✖

VELIKI STRAH DIJASPORE: Zbog kojih dugova u Njemačkoj završavate u zatvoru, a koji su “samo” građanski spor?

Mnogi građani Bosne i Hercegovine koji su ranije živjeli ili radili u Njemačkoj imaju neriješene financijske obaveze u toj zemlji. Neplaćeni računi za telefon, dugovi prema bankama, stanarina ili prometne kazne često izazivaju zabrinutost prilikom planiranja novog putovanja, prenosi GPMaljevac.

Jedno od najčešćih pitanja jeste može li njemačka policija zaustaviti ili čak uhititi osobu koja ima neplaćen dug prilikom ulaska u zemlju.

Prema njemačkim propisima, odgovor zavisi od vrste dugovanja i eventualnih postupaka koje su nadležni organi već pokrenuli. Običan privatni dug ne predstavlja automatski razlog za zabranu ulaska ili uhićenje, ali neplaćene novčane kazne i određeni sudski nalozi mogu imati ozbiljne posljedice.

Ako je osoba napustila Njemačku, a iza sebe ostavila neplaćen račun za mobilni telefon, dug prema banci ili neizmirenu stanarinu, to samo po sebi ne znači da će imati problema na granici.

Takve obaveze u pravilu spadaju u građanskopravne odnose između dužnika i povjerioca.

Primjera radi, ako državljanin Bosne i Hercegovine duguje 2.000 eura njemačkoj banci ili nekoliko stotina eura telekomunikacijskoj kompaniji, sam iznos duga nije osnov za automatsko uhićenje ili odbijanje ulaska.

Njemačka granična policija nije služba za naplatu privatnih dugovanja i prilikom redovnih kontrola ne provodi naplatu neplaćenih računa.

Međutim, povjerilac i dalje može zahtijevati naplatu duga, pokrenuti sudski postupak ili, ako ima odgovarajuću izvršnu ispravu, zatražiti prinudno izvršenje.

Može li se zbog privatnog duga završiti u zatvoru?
Njemačko pravo razlikuje nemogućnost plaćanja duga od neispunjavanja određenih obaveza u postupku izvršenja.

Osoba ne može biti zatvorena samo zato što nema novca da plati kredit, stanarinu ili račun.

Ipak, član 802g njemačkog Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO) predviđa mogućnost izdavanja naloga za pritvaranje dužnika koji bez opravdanog razloga ne pristupi zakazanom davanju izjave o imovinskom stanju ili odbije dati tu izjavu.

Takav nalog sud izdaje na zahtjev povjerioca, a izvršava ga sudski izvršitelj.

Važno je naglasiti da se pritvaranje u ovom slučaju ne određuje kao kazna zbog neplaćenog duga, nego kao mjera kojom se dužnik prisiljava da ispuni zakonsku obavezu davanja podataka o svojoj imovini.

Postojanje privatnog duga, pa čak ni samo pokretanje građanskog izvršnog postupka, ne znači da će osoba automatski biti uhićena prilikom prelaska granice.

Drugačija situacija može nastati kada osoba ima neplaćenu novčanu kaznu zbog prometnog ili drugog prekršaja u Njemačkoj.

Prema članu 96. njemačkog Zakona o prekršajima (Ordnungswidrigkeitengesetz – OWiG), sud pod zakonom propisanim uvjetima može odrediti prisilni pritvor, poznat kao Erzwingungshaft.

Za takvu mjeru nije dovoljno samo to što kazna nije plaćena.

Sud mora utvrditi da su ispunjeni zakonski uvjeti, uključujući prethodno upozorenje i činjenicu da osoba nije dokazala nemogućnost plaćanja.

Ako financijske okolnosti pokazuju da osoba ne može odmah platiti kaznu, zakon predviđa mogućnost odobravanja olakšica za plaćanje.

Prema članu 97. istog zakona, izvršenje prisilnog pritvora može se izbjeći plaćanjem dugovanog iznosa kazne.

U slučaju da postoji izvršiva odluka o prisilnom pritvoru, osoba može biti suočena s njenim izvršenjem tijekom policijske kontrole, uključujući i kontrolu prilikom ulaska u Njemačku.

Ipak, svaka neplaćena saobraćajna kazna ne dovodi automatski do naloga za uhićenje.

Poseban rizik predstavljaju neplaćene krivične novčane kazne
Posebno je važno razlikovati običnu prekršajnu kaznu od novčane kazne izrečene u krivičnom postupku.

U Njemačkoj sud za određena krivična djela može izreći novčanu kaznu, poznatu kao Geldstrafe.

Ako pravomoćno izrečena krivična novčana kazna ne može biti naplaćena, pod zakonskim uvjetima može se pristupiti izvršenju zamjenske kazne zatvora, odnosno Ersatzfreiheitsstrafe.

To je uređeno članom 459e njemačkog Zakona o krivičnom postupku (Strafprozessordnung – StPO).

Prije određivanja izvršenja zamjenske kazne zatvora osuđenik mora biti upozoren na zakonske mogućnosti olakšanog plaćanja i, u skladu s primjenjivim propisima, mogućnost izbjegavanja zatvora radom u javnom interesu.

Ako je nadležni organ izdao odgovarajući nalog za hapšenje radi izvršenja kazne, osoba može biti uhapšena prilikom policijske kontrole.

To se može dogoditi i prilikom ulaska u Njemačku, ako nadležni policijski službenici utvrde postojanje izvršivog naloga.

Plaćanjem krivične novčane kazne može se spriječiti izvršenje odgovarajućeg dijela zamjenske kazne zatvora.

Može li njemačka policija odbiti ulazak zbog duga?
Samo postojanje neplaćenog privatnog duga prema banci, stanodavcu ili telekomunikacijskom operateru nije samostalan razlog za odbijanje ulaska prema Schengenskom zakoniku o granicama.

Kod državljana Bosne i Hercegovine koji putuju radi kratkotrajnog boravka provjeravaju se propisani uvjeti ulaska, uključujući putnu ispravu, svrhu i uvjete boravka, potrebna financijska sredstva te eventualne zabrane ulaska i relevantna sigurnosna upozorenja.

Neplaćen kredit ili račun nije isto što i zabrana ulaska.

Međutim, važno je razlikovati odbijanje ulaska od uhićenja.

Osoba može ispunjavati uvjete za ulazak u Njemačku, ali istovremeno biti predmet važećeg naloga za uhićenje koji se može izvršiti prilikom policijske provjere.

Zato raniji krivični postupak ili neizvršena kazna mogu biti mnogo značajniji od običnog privatnog dugovanja.

Činjenica da je neko napustio Njemačku prije više godina ne znači da su njegova dugovanja automatski nestala.

Prema njemačkom Građanskom zakoniku (Bürgerliches Gesetzbuch – BGB), opći rok zastare za mnoga građanskopravna potraživanja iznosi tri godine.

Međutim, taj rok se u pravilu računa od kraja godine u kojoj je potraživanje nastalo i u kojoj je povjerilac saznao ili je bez grube nepažnje mogao saznati za relevantne okolnosti i osobu dužnika.

Također, postoje okolnosti koje mogu zaustaviti tok zastare ili dovesti do njenog ponovnog početka.

Posebno je važno da potraživanja koja su pravosnažno utvrđena sudskom odlukom, kao i određena druga izvršna potraživanja, u pravilu imaju rok zastare od 30 godina, uz zakonom propisane izuzetke.

Zbog toga se ne može zaključiti da dug više ne postoji samo zato što je osoba nekoliko godina živjela izvan Njemačke.

Pored toga, rokovi zastare krivičnih i prekršajnih kazni uređeni su posebnim pravilima i ne treba ih poistovjećivati sa zastarom običnih privatnih dugova.

Kako prije putovanja provjeriti postoji li problem?
Osobe koje imaju neriješene financijske obaveze u Njemačkoj trebale bi prije putovanja provjeriti o kakvom se dugu radi i postoji li službeni postupak.

Ako je riječ o kreditu, stanarini ili neplaćenom računu, potrebno je kontaktirati povjerioca ili nadležnog sudskog izvršitelja ako je izvršni postupak već pokrenut.

Kod prometnih kazni treba kontaktirati organ koji je izdao kaznu i provjeriti postoji li izvršiva odluka o prisilnom pritvoru.

Ako je riječ o krivičnoj novčanoj kazni, informacije se mogu zatražiti od nadležnog državnog tužilaštva ili drugog organa zaduženog za izvršenje kazne.

U složenijim slučajevima preporučuje se pomoć odvjetnika u Njemačkoj, posebno ako osoba nije primala službenu poštu nakon preseljenja.

Neplaćen privatni dug sam po sebi ne znači da će vam biti odbijen ulazak u Njemačku ili da ćete biti uhićeni na granici. Međutim, izvršivi nalozi povezani s neplaćenim kaznama ili drugim zakonskim postupcima mogu dovesti do ozbiljnih posljedica.

Zato je prije putovanja najvažnije provjeriti postoji li samo dugovanje ili je protiv osobe već donesena odluka koja se može prinudno izvršiti.

Podijeli ovaj članak