Iz Gradske uprave Novi Travnik tvrde da zbog ograničenja vezanih za odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini o zabrani raspolaganja državnom imovinom do sada nije realizirano više od 500 radnih mjesta, te da će taj broj rasti.
Poduzetnica Snježana Köpruner i gradonačelnik Stjepan Dujo razgovarali su o mogućnostima ulaganja i otvaranja novih proizvodnih pogona u tom gradu. Riječ je o planiranoj investiciji vrijednoj 30 miliona KM, koja bi obuhvatila dva proizvodna prostora ukupne površine oko 10.000 kvadratnih metara.
Köpruner je pojasnila da strani partneri planiraju zatvoriti postojeći pogon mašinogradnje u matičnoj zemlji i proizvodnju nastaviti kroz novu firmu u BiH. Srednja Bosna prepoznata je kao zanimljivo područje za ulaganje, a Poslovna zona Neobarje bila je prvi izbor.
“Prvo nam je za oko zapela Poslovna zona Neobarje. Već imamo dvije firme na tom području, ponajprije zbog izuzetno dobrih uslova. S gradonačelnikom i gradskom upravom imamo zaista dobru saradnju, što je izuzetno bitno. Međutim, razočarali smo se jer zbog odluke visokog predstavnika ne možemo s partnerima otvoriti tu firmu i zaposliti više od 100 radnika, koji bi radili u dvije smjene”, kazala je Köpruner.Gradonačelnik Dujo upozorio je da, prema njegovim riječima, postojeća ograničenja direktno utječu na mogućnosti lokalnih zajednica da razvijaju poslovne zone i otvaraju nova radna mjesta.
“Više od 500 radnih mjesta, deset upita investitora koji stoje u ladicama, a mi ništa od toga ne možemo realizirati. Ogorčeni smo jer razvoj poslovnih zona utječe na demografiju, prihode budžeta, a samim tim i na socijalna davanja. Od 2022. smo u situaciji da odbijamo investitore. Više puta smo pisali bivšem visokom predstavniku, kao i članovima PIC-a, a danas smo na neki način odbili investiciju vrijednu 30 miliona KM, koju bi u bilo kojoj državi objeručke prihvatili. Odbili smo je jer poštujemo nametnuti zakon”, istakao je Dujo.
Dodao je da bi Ured visokog predstavnika trebao dati konkretnija tumačenja odluke, osobito kad je riječ o različitim kategorijama zemljišta.Potrebno je razdvojiti pitanja poput šuma i gradskog građevinskog zemljišta. Ne može se sve jednako tretirati”, smatra gradonačelnik.
Köpruner je naglasila da ograničenja imaju direktne posljedice na cijelu zemlju.
“Visoki predstavnik trebao bi promijeniti ili preciznije protumačiti svoju odluku. Ovim se direktno utječe na razvoj Bosne i Hercegovine”, dodala je.
Planirana investicija od 30 miliona KM, koja bi omogućila nove proizvodne kapacitete i zapošljavanje više od 100 radnika, tako ostaje neizvjesna.
Šta je zabrana raspolaganja državnom imovinom
Privremenu zabranu raspolaganja državnom imovinom nametnuo je visoki predstavnik 18. marta 2005. godine, a prema saopćenju OHR-a, kasnije ju je više puta produžavao izmjenama zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom na nivou BiH, Federacije BiH i Republike Srpske.
Kako je navedeno u obrazloženju jedne od tih odluka, cilj je zaštita javnog interesa, odnosno osiguranje da se imovina ne proda prije nego što se odgovarajućim propisima urede prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom na svim nivoima vlasti. Komisija za državnu imovinu trebala je pripremiti zakon kojim bi se to pitanje riješilo.


