Sudeći po trenutnom razvoju događaja, postoji realan scenarij da će Christian Schmidt ostati na mjestu vršitelja dužnosti visokog predstavnika još neko vrijeme, možda čak i sljedeće godine.
Naime, kako doznaju Nezavisne iz diplomatskih krugova, unutar Vijeća za provođenje mira još uvijek postoji neslaganje oko toga tko bi mogao zamijeniti Schmidta. Jedino oko čega se svi slažu jest da visoki predstavnik neće biti izabran u Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Problem je u tome što Europljani žele aktivno sudjelovati u odabiru Schmidtova nasljednika i ne žele prihvatiti da bilo koja država članica, ma koliko utjecajna bila, jedina odlučuje tko će ta osoba biti. Prevedeno s diplomatskog na običan jezik, EU ne želi da Amerikanci sami, bez konzultacija sa saveznicima, biraju tko će ta osoba biti.
Kao argument koji Europljani koriste jest da oni plaćaju više od polovice proračuna i žele imati utjecaj na to kako se njihov novac troši.
To praktički znači da bivši talijanski diplomat Antonio Zanardi, koji je bio američki prijedlog, ispada iz kombinacije. Dame Karin, britanska specijalna izaslanica za Zapadni Balkan, čini se da ima sve manje šansi, ali kako pišu Nezavisne, nikada nije bila službeno u konkurenciji za Schmidtovu zamjenu, već se neformalno spominjala kao moguća kandidatkinja.
Zanimljivo je i da se, u načelu, ne odbacuje mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Europljanin. Jedini je uvjet da se moraju dogovoriti zemlje kvinte, a ne zemlja ili kontinent s kojeg dolazi.
Ako ostane trenutno shvaćanje da će se o Schmidtovom nasljedniku odlučivati zajednički, izuzetno je teško očekivati da bi se dogovor mogao postići u lipnju, na sljedećoj sjednici Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira, kako bi SAD željele. Svi imaju interes da se ovo pitanje riješi što je prije moguće, dijelom i zato što žele izbjeći raspravu o produljenju mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini u istom paketu u listopadu i studenom, što se ne može provesti bez ruskog pristanka, i novog visokog predstavnika. Ako je istina da još nema konkretnih kandidata, i ako se pokaže da u lipnju neće biti izbora novog visokog predstavnika, onda je vrlo sigurno da će izbor pričekati do sljedeće godine kako se ne bi pomiješala ova dva pitanja, što znači da će Schmidt iz Sarajeva otići u mirovinu 2027. godine, kako je planirao prošle godine.
Medijski napisi o neslaganju među članovima kvinteta u vezi s rješavanjem pitanja državne imovine su točni, ali ne iz navedenih razloga. Pitanje državne imovine nije bilo sporno zbog američkog projekta Južne interkonekcije, za koji je, kako saznaju Nezavisne, ponuđeno rješenje. Predloženo je da se dijelovi potrebni za provedbu projekta izdvoje iz kompleksa državne imovine putem državne komisije, kao što je to već učinjeno prije u nekoliko navrata. Pitanje državne imovine otvoreno je zbog američkog prijedloga o zatvaranju OHR-a, odnosno tijekom pregovora sa Schmidtom o zatvaranju ureda. Svi su se složili s tim, uključujući i Schmidta, ali da je postalo jasno da se to ne može dogoditi ukoliko se ne riješi pitanje državne imovine, jer je to bio preostali uvjet iz paketa 5+2. S obzirom na to da se pitanje državne imovine ne može otvarati tijekom izborne kampanje, jasno je i da se sudbina OHR-a ne može riješiti prije izbora.
