Malta je, kao mali otok, privukla značajne investicije zahvaljujući onlajn kazino industriji. Od 2001. godine pa do danas, Malta je doživjela ogroman rast ovog sektora koji danas čini preko 12% BDP-a zemlje. Na Malti se danas nalazi preko 300 „nevidljivih“ kaziona. Da je svaki od njih izgrađen od cigle, prekrivali bi svaki dio otoka. Međutim, ovdje je riječ o onlajn kazino firmama. Onih fizičkih, od cigle i betona, ima tek četiri. Ostale kompanije tek imaju sjedište na Malti. Industrija je dobila zamaha 2004. godine nakon što je vlada, vođena tadašnjim premijerom Lawrence Gonzijem, predstavila prvu online casino „gaming regulativu“ u Europskoj Uniji.
Ovaj potez višestruko se isplatio. Danas Malta ima najveću koncentraciju nosioca licenci u EU, a čitava industrija donosi preko milijardu eura u godišnjim prihodima. Stotine kockarskih firmi privučene su niskim porezima i prilikom da dobiju licencu koja će im omogućiti poslovanje u svim zemljama EU. I tako je krenula priča s punjenjem BDP-a ove male otočne države. Doduše, posljednjih godina situacija je nešto drugačija, ali Malta je i dalje omiljena destinacija svih većih europskih korporacija za igre na sreću.
Malta i Bosna: Sličan BDP, ali velika razlika u broju stanovnika
BDP Malte iznosi oko 15 milijardi američkih dolara, dok BDP Bosne i Hercegovine 20 milijardi američkih dolara. Međutim, ključna razlika je broj stanovnika, pa tako Malta s 500.000 ljudi ima BDP po glavi stanovnika od 30.000 američkih dolara, dok kod BiH on iznosi tek 6.000 američkih dolara, što znači da jedan maltežanin u prosjeku godišnje zaradi čak pet puta više. Naravno, treba uzeti u obzir da Malta svoj državni budžet uvelike puni i od turizma, ali onlajn kazino industrija je direktno i indirektno značajno ubrzala razvoj zemlje te privukla milijarde dolara stranih investicija. Može se reći da je Malta svojim otvaranjem prema ovoj grani ekonomije pogodila Jackpot.
Trenutno stanje kazino industrije u BiH
Kazino je u BiH legalan, ali nije postigao svoj puni potencijal. BiH ima dva prava kazina, dva operatora lutrije i nekoliko kladionica te manjih hala sa slot mašinama, gdje se Admiral grupa nametnula kao lider. Republička uprava za igre na sreću brine se o regulativama. Zakon o igrama na sreću zadnji put je dopunjen prošle godine, kada su pravila postala stroža, a porez za pružatelje igara na sreću porastao. Dodatno tome, uveden je i porez na onlajn kockanje, što je dovelo do povlačenja nekolicine operatora s bosanskog tržišta. Taksa na kockanje u BiH je 4%, a postoji i dodatna taksa od 10% za dobitke u kazinu ako su oni veći od 1000 maraka i jednaki ili manji od 10000 maraka, ali penju se čak do 30 posto kod iznosa većih od 100000 maraka. Za onlajn kockanje postoji jedna stopa poreza, a ona iznosi 20 posto. Ovakve stope poreza nisu privlačne ni igračima ni pružateljima igara na sreću.
S obzirom da brojne europske zemlje prolaze fazu uvođenja novih regulativa za kazino industriju, posebice industriju na internetu, BiH je propustila na vrijeme prepoznati priliku i nametnuti se kao dobra destinacija za strane kompanije. Umjesto podizanja poreza, treba se ići na njihovo potpuno ukidanje, jer to je jedini način da se, uz dobre i stabilne zakonske regulative, privuku strane kompanije koje su uvijek u potrazi za alternativnim zemljama u koje će smjestiti svoje podružnice ili centrale.
