjetvrtki iz ovih država u BiH (posebno njemačkih), koje izvoze iz BiH na svoje matično tržište, često u okviru iste grupacije”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, dalje povećanje izvoza je svakako moguće i nema nekih formalnih prepreka, već je prije svega do naše (ne)konkurentnosti i (nepovoljnih) uvjeta poslovanja u BiH.

“Aktualni dodatni problem je loša ekonomska situacija u EU, uključujući i Njemačku i Hrvatsku, možda posebno Njemačku i dio njezinog tržišta gdje mi plasiramo najviše robe, što umanjuje potražnju i za našim proizvodima. Mislim da je puno lakše boriti se za veći udio na domaćem tržištu i potiskivanje uvoza tamo gdje i dalje imamo previše uvozne robe, uključujući i onu iz ovih država, a i ostala tržišta gdje izvozimo malo ili nimalo su prilika koju trebamo iskoristiti”, naglasio je Gavran.