Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt izjavio je da je za dijalog različitih subjekata u Federaciji BiH, ali i da preferira korisnu pomoć svih susjednih zemalja u rješavanju krize u BiH, kao i da su mu, u tom smislu, veoma korisni razgovori sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Schmidt je za agenciju Tanjug, na pitanje može li se kriza u BiH riješiti dijalogom ili se računa da je rješenje pritisak na Republiku Srpsku i Milorada Dodika, rekao da bi razgovor unutar BiH, ali i RS, bio poželjan.
Schmidt taj razgovor vidi prije svega sa, kako kaže, političarima koji se ne slažu s Dodikom, a kojih u tom entitetu ima dosta.
“Problem nije u dijalogu međunarodne zajednice i njega (Dodika), mnogi ljudi razgovaraju s njim, a ja sam pozvao njega i dosta važnih ljudi ga je pozvalo da razgovara sa mnom. Moramo razgovarati u ime dobrog razvoja zemlje i uopće ne odbijam prijedloge zato što dolaze iz RS. Ja moram biti neutralan”, rekao je Schmidt.
Pozvao je Dodika da se, kako kaže “spusti na zemlju”.
Kako je rekao, akteri žele da razgovaraju, ali da međunarodna zajednica ne može ponuditi da razgovara samo s njim, jer, kaže, u Republici Srpskoj ima dosta drugih političara i oni se svi ne slažu s Dodikom.
Na pitanje da li sebe, s obzirom na osporavanja njegovog legitimiteta, vidi kao čovjeka koji može razriješiti aktualnu krizu u BiH, Schmidt kaže da on može doprinijeti rješenju na najbolji mogući način.
“Ovo ne bi trebalo da se personalizira. Ja sam ovdje 100 dana, imam dosta političkog iskustva i politički sam posvećen rješavanju problema. Uvjeren sam da treba doprinijeti ovome onoliko koliko mogu, ali to neće vrijediti bez pomoći drugih. Problem je što političari pričaju s političarima, a trebalo bi ljudi s ljudima“, rekao je Schmidt.
“Razgovori s Vučićem veoma korisni”
Schmidt ističe i da su mu razgovori s predsjednikom Vučićem veoma korisni, kao i da je dobro razgovarati o različitim pozicijama, opservacijama, odgovarajući na pitanje koliko su mu važni razgovori s Aleksandrom Vučićem predsjednikom Srbije, koja je potpisnica Daytonskog sporazuma.
“To je od velike pomoći i dobro je što ne moram da se predstavljam predsjedniku Vučiću ili drugim političkim liderima iz Srbije jer sam i prije bio ovdje. Beograd i Sarajevo su zračnom linijom blizu i ukoliko bude potrebe razgovarat ćemo u zavisnosti od situacije. Vidjet ćemo. Volim dolaziti u Beograd”, rekao je visoki predstavnik.
Komentirajući izjavu zapovjednika vojne misije EUFOR u BiH, austrijskog generala Aleksandera Placera da u izjavama člana Predsjedništva Milorada Dodika ne vidi “nikakvu klasičnu vojnu prijetnju”, kao i da međunarodna zajednica teško može spriječiti vraćanje na više vojski, i pitanje je što je onda sporno u tome što Republika Srpska želi povratiti tu nadležnost, Schmidt kaže da cijeni Placerovo mišljenje, ali da bi o tome trebalo da se razgovara.
“Cijenim mišljenje generala Placera i složio bih se s njim da ne postoji nikakva stvarna vojna prijetnja, ali ako pogledate zakonodavne akte, sporazume o prijenosu koji stoje u Daytonu i koji podrazumijevaju jedinstvenu vojnu strukturu, iz kojih se ne možete jednostrano povući i to je pitanje koje je Placer spominjao, treba da se razgovara. Naš stav je ‘jedna država jedna vojska’, ne želimo da imamo više vojski jer to nije dobra ideja, iz mnogo razloga, uzimajući u obzir posljednjih 30 godina i znam da Placer ima isti stav”, rekao je Schmidt.
Govoreći o poređenju situacije u BiH s Kosovom, Schmidt kaže da te dvije situacije nisu za poređenje, jer BiH ima drugačiju strukturu i drugačije izazove.
“Znam da su obje zemlje u fokusu Srbije zbog srpskog stanovništva, međutim, izazovi na Kosovu su drugačiji. BiH je na putu ka eurointegracijama. Više se tu radi o ispunjenju obećanja, nema situaciju na granicama kao Kosovom”, rekao je Schmidt za Tanjug.
Dodao je da je za BiH dobra vijest da se neke od unutarnjih diskusija mogu riješiti uz pomoć susjednih zemalja i EU, ali i uz njegovu pomoć.
“Moja pozicija u međunarodnoj zajednici nije ugrožena”
Christian Schmidt je rekao da to što na sjednici Vijeća sigurnosti UN nije osobno predstavio izvještaj o BiH i što je na toj sjednici usvojena rezolucija u kojoj se ne pominju OHR i visoki predstavnik, ni na koji način ne utječe na njegovu poziciju u međunarodnoj zajednici.
Schmidt je tako odgovorio na pitanje da li je njegov legitimitet kao visokog predstavnika u BiH doveden u pitanje, nakon što mu nije omogućeno da osobno pročita izvještaj i nakon što je izglasana rezolucija kojom se produžava mandat Eufora i u kojoj se ne pominju OHR i visoki predstavnik.
“Ono što je važno jeste da sam ja podnio svoj izvještaj. S tim što sam ovako dobio više priznanja i opservacija za izvještaja nego da sam ga predstavljao uživo. Ali to je u redu i ni na koji način ne utječe na moju poziciju u međunarodnoj zajednici. Stvari koje sam smatrao da treba da kažem, rekao sam i napisao”, rekao je Schmidt.
Na pitanje zašto mediji komentiraju ishod odluke Vijeća sigurnosti UN u kategorijama “pobjednik” i “gubitnik” s jedne strane, a s druge je vidio kao kompromis neistomišljenika, Schmidt kaže da nema pobjednika i gubitnika i da je situacija veoma jasna.
“Veoma je važno reći da nema pobjednika i gubitnika, to je samo veoma jasan opis situacije onakve kakva jeste. Dosta ljudi u regiji je veoma posvećeno tome da ne dođe do eskalacije situacije. Dopustite i da ih imenujem. To su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i drugi odgovorni ljudi koji moraju da se nose s mnogim stvarima. Rekao bih možda da ima više pobjednika. Ne bi trebalo biti više eskalacija niti referenci na prošla vremena“, ocijenio je Schmidt.
Komentirajući primjedbe iz Republike Srpske da njegov izvještaj izgleda kao da ga je pisao lider SDA Bakir Izetbegović, Schmidt, kaže da ne zna što Izetbegović piše ili misli, ali da je izvještaj njegov i da se u njemu fokusirao na pitanja Federacije u kojima ima najviše izazova.
“Suradnja ljudi nikako nije zavjera. Pojedinačno sam istaknuo gospodina Dodika. Nismo dio političke igre, mada političari vole da igraju igre, ali bih volio kazati da je suviše ozbiljno za ljude da nastavimo. Znam Izetbegovića.
Centralna.ba
