PELJEŠKI most, jedan od najvećih projekata u EU i najveći u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Unije, svečano je otvoren u utorak navečer, a redovan promet preko mosta koji povezuje jug Hrvatske s ostatkom države krenuo je u ponoć.
Cjelodnevni svečani program koji se odvijao s obje strane mosta, na odmorištima Brijesta i Komarna, završio je izvedbom Himne slobodi i velikim vatrometom, nakon čega je uslijedilo svečano otvaranje 2404 metra dugačkog zdanja. Tijekom vatrometa mostom su prošla i dva automobila hrvatske proizvodnje – Nevera Mate Rimca i automobil koji “gradi” proslavljeni automobilistički as Niko Pulić, sve uz pucnjavu Dubrovačkih trombunjera i zvonjavu svih crkvenih zvona u Dubrovačkoj biskupiji.
“Ovo je povijesni dan za Hrvatsku”
Premijer Andrej Plenković je pred mnoštvom okupljenih građana i uzvanika ustvrdio kako je riječ o povijesnom danu za Hrvatsku te uputio zahvalu svim izvođačima i vladama koje su radile na realizaciji projekta za koji je rekao da je projekt ponosa kojim je spojen jug Hrvatske s ostatkom zemlje.
“Ovo je povijesni dan za Hrvatsku. Obuzimaju me osjećaji radosti, ponosa i zahvalnosti. Radosti što smo ostvarili projekt koji je uistinu državni, strateški, svehrvatski i nadasve nadstranački. Ovo je projekt generacije, projekt ponosa. Ponosa zbog toga što smo dio generacije koja je ostvarila ovako veliki čin spajanja hrvatskog teritorija, spajanja juga Hrvatske, južnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje”, poručio je.
“Svim vladama prije nas, svima onima koji su sanjali i imali ideju da se projekt realizira. Uspjeli smo zajedno ostvariti hrvatski san”, rekao je Plenković.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković pozvao je, pak, da Pelješki most bude simbol svehrvatskog jedinstva, simbol hrvatske snage i ponosa.
“Veliko hvala” uputio je svima koji su sudjelovali u tom “velebnom projektu”, onima koji su imali viziju Pelješkog mosta, onima koji su ga projektirali, izgradili, onima koji su dali svoj politički i financijski doprinos. “Ali, prije svega hvala hrvatskim braniteljima koji su obranili ovaj dio Hrvatske i koji su nam osigurali da ovdje imamo slobodnu, suverenu, demokratsku Hrvatsku”, naglasio je Jandroković.
Milanović zahvalio braniteljima
Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je kako je most podignut u interesu Hrvatske i njenih ljudi, ali nikome u inat, naročito ne u inat ili na štetu Bosne i Hercegovine. U govoru je poslao poruke zajedništva.
“Ovaj je most na dobrobit svih ljudi, neovisno o naciji, vjeri, državljanstvu, socijalnom statusu, porijeklu, uvjerenjima. Most građen sa suprotnim motivima popustio bi kad-tad pod teretom vlastite besmislenosti”, ocijenio je. Dodao je kako ovaj most ne bi bio moguć da mali broj pravih ljudi prije 30 godina nije obranio Dubrovnik i oslobodio jug Hrvatske, a jedna od simboličkih funkcija ove impresivne građevine jest u tome da nikada ne zaboravimo te ljude i njihovu žrtvu.
“U susret neizvjesnoj jeseni i globalno neizvjesnim vremenima, držimo se zajedno, budimo pri ruci jedni drugima. Nikad nećemo misliti isto o svim stvarima, ne bi ni valjalo. Sva razilaženja, međutim, ne smiju nas ni na tren odvratiti od služenja općem dobru i hrvatskim nacionalnim interesima”, poručio je predsjednik.
Javio se kineski premijer
Kineski premijer Li Keqiang u videoporuci je rekao da je Pelješki most most promicanja prijateljstva Kine i Hrvatske, ali i odraz suradnje Kine i Europske unije, za što će se Peking nastaviti zalagati.
“Ne samo što je znatno skratio vrijeme putovanja, ostvario dugogodišnji san lokalnih stanovnika, znatno olakšao tokove ljudi i roba i što će snažno poticati hrvatski gospodarski i socijalni razvoj i povećanje životnog standarda građana nego će učvrstiti i prijateljstvo naroda Kine i Hrvatske”, rekao je Li.
Građevinske radove na Pelješkom mostu izvela je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC).
Izaslanica predsjednice Europske komisije, potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ustvrdila je da je Pelješki most simbol europskih vrijednosti, solidarnosti i uzajamne potpore među članicama Europske unije. Podsjetila je da je riječ o najvećem projektu EU financiranom u Hrvatskoj i jednom od najvećih projekata EU posljednjih godina.
Okupljenima su se obratili i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
U ponoć krenuo redovan promet mostom
U ponoć je krenuo redovan promet mostom kojim je spojena južna jadranska obala, uključujući i Dubrovnik, s ostatkom Hrvatske i kojim se zaobilazi Neum i uski pojas teritorija BiH. Mostom se prelazi bez naplate cestarine i mostarine, što je bio uvjet europskog financiranja.
Europska komisija ranije je u utorak pozdravila otvaranje jednog od najvećih projekata u EU i najvećeg u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Unije. Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je da će most ubrzati gospodarski razvoj i ojačati teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i Hrvatske u cjelini.
Kineski veleposlanik u Hrvatskoj Qi Qianjin u intervjuu za kinesku novinsku agenciju Xinhuau ustvrdio je da je riječ o projektu koji će produbiti obostrano korisne odnose Kine i Hrvatske te Europske unije. Pelješki most nazvao je simbolom plodne suradnje Pekinga i Zagreba u okviru šire suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe (Kina + 17).
Slovenija čestitala
Čestitku na otvaranju mosta uputila je bivša slovenska premijerka Alenka Bratušek, danas članica vlade premijera Roberta Goloba. Izrazila je zadovoljstvo što je Zagreb za projektanta odabrao slovenskog inženjera Marjana Pipenbahera.
Most, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, financiran je iz EU fondova s bespovratnih 357 milijuna eura (85 posto troškova), a na njemu je tijekom deset godina radilo nekoliko vlada.
Most prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara.
Gospodarski je iznimno značajan za cijelu državu, ponajprije Dubrovačko-neretvansku županiju, a njegovim otvaranjem dokinut je teritorijalni diskontinuitet nastao prije više od 300 godina, kada je tadašnja Dubrovačka Republika prepustila dio obale Otomanskom Carstvu.
