AUTOR: JOSIP KRIŽANOVIĆ

U subotu i nedjelju hrvatski državljani u Republici Hrvatskoj, ali i u dijaspori, pa tako i u Bosni i Hercegovini birati će zastupnike u Hrvatski Sabor. Uoči završetak predizborne kampanje za Parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj naš portal pripremio je ekskluzivni razgovor sa Potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova dr. sc. Davorom Božinovićem.

Naravno u intervjuu smo pokušali prije svega se dotaknuti stvari koje su bitne Hrvatima u Bosni i Hercegovini, a kako se pak radi o drugom čovjeku Vlade Republike Hrvatske i jednim od prvih i najvažnijih suradnika Premijera Andreja Plenkovića, razgovor ima određenu političku težinu i kada su u pitanju budući politički procesi koji bi mogli dalekosežno utjecati na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Vlada Andreja Plenkovića spasila je 600000 radnih mjesta

 

1. CENTRALNA: Vlada Andreja Plenkovića je mora se priznati u ovom mandatu imala velike izazove i dojam je kako ih je u većini slučajeva uspješno riješila. Kako ocjenjujete ovaj protekli mandat Vlade Republike Hrvatske i što očekujete od Izbora koji nam slijede?

Mandat Vlade Andreja Plenkovića podigao je Hrvatsku nakon dugotrajne recesije, Hrvatska je u svemu postala bolja i kretala se na uzlaznoj putanji. Smanjen je javni dug, stabilizirane su državne financije, vraćen investicijski kreditni rejting što znači nova ulaganja i niže kamate za državu, gospodarstvo i građane. Narasle su prosječne i minimalne plaće kao i mirovine, standard građana je postao viši, potrošnja se uvjerljivo povećala. Hrvatska je kao jedna od najatraktivnijih destinacija tri godine za redom obarala turističke rekorde. Tome je u velikoj mjeri doprinijela činjenica da je Hrvatska sigurna i mirna zemlja što je u današnjem svijetu izuzetno vrijedan brand.

Kad je pandemija koronavirusa zaustavila cijeli svijet stvarajući ekonomske štete koje se mjere milijardama, propašću golemih biznisa, tvrtki i radnih mjesta, Vlada je poduzela brze i jake poteze prema gospodarstvu i građanima. Spasili smo više od 600.000 radnih mjesta, pokrili plaće i doprinose, otpisali poreze, a s druge strane, nabavili zaštitnu opremu i sve kapacitete javnozdravstvenog sustava digli na najvišu razinu. Prema rezultatima i prema svim parametrima, jedna smo od najuspješnijih zemalja na svijetu u borbi s epidemijom korona virusa.

Zbog svega toga, očekujem da se povjerenje građana prenese i na birališta, vjerujem da će HDZ odnijeti jasnu pobjedu na parlamentarnim izborima i da će Vlada Andreja Plenkovića nastaviti tamo gdje nas je korona virus zaustavio, dakle na putu prema gore.

Moramo sanirati posljedice ekonomskog udara i izvesti Hrvatsku iz krize kao zemlju bolje strukturiranog gospodarstva, osnaženu i spremnu za novo razdoblje razvoja.

“Hrvatska je jasno iznijela temu ravnopravnosti Hrvata u BiH  svim tijelima Europske unije”

 

2. CENTRALNA: Ono što je nama zanimljivo u Središnjoj Bosni, kako Vi ocjenjujete dosadašnju podršku Vlade RH Hrvatima u Bosni i Hercegovini i naravno Hrvatima u Središnjoj Bosni i što možemo očekivati u sljedećem periodu ukoliko ponovno HDZ bude formirao Vladu RH-a?

Vjerujemo da će HDZ ponovno formirati Vladu, a to za Hrvate u Bosni znači nastavak snažne podrške i racionalne politike koja razumije ključne točke funkcioniranja BiH. Ured za Hrvate izvan Hrvatske u mandatu ove Vlade udvostručio je sredstva za projekte u Bosni i Hercegovini. Svi oblici suradnje između dvije zemlje danas su jači no prije.

Trajna hrvatska obveza i konstantna politika je osigurati ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kao najmalobrojniji konstitutivni narod, Hrvati trebaju biti legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama. BiH može računati na punu potporu Hrvatske na svom euroatlantskom putu.

Hrvatska je u prvoj polovici ove godine predsjedala Vijećem Europske unije u dosad neviđenim okolnostima, no uspješno.

Među inim, video vezom održan je Zagrebački summit. Radi se o inicijativi Hrvatske posvećenoj našem najbližem susjedstvu, državama jugoistoka Europe, zapadnoga Balkana, pa tako i Bosni i Hercegovini. Kada rezimiramo politiku proširenja, uspjeli smo ostvariti rezultat, deblokirali smo odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te novoj Europskoj komisiji uspjeli sugerirati usvajanje nove metodologije pregovora o proširenju. Ta je metodologija povoljnija za sve države koje će voditi pregovore.

Hrvatska je jasno iznijela temu ravnopravnosti Hrvata u BiH  svim tijelima Europske unije. Pitanje ravnopravnosti je presudno da bi se ostvarili rezultati u približavanju BiH europskim integracijama.

Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i dalje je posebno osjetljivo pitanje. Jednakopravnost Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, pitanje je za koje se ova Vlada nije prestala zalagati. I tome ostajemo posvećeni jer ne smijemo dopustiti da prava i ravnopravan položaj Hrvata kao autohtonog i konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini ili pitanje hrvatskog jezika i hrvatske televizije ostanu tek mrtvo slovo na papiru. Ne možemo i ne smijemo tolerirati da se glas Hrvata ne čuje ili da ih se – kao što smo višestruko posvjedočili – preglasava, odnosno da pripadnici drugoga naroda (Bošnjaci) biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kao što ne smijemo dopustiti ravnomjernu podjelu krivice te da razmjeri stradavanja Hrvata u BiH ostanu nepoznati hrvatskoj, europskoj i široj međunarodnoj javnosti.

“U budućnosti ćemo biti još ustrajniji, osobito po pitanju političke potpore Hrvatima na međunarodnoj razini.”

 

3. CENTRALNA: U nedjelju će po prvi put na znatno više biračkih mjesta nego što je to bilo na posljednjim parlamentarnim izborima za Sabor Republike Hrvatske pravo glasa ostvariti mnogobrojni hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini. Možete nam reći što očekujete u XI. Izbornoj jedinici i poslati biračima u Bosni i Hercegovini završnu poruku

Hrvati u Bosni i Hercegovini su u neravnopravnom položaju, diskriminirani u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda. Na političkoj razini, Hrvati su diskriminirani po pitanju političkog predstavljanja u institucijama entiteta Federacije i državne razine, o čemu svjedoče i neke presude Ustavnoga suda BiH.

Dio bošnjačkoga vodstva potencira tenzije i podupire nadglasavanje Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije i Predsjedništvu. Slično je i u Republici Srpskoj, gdje se u nekim općinama ne uzimaju u obzir Hrvati povratnici kad se provode javne politike.

Tome se mora apsolutno stati na kraj. Jednostavno, nije normalno u Europi u 21. stoljeću jednom narodu inženjeringom činiti egzistencijalnu štetu kakva se čini Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Jedan od ključnih prioriteta Vlade Andreja Plenkovića jest poboljšati položaj našeg naroda u BiH. Mogu reći da smo u tome uspjeli kad su u pitanju programske politike. U budućnosti ćemo biti još ustrajniji, osobito po pitanju političke potpore Hrvatima na međunarodnoj razini. Više puta je ponovljeno kako ćemo u drugom poluvremenu uložiti sav vanjskopolitički kapital kako bismo s našim europskim i svim drugim prijateljima ukazali na neravnopravnost i diskriminaciju koju trpe Hrvati u BiH, ali i kako bismo ponudili održiva rješenja za dobrobit našega naroda. Vlada je donijela niz odluka kojima je obuhvatila sva vitalna područja za poboljšanje kvalitete života hrvatskih ljudi, uključujući povratak, potporu našim braniteljima, obrazovanje, zdravstvo, kulturu, infrastrukturu.

Istaknuo bih i da je prije par dana u sjedištu Sisačke biskupije predstavljena knjiga Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995., s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatski sukob u BiH te popis ubijenih civila Hrvata u BiH i zarobljenih pripadnika HVO-a kao prilog istraživanju zločina srpskih i muslimanskih snaga nad Hrvatima u BiH.

Knjiga na znanstveno utemeljen način potvrđuje stradavanja Hrvata u Bosni i Hercegovini te se na taj način bori s brojnim neistinitim tezama s kojima je javnost nerijetko suočena.

Smatram kako je ova knjiga dobar temelj za daljnja istraživanja koja će naša Vlada svakako nastaviti podupirati.

I tome ostajemo posvećeni jer se ne možemo predati i ne smijemo dopustiti da prava i ravnopravan položaj Hrvata kao autohtonog i konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini ili pitanje hrvatskog jezika i hrvatske televizije ostanu tek mrtvo slovo na papiru.

Ne možemo i ne smijemo tolerirati da se glas Hrvata ne čuje ili da ih se – kao što smo višestruko posvjedočili – preglasava, odnosno da pripadnici drugoga naroda (Bošnjaci) biraju hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Kao što ne smijemo dopustiti ravnomjernu podjelu krivice i da razmjeri stradavanja Hrvata u Bosni i Hercegovini ostanu obavijeni velom tajne i nepoznati – ne samo hrvatskoj i europskoj već i široj međunarodnoj javnosti.

Upravo u tome leži značaj knjige “Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, 1991. – 1995.”, čijom je objavom radno obilježena petnaesta obljetnica osnivanja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Radi se o dvojezičnoj knjizi (napisana je na hrvatskom i engleskom jeziku), koju su uz podršku Ministarstva kulture i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske izdali Udruga Hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

Radi se o znanstvenom radu koji daje čitav niz odgovora na pokušaje krivotvorenja povijesti u kojima se uloga Hrvatske i Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini prikazuje primarno u negativnom svjetlu.

I to što je napisana na hrvatskom i engleskom jeziku ujedno je nagovještaj iskoraka koji i Memorijalno-dokumentacijski centar i istina o Domovinskom ratu, pa tako i istina o stradavanju Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini u narednom razdoblju namjerava i treba napraviti – a to je izići iz hrvatskih okvira i otvoriti se prema široj europskoj i međunarodnoj javnosti.

Taj iskorak uključuje izradu dvojezične internetske stranice, prijevod dosad objavljenih znanstvenih radova o Domovinskom ratu i hrvatskoj povijesti na engleski jezik te početak rada na Leksikonu Domovinskog rata. Pouka i poruka iz toga dijela knjige je da se Domovinski rat u Hrvatskoj ne može promatrati i proučavati odvojeno od Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini kao što se ni stradavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini – od Gornjeg Vakufa i Uskoplja, Lašvanske doline, Konjica i Jablanice, do Travnika i Vareša, Križančeva Sela, Bugojna, Rame i Uzdolja – ne može promatrati odvojeno od stradavanja Hrvata u Hrvatskoj – od Vukovarske bolnice i Ovčare, protjerivanja iz Iloka i zatočeništva civila i branitelja u srpskim logorima i u samom Vukovaru do ratnih zločina na svim područjima Hrvatske gdje su se vodile borbe od Plitvica, Borova Sela, Sotina i Lovas do Škabrnje, Voćina, Saborskog i Kostrića.

Vjerujem da ćete se složit da je iznimno važno široj javnosti osvijestiti činjenicu kako Hrvatska ne samo da nije sudjelovala u podjeli Bosne i Hercegovine već da je svojim utjecajem na Hrvate u toj državi, kroz pomoć u obrani, naoružavanju i opremanju njezine vojske te pružanjem humanitarne pomoći civilima i vojnicima pomogla njezinom osamostaljenju i međunarodnom priznanju i da je upravo na tom tragu Hrvatska i danas jedna od najpredanijih i odvažnijih zagovornica europske budućnosti Bosne i Hercegovine.

Razmjeri stradavanja Hrvata te njihovih susjeda ili članova obitelji druge narodnosti ni toliko godina nakon rata u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dovoljno ni do kraja istraženi, premda su uz dalekosežne demografske posljedice – posebno u Bosanskoj Posavini i Središnjoj Bosni – imali i izravan utjecaj na poslijeratnu sudbinu te u konačnici i na današnji položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

To najzornije odražava podatak da je od 63 općine u kojima su prije rata živjeli Hrvati u Bosni i Hercegovini, nakon rata broj hrvatskoga stanovništva smanjen u 53 općine a povećan samo u 14 općina.

Sjetite se napada na našu Vladu zbog donošenja Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata i članovima njihovih obitelji iz 2019., kojim smo ispravili višegodišnju nepravdu prema pripadnicima HVO-a. Dakle, naš rad je itekako vidljiv.

Ne sumnjam u naše državljane izvan domovine, oni uvijek donesu najbolju odluku. Uvjeren sam da oni prepoznaju razliku između onih koji imaju rezultate, lidera koji vode domovinu u pravom smjeru, stvaraju temelje za prosperitetnu budućnost, te onih ljudi na sceni koji nemaju ni rezultate ni iskustva za vođenje ozbiljnih državničkih poslova.

HDZ je pokazao ozbiljnost, zavidnu razinu stranačke sposobnosti, što se prepoznaje i na europskoj razini. Stoga je odluka, za mene, jednostavna. Bira se između onih koji u politiku ulaze bez konkretnih rješenja i vizije te HDZ-a, koji je na listi za XI. izbornu jedinicu predvođenu Zdravkom Bušić, oduvijek privržen Hrvatima izvan Hrvatske i ima zavidne rezultate u njihovu korist.

Kardinal Puljić je pretrpio nepravedne i neosnovane napade samo zbog molitve i pijeteta za ljude koji su izgubili živote na kraju II svjetskog rata

 

4. CENTRALNA: Svjedoci smo velikih medijskih napada na uzoritog Kardinala Vinka Puljića, u povodu održavanja Svete Mise za sve žrtve Bleiburga. Kako Vi komentirate sve ono što se događalo prije, ali i poslije održavanja Svete Mise za nevine žrtve Bleiburga?

Kardinal Puljić je pretrpio nepravedne i neosnovane napade samo zbog molitve i pijeteta za ljude koji su izgubili živote u vrtlogu zbivanja na kraju svjetskog rata, koji su nastradali bez suda i prilike da se utvrdi istina o svakom čovjeku. A onda je njihovu smrt i stradanje desetljećima prekrivala šutnja.

Misa za bleiburške žrtve nije imala nikakve političke ni ideološke predznake, bila je to molitva za duše svih nastradalih, među kojima je bilo mnogo civila, žena i djece. Dijalog, razumijevanje i pomirba s bremenitom prošlošću, a ne prijeki politički sud,  jedino je što nam na ovim prostorima može osigurati budućnost.

 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti autora i centralna.ba kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak