Hrvatska u subotu obilježava Dan državnosti, blagdan koji se slavi u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine.
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor, čime je prekinuto gotovo pola stoljeća komunističkog sustava i započelo novo poglavlje hrvatske povijesti.
Taj se povijesni datum danas obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Prvi višestranački Sabor donio je povijesne odluke
Saborski saziv iz 1990. godine radio je nešto duže od dvije godine, ali je u tom razdoblju donio odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti te omogućile raskid državnopravnih veza s bivšom SFRJ.
Odluke su se donosile u izrazito složenim okolnostima. Samo dva i pol mjeseca nakon konstituiranja Sabora, sredinom kolovoza 1990. godine, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija. Ta je pobuna tijekom 1991. godine prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom.
Svečano ozračje na Markovu trgu
Dana 30. svibnja 1990. oči hrvatske javnosti bile su usmjerene prema Markovu trgu, gdje su se na prvom zasjedanju višestranačkog Sabora okupili novoizabrani zastupnici.
Povjesničar Ivo Perić zapisao je kako je konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno u iznimno svečanom ozračju. Svečano je bilo i na ulicama Zagreba, ali i diljem Hrvatske, gdje se s velikim zanimanjem pratio svaki korak nove vlasti.
Žarko Domljan izabran za predsjednika Sabora
Nakon svečanog dijela sjednice, u radnom dijelu najprije je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.
Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su za potpredsjednike izabrani:
- Ivica Percan,
- Stjepan Sulimanac,
- Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.
Obraćajući se nazočnima, Tuđman je istaknuo povijesnu ulogu Hrvatskog sabora kao čuvara hrvatske državnosti i suvereniteta.
Na prve demokratske izbore izašlo više od 84 posto birača
Novi Sabor bio je rezultat prvih demokratskih izbora održanih u dva kruga, u travnju i svibnju 1990. godine. Odaziv građana bio je iznimno visok, a na birališta je izašlo 84,40 posto registriranih birača.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika u tri vijeća: Vijeću općina, Vijeću udruženog rada i Društveno-političkom vijeću, piše Hina.
Prema tadašnjim rezultatima:
- HDZ je imao 207 zastupnika,
- Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao je 107 zastupnika,
- Koalicija narodnog sporazuma imala je 21 zastupnika,
- Srpska demokratska stranka imala je pet zastupnika,
- 13 mandata pripalo je nezavisnim zastupnicima i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz 1990. godine radio je nešto duže od dvije godine, a u kolovozu 1992. godine održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora. Novi Sabor tada je imao jedan dom i 138 zastupnika.
Dan državnosti ponovno vraćen na 30. svibnja
U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine, Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja. Nakon promjene kalendara državnih praznika i blagdana, od 2002. do 2019. godine taj se datum obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora, dok je Dan državnosti bio premješten na 25. lipnja.
Od 2020. godine, Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja.
Dan državnosti u Hrvatskoj se obilježava polaganjem vijenaca za poginule hrvatske branitelje, misama za domovinu, svečanim koncertima i drugim prigodnim programima.
