Gospodarstvo
Žestoko pismo hercegovačkog giganta Hepoka Novaliću i Dediću: Odokativno ste podijelili naše pare
Poznata mostarska kompanija Hepok uputila je oštro otvoreno pismo na adresu premijera Federacije BiH Fadila Novalića i ministra poljoprivrede Šemsudina Dedića.
U pismu koje je stiglo na adresu portala Raporta se navodi kako je ova kompanija, koju je kupio investitor iz Dubaija, diskriminirana od strane Vlade FBiH kada je dijeljena pomoć kompanijama pogođenim pandemijom koronavirusa.
“Prije svega da Vam kažemo nešto o našoj kompaniji i investiciji koja je ostvarena u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH od strane našeg investitora. Očekivati je da Vi znate sve o ovome, ali s obzirom na postupke i da niko nikada nije posjetio našu kompaniju, niti neku drugu kompaniju u našoj grupaciji, osim naravno posjeta inspekcijskih organa koje nam nisu strane, te obzirom na posljednje poteze radi kojih Vam i pišemo, pretpostavljamo da uopšte ne znate o kome je riječ (što je dovoljno tragično, s obzirom na Vaše funkcije gdje bi sve o nama „morali“ znati).
Naime naš investitor je svoj prvi ulazak u BiH napravio u 2015. godini akvizicijom društva Bosnaplod iz Brčkog iz stečaja, a zatim 2016. godine svom portfoliju dodaje i našu kompaniju Hepok Mostar (koja nije bila u stečaju, ali je bila u jako ozbiljnim problemima).
Nakon preuzimanja Hepoka naš investitor je uplatio na ime obaveza državnim organima 9.632.979 KM, te bankama i drugim povjeriocima iznos od 9.450.582 KM. Sve su to dugovi koji su nastali vrijeme prethodnog vlasnika, “domaćeg” privrednika, kakve Vi sada podržavate. A u proizvodnju i nabavku proizvodne opreme je od 2016. godine do danas uloženo još 10.071.023 KM.
Sa 40 zaposlenih radnika koliko je Hepok brojao prilikom dolaska investitora, naš se kolektiv do današnjeg dana udvostručio! Tokom sezone ovaj broj raste i na 300 radnika angažovanih na našim plantažama i proizvodnim pogonima”, navodi se na početku pisma.
Ističu kako je investitor do sada u kompaniju Hepok uložio više od 80 miliona KM.
“Što se tiče Hepoka koji se (ako niste obaviješteni) nalazi na teritoriji Federacije BiH, riječ je o najvećoj vinariji u Bosni i Hercegovini, najvećem izvozniku vina i destilata u BiH, te najvećim zasadima vinove loze u BiH. Nažalost nikada se niko sa Vaše strane nije udostojio da obiđe naše zasade, da razgovara sa radnicima, a kamo li da se ponudi da nam, na bilo koji način, pomogne.
Hepok je aplicirao za pomoć Vlade Federacije BiH i Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i Šumarstva, uzevši u obzir da zadovoljava sve uslove postavljene Javnim pozivom za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora”, navode iz kompanije.
Međutim, naravno nisu dobili nikakvu pomoć.
“Naravno, Odlukom Vlade Federacije BiH broj 1711/2020 od 22.12.2020. godine o izboru proizvođača/izvoznika koje ste tajnim i netransparentnim kriterijima odabrali da im isplatite planirana sredstva, Hepok nije obuhvaćen. Odlukom koja ne sadrži pouku o pravnom lijeku, a da ne kažemo niti obrazloženje o načinu cijenjenja podnesenih prijava.
Pitamo se i jeste li svjesni da nijednog radnika nismo otpustili do sada (iako je vinarska industrija snažno pogođena korona krizom), da preko 50 % svoje proizvodnje i dalje plasiramo van granica BiH, da sve poreze, akcize i doprinose uredno plaćamo, da su svi naši uposlenici prijavljeni na pune iznose plata, da su svi naši uposlenici i management (kao i uposlenici sestrinskih kompanija investitora kojih ukupno ima preko 300) državljani BiH, da imamo u svojim redovima i porodica poginulih i demobilisanih boraca Armije RBiH, da u našoj grupaciji stalno primamo nove, visokoobrazovane kadrove.
Također, jeste li svjesni i da je formalno-pravno vlasnik Hepoka, društvo Zeraa Agriculture Investment iz Sarajeva, što znači iz BiH (kad smo zadnji put provjeravali Sarajevo je i dalje glavni grad BiH).
Jedino što može biti sporno je što je kapital našeg vlasnika iz dalekih Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Znači, možda nas ta činjenica diskriminira?!
Činjenica na koju smo mi ponosni!
Činjenica da je ovdje došao jedan od najvećih svjetskih investitora (uvidom u sudske registre moći ćete vidjeti o kome se radi, a da ne kažemo da bi morali znati)!
Činjenica da je taj investitor uložio ovdje ozbiljan kapital u ovako neuređenu državu (što je “pomalo” i Vaša krivica zar ne?!), te pogotovo činjenica da je bio spreman i dalje ulagati!
Vi ste, gospodo, netransparentno, „odokativnom“ i paušalnom metodom, zanemarujući osnovne ekonomske postulate, zanemarujući vrijednost imovine, promete, broj zaposlenih, iznose plaćenih poreza i doprinosa, podijelili preko 8 miliona KM našeg novca, budžetskih sredstava koji smo mi, realni sektor (kojem Vi ne pripadate, pa i ne znate šta znači nešto stvoriti) proizveli!”, navode u pismu.
Na kraju su poslali poruku Novaliću i Dediću.
“I na kraju draga gospodo Novalić i Dedić, kakvu poruku šaljete generacijama koje dolaze, kada otjerate svakoga ko je čista srca i zdrave ekonomske logike, odlučio da uloži u BiH?!
I umjesto da generacijama mladih omogućite da ovdje rade za takve gigante (da ponovimo ne kao potplaćeni robovi, već kao ponosni radnici i manageri, jer u našoj grupaciji nijedan manager nije doveden izvan BiH), Vi ćete ih tjerati da za iste te investitore rade u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji, Njemačkoj…
Problem je što u svojoj Bosni i Hercegovini oni mogu voditi takve kompanije, a u drugim zemljama će puno teže dobijati takve prilike.
Jako nam je žao što o njihovim sudbinama već unaprijed odlučuju ljudi kojima očito ništa nije drago niti sveto. Pa ni naša Bosna i Hercegovina i njena dobrobit!
Nedavni izbori u Mostaru su nam davali nadu u prosperitet i bolje sutra (jer ste tako prije izbora obećavali), ali sada vidimo da ćemo samo dobiti nove „Aluminije“. Ironija je da sada pozivate strane investitore da spase Aluminij i slične „Aluminije“, kao što ste svojevremeno pozivali strane investitore i da spase Hepok! Mi ćemo svakako svoje investitore morati obavijestiti o ovom diskriminatorskom odnosu. Kako će oni tu poruku shvatiti pretpostavljamo” zaključili su u pismu.
(Raport)
Održivo korištenje resursa, a time i zaštita klime, i dalje je glavna tema sajma IFAT München, koji se održava na izložbenom prostoru u Münchenu od 13. do 17. svibnja 2024.
Upravo taj sajam je službeno posjetio Renato Pejak, načelnik općine Kreševo, kako bi iz prve ruke upoznao tehnologije i proizvođače u cilju unaprijeđenja naših komunalnih usluga.
Načelnik je posjetio i izložbeni prostor poduzeća Rasco iz Kalinovca koji je lider u proizvodnji komunalnih vozila i opreme, te koje u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj broji preko 400 zaposlenih i na ovom sajmu su prava senzacija.
Rasco je ponovno potvrdio da Hrvatska ima sve resurse za razvoj velikih hi-tech inovacija. Jedna od najbrže rastućih kompanija u industriji komunalnih vozila, u Münchenu je predstavila tehnološku senzaciju – veliku cestovnu čistilicu Lynx H2 5000 s pogonom na vodik.
Lynx H2 5000 pokreću isti elektromotori kakvi se mogu naći u električnim automobilima, ali energija potrebna za pogon vozila ne dolazi iz baterije, već iz gorivih vodikovih ćelija. Prilikom pretvaranja vodika u električnu energiju, jedini nusproizvod je voda. Čistilica s jednim punjenjem može raditi do osam sati što uvelike olakšava održavanje urbanih sredina.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pozdravio je današnje usvajanje dopune Zakona o radu kojom se omogućava zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je priopćeno da se ovim zakonom omogućava zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima.
– Usvajanje ovih dopuna Zakona o radu predstavlja značajan korak ka poboljšanju radnih uslova za studente. Smatramo da ovaj propis ima mnogostruke efekte, posebno kada je tržište rada u pitanju. Ovo je, između ostalih, bila inicijativa poslodavaca. Dopune Zakona o radu će omogućiti i poslodavcima i studentima da direktno potpišu ugovor o obavljanju povremeno-privremenih poslova – rekao je ministar Delić.
Od početka zimskog reda letenja Wizz Air povećava liniju Sarajevo – London Luton sa dva na čak četiri tjedna leta.
Letovi će se sada operirati ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom s Airbusom A321.
Tvrtka na liniji ima konkurenciju Ryanaira i TUI-a, izvijestio je regionalni avioportal Zamamaero.
U Vitezu je danas svečano otvoren Kućni sajam u Fis centru za kuću i vrt, označavajući kraj niza ovogodišnjih sajmova u ovom centru.
Kućni sajmovi, koji se redovno održavaju u svim prodajnim centrima FIS širom Bosne i Hercegovine, prilika su da se kupcima ponude brojne pogodnosti za povoljniju i kvalitetniju kupovinu.
Posjetitelji sajma danas su imali priliku uživati u prezentacijama renomiranih brendova električnih alata, građevinskog materijala i vrtnog asortimana.Sajam je upotpunjen roštiljadom i osvježavajućim pivom, što je dodatno poboljšalo atmosferu i omogućilo posjetiteljima da uživaju u ugodnom ambijentu dok istražuju raznovrsne ponude.
Gospodarstvo
LIDL Polaganjem kamena temeljca u Lepenici počinje gradnja logostičko-distributivnog centra
Polaganjem kamena temeljca u Poslovnoj zoni Azapovići u Kiseljaku uskoro započinje izgradnja prvog logističko-distributivnog centra LIDL-a u Bosni i Hercegovini. Ovom investicijom vrijednom više od 100 milijuna eura, njemačka gigatska tvrtka započinje poslovanje i u našoj zemlji.
Uz početak izgradnje ključnog LIDL-ovog objekta u BiH, njemačka tvrtka započinje poslovanje u BiH uz prepoznatljivu politiku posvećenosti razvoju lokalne zajednice i ekonomije. Gradnja prvog logističkog- distributivnog centra u BiH važan je događaj i za općinu na čijem teritoriju će se graditi, jer osim novih radnih mjesta koje donosi, njemački investitor milijunskim ulaganjima potvrđuje da je upravo Kiseljak i Poslovna zona Azapovići prostor u kojeg vrijedi investirati.
Na privlačenje investitora u Kiseljak, izuzev blizine i povezanosti s glavnim gradom BiH, dodatno je utjecala i izgradnja Koridora 5C koji je izlazom u Lepenici u čijoj neposrednoj blizini se i nalazi Poslovna zona Azapovići. Uz angažiranost lokalne zajednice i spremnost osigurati potrebne uvjete ulagačima, uspjeh nije mogao izostati, piše artinfo.ba.
Želja je LIDL-a, nakon Kiseljaka, u idućih nekoliko godina otvoriti poslovanje i u drugim općinama i gradovima u BiH koji, u skladu s poslovnom politikom tvrtke, imaju više od 30 tisuća stanovnika.
Prvi korak u ostvarenju ovog plana je izgradnja logističko-distributivnog centra koja počinje uskoro u Kiseljaku. Investicijom u ovoj srednjobosanskoj općini, LIDL otvara novo poglavlje poslovanja i rada u BiH. Dolazak LIDL-a u našu zemlju mnogi željno čekaju, zbog novih radnih mjesta ali i jedinstvene ponude njemačke tvrtke.
Vlada Sredinjobosanskog kantona reagirala je na dopise tri općine Gornjeg Vakufa/Uskoplja, Bugojna i Donjeg Vakufa, te je zaključkom zatražili sastanak s nadležnima za planiranje i izgradnju brzih cesta i autocesta, na kojem će zatražiti izgradnju novog kraka brze ceste od Nević Polja prema Bugojnu.
Kako je kazao ministar gospodarstva SBK Sedžad Milanović namjera je spriječiti da spomenute općine ostanu izvan plana brzih cesta i mreže cesta u BiH.
– Mi smo ispred resornog ministarstva u proteklih nekoliko mjeseci pokrenuli inicijativu koja se odnosi na projektiranje, izgradnju i nastavak brze ceste od Nević Polja do Bugojna, s krakovima za Gornji Vakuf/Uskoplje i Donji Vakuf, prema Jajcu, čega dosad nije bilo u planu brzih cesta i mreže cesta na području Federacije BiH. Tako da je Ministarstvo uputilo dopise općinama na koji su se one pozitivno izjasnile. Danas smo nakon njihovih dopisa kao Vlada uputili inicijativu prema federalnim organima nadležnim za projektiranje i izgradnju brzih cesta i autocest, kazao je Milanović za Večernji list.Izgradnjom ove brze ceste Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno i Donji Vakuf izbjegli bi saobraćajnu izoliranost.
– Planirali smo u nekoj budućnosti nastavak projektiranja brze ceste od Bugojna prema Kupresu i dalje prema moru, kako bismo se spojili s hrvatskim autocestama koje vode od Dubrovnika do Zagreba. Plan je ovaj dio spojiti s tim dijelom primorja brzom cestom ili autocestom, dodao je Milanović.
Sve to mu je donijelo ogromnu zaradu, a postao je vjerovatno najveći graditelj stambenog prostora u poslijeratnom Sarajevu, piše Biznisnfo.ba.
Tihomir Brajković iz Kiseljaka, jedan od najbogatijih Bosanaca, zaradio je proteklih godina milione maraka na izgradnji stambenih objekata u Sarajevu, piše BiznisInfo.ba.
Njegove kompanije izgradile su stambene komplekse Tibra i Bulevar na Stupu, potom naselje Nova otoka a sada i veliki kompleks Avenija kod GRAS-a.
Sve to donijelo je ogromnu zaradu, a Brajković je postao vjerovatno najveći graditelj stambenog prostora u poslijeratnom Sarajevu.
Pritom treba uzeti u obzir da se na ovome ne namjerava zaustaviti, već da u planu ima gradnju novih objekata na zemljištu koje je već kupio.
Kako su poslovale kompanije
Firma Tibra-Pacific lani je imala veliki rast prihoda, što je nastavak trenda. Kompanija je prošle godine imala prihode od 45,7 miliona KM, u odnosu na 32,6 miliona iz 2022. godine.
Neto dobit se lani popela na visokih 14,1 milion maraka, dok je godinu ranije bila 12,6 miliona KM.
U vlasništvu Tibre je kompanija Nova otoka koja je lani imala prihod od oko milion KM, i dobit od 422 hiljade. Godinu prije prihodi su bili 1,5 miliona a dobit oko 871 hiljadu maraka.
Druga firma čiji je vlasnik Tibra – Bulevar – lani je imala prihode od skoro 18 miliona maraka a čista zarada je iznosila oko 6 miliona KM. Ova firma je najveći promet imala 2022. kada je uprihodovala 66,5 miliona KM i zaradila oko 14,7 miliona KM.
Brajković je, preko Nove otoke, vlasnik i firme Avenija, koja je investitor u novi stambeni kompleks čija se izgradnja upravo privodi kraju, a koji se nalazi kod GRAS-a. Ova firma je prošle godine imala prihode od 236 hiljade KM i dobit od oko 63 hiljade maraka.
Očito se tek očekuje zarada od ovih stanova, koja će sigurno biti enormna kada se uzme u obzir da je riječ o velikom stambenom kompleksu na dobroj lokaciji, te da su cijene stanova otišle „u nebo“ u posljednje vrijeme.
Brajković je vlasnik još nekih kompanija a planira i gradnju novih objekata širom Sarajeva.
Podsjetimo da je preko svoje firme Palace Investment planirao gradnju nebodera na Marindvoru, iza hotela Holidej. Ta investicija je zaustavljena i ostaje da se vidi da li će biti realizovana u budućnosti.
Također, Tibra je vlasnik zemljišta u sarajevskom naselju Čengić Vila na kojem je također planirana gradnja velikog stambenog kompleksa. Prošle godine su se građani ovog naselja izjasnili se protiv izmjena regulacionog plana “Hepok Čengić Vila II” kojim je predviđena izgradnju novih objekata.
Kao i prethodnom slučaju, ostaje da se vidi da li će se investitor u budućnosti uspjeti izboriti da ovdje ipak izgradi objekte.
Na kraju, treba reći da je Brajković očito učio usput te da se kvalitet i izgled njegovih objekata vremenom popravljao. Nakon Tibre koja je imala brojne nedostatke pa čak postala i simbol urbanističkog promašaja, kasniji objekati su puno bolje izgledali i nije bilo zamjerki ni građana ni samih stanara.
Naravno, ako izuzmemo činjenicu da u dobrom dijelu sarajevske javnosti vlada generalno negativan sentiment o gradnji novih zgrada, naročito nešto visočijih, jer se smatra da one doprinose dodatnom pogoršanju kvaliteta zraka i smanjenu slobodnih, zelenih površina.
Na kraju, Brajković investira i u Hrvatskoj. Nedavno smo pisali da je počeo s gradnjom luksuznih vila u Dubrovniku.
Biznis.ba danas predstavlja 20 najuspješnijih kompanija u Srednjobosanskom kantonu.
Dvadeset najuspješnijih dolazi iz pet općina. Najviše ih je sa sjedištem u Vitezu – šest, pet ih je iz Kiseljaka, po tri iz Jajca i Travnika, a slijede dvije iz Kreševa i jedna Novog Travnika. Interesantno, niti jedna od njih ne dolazi iz Bugojna, Donjeg Vakufa, Gornjeg Vakufa…
Na prvom mjestu najauspješnijih je „FIS“ d.o.o. Prošlogodišnja dobit iznosila je 29.067.119 KM, a prihodi 356.523.292 KM. FIS zapošljava 1.922 radnika.
Slijedi kompanije “Tibra“ iz Kiseljaka, koja djeluje u oblasti građevinarstva i visokogradnje sa 50 zaposlenih. U 2023. godini imali su dobit od 14.122.830 KM, dok su prihodi bili 45.705.870 KM.
Treće mjesto po uspješnosti zauzima „Euro-izgradnja“ sa dobiti od 13.191.196 KM. Osnovna djelatnost firme je visokogradnja, niskogradnja, hidro gradnja… Prošlogodišnji prihodi iznosili su 57.975.055 KM, dok je broj zaposlenih bio 206.
Slijedi vodeći proizvođač prirodnih mineralnih voda i osvježavajućih pića u Bosni i Hercegovini, kompanija „Sarajevski kiseljak“ sa prošlogodišnjom dobiti od 9.956.795 KM. Prihodi su iznosili 113.395.996 KM, a broj radnika 325.
Peto mjesto zauzeo je „CM“, firma koja se bavi prodajom beauty proizvoda. Njen broj zaposlenih u 2023. godini dosezao je brojku od 633. Kad je riječ o dobiti, ona je iznosila 9.274.693 KM, a prihodi 125.217.071 KM.
„Jajce Alloy Wheels“ preduzeće sa 239 zaposlenih, koji vode brigu o proizvodnji aluminijskih felgi. Dobit ove firme u godini iza nas iznosila je 8.224.803 KM, s prihodima od 82.598.457 KM.
Specijalizirano poduzeće za eksploataciju i prerade dolomitnog agregata sa kamenoloma zauzima sedmo mjesto. Naziv tog preduzeća je „Kalvarija-Cop“. Ona je u prošloj godini ostvarila dobit od 7.182.356 KM. Prihodi su iznosili 20.650.383 KM.
Mesna industrija „Bajra“ iz Travnika u prošloj godini brojala je 340 zaposlenih sa prihodima od 134.661.603 KM. Dobit ove firme u 2023. godini iznosila je 6.627.875 KM.
Deveto mjesto pripada „Bulevaru“. Kompanija koja se bavi gradnjom stambenih i nestambenih zgrada. Prošlogodišnja dobit iznosila je 5.954.625 KM sa prihodima od 17.965.475 KM.
„ADK“ iz Novog Travnika po uspješnosti srednjobosanskih kompanija zauzima deseto mjesto. Riječ je o jednom od najvećih slovenačkih poduzeća u metalsko – prerađivačkoj grani, sa dobiti u prethodnoj godini od 5.810.484 KM. Broj zaposlenih u ovoj kompaniji iznosio je 585, a prihodi 42.485.025 KM.
Praznični dani su brojne turiste doveli u glavni grad Bosne i Hercegovine.
Tako su iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo istakli za N1, da su hotelski kapaciteti u Sarajevu uoči praznika popunjeni do 80 posto.
U ovih nekoliko dana poklapaju se dva praznika, vjerski i prvomajski, i onda su gosti već došli. Biće ih više za predstojeći vikend, nego što će ih biti sutra ili prekosutra. Ovo je sigurno 10tak dana kada će promet u turizmu značajno i vidljivo povećati, naglasila je za N1 Adisa Kušundžija iz Turističke zajednice KS.
Završeno 21. svjetsko prvenstvo u disciplini ‘Lov ribe umjetnim mamcima s obale’
Nakon tri dana natjecanja, 21. svjetsko prvenstvo u disciplini “Lov ribe umjetnim mamcima s obale” je završeno. Natjecanje se odvijalo...
Hodočasnici iz Sarajeva posjetili Travničko sjemenište i Lašvansku dolinu
U prigodi 150. obljetnice rođenja sluge Božjega Petra Barbarića vjernici iz Sarajeva, predvođeni župnikom u Briješću vlč. Josipom Vajdnerom i župnim vikarom na Stupu vlč....
Schmidt Dodiku: Doći ću u Laktaše da popijemo šljivovicu zajedno! Do tad, ja sam visoki predstavnik!
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, gostovao je u Centralnom dnevniku na FACE TV kod Senada Hadžifejzovića, gdje je odgovorio...
Kramarić srušio veliki Bayern, Leverkusen bez poraza u sezoni, Koeln ispao
Prvak Bayer Leverkusen pobijedio je kod kuće Augsburg s 2-1 u posljednjem kolu u subotu i postao prva momčad u...
Načelnik Kreševa posjetio sajam IFAT u Munchenu
Održivo korištenje resursa, a time i zaštita klime, i dalje je glavna tema sajma IFAT München, koji se održava na...
KREŠEVO: Potrebni radnici za rad u mesnici Šišović
Povodom otvorenja nove poslovnice u Kreševu Šišović – Mesna Industrija Rakitno d.o.o raspisuje natječaj za sljedeće pozicije: ▪ 1. Blagajnica...
U Novoj Biloj odigran dječiji malonogometni turnir, pobjedio je sport!
U sklopu obilježavanja Dana Nove Bile odigran je i dječi malonogometni turnir “Marko.Nakić Zigi”. Na turniru su sudjelovale dječije ekipe...
Predsjednica Bradara na MAMF konferenciji: Sretna majka znači funkcionalno društvo
Predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, podržala je sedmo izdanje Konferencije za mame – MAMF, održano u Domu mladih centra Skenderija...
