Bosanskohercegovački književnik, scenarista, akademik, sve u svemu velikan, Abdulah Sidran preminuo je 23. marta, u 80. godini.
Crna kronika
300 psihologa traži javnu ispriku Slobodne zbog teksta o bivšoj prostitutki
Slobodna Dalmacija jučer je na naslovnici novina i portalu objavila Uhićivana prostitutka sada radi s djecom kao psihologinja, opremljenu ilustrativnim, pornografskim fotografijama, a glavna urednica kaže da radi na nastavcima priče.
Tekst je izazvao žestoke reakcije, a sinoć je 300 psihologa izdalo priopćenje u kojem traže javnu ispriku Slobodne Dalmacije za, kako su napisali, članak koji se na senzacionalistički način bavi nečijom prošlošću. Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti:
“Obraćamo vam se povodom članka pod naslovom ‘Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb’ objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji 1.9.2021. godine. U navedenom članku spominju se dvije kolegice psihologinje – jedna već ranije navedena u naslovu i druga – profesorica Mirjana Krizmanić, koja, navodno iz pozicije stručnjaka, izražava moralnu osudu prvonavedene kolegice.
Polazimo iz pozicije da su tvrdnje navedene u članku točne i provjerene, vezano za navodnu prekršajnu kažnjavanost kolegice, kao i navodno zaposlenje u Centru za socijalnu skrb. Ističemo, kako je i u članku navedeno, da je po pitanju prekršajne kažnjavanosti istekao rok rehabilitacije te se bilo kakve prosudbe na temelju iste, prema zakonima Republike Hrvatske, ne smiju donositi. Ipak, smatramo ovu reakciju nužnom jer je članak napisan usprkos zakonskim ograničenjima i može značajno narušiti ugled neimenovane kolegice, kao i njeno osobno mentalno zdravlje.
Izneseni stavovi profesorice Krizmanić u ovom slučaju, kao i u prošlogodišnjem slučaju u kojem je izjavila da je djeci u bolnicama dovoljno da ih roditelji posjete na 15 minuta dnevno, ne odražavaju stav psihološke struke.
Novinar Marko Didić, autor navedenog članka, pišući o navedenom slučaju, komentira ponovno uhićenje kolegice s ‘Umjesto da se opameti i prestane s ovakvim aktivnostima žena ‘pada’ u ruke policije i iduće 2017. godine.’, dok profesorica Krizmanić slučaj komentar s ‘Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima.’
Bavljenje prostitucijom gotovo je uvijek rezultat nekog oblika prisile – direktne, od strane određene osobe ili indirektne, u kojima se osobe njome počnu baviti zbog teških životnih okolnosti, a obično s ciljem pokušaja preživljavanja i izbjegavanja krajnjeg siromaštva. U brojnim istraživanjima koja su se bavila temom prostitucije, značajna većina ispitanih osoba navodi da se želi prestati baviti prostitucijom, no ne može. Slijedom toga, bavljenje prostitucijom se ne može povezati ‘opamećivanjem’ kao što navodi autor članka, već s borbom za puko preživljavanje, na načine koji su nam dostupni.
Kad govorimo o moralnosti, različite teorije morala i moralnog razvoja nas uče da moralnost određenog čina velikim dijelom određuju okolnosti u kojima se isti odigrao. Iako smo svjesni da je krađa nemoralna, gotovo nitko ne bi smatrao nemoralnim nekoga tko nema novaca, a ukrao je kruh da nahrani djecu. Stoga, želju za preživljavanjem i školovanjem ne možemo smatrati nenormalnom niti nemoralnom. Crno-bijeli pristup moralnosti, odnosno inherentno dijeljenje postupaka na moralne i nemoralne, dobre i loše, normalne i nenormalne nikako ne bi trebao biti način prosudbe od strane psihologa, zbog čega se od takvih etiketa u imenovanom članku kao struka ograđujemo.
Teorije moralnog razvoja nam govore da s razvojem moralnog rasuđivanja, a koje se razvija pod utjecajem maturacije, kognitivnog i emocionalnog razvoja, a osobito iskustva s drugim ljudima i upoznavanjem njihovih sudbina, pri moralnoj prosudbi u obzir uzimamo sve više faktora te postajemo sve manje odrješiti u definiranju postupka kao moralnog ili nemoralnog.
Također nam je indikativno da se novinar primarno bavi kolegicom, koju se na osuđujući način prikazuje i komentira u tekstu, dok se navodni ‘klijenti’ ne spominju. Zanima nas, jesu li i oni predmet nekog članka u izradi? Hoće li se i njih javno propitivati, hoće li i o njima netko donositi moralni sud i hoće li se i njihova stručnost i profesionalnost stavljati u kontekst njihovih osobnih života? Ovakav pristup nas može dovesti do zaključka da se ne radi ‘samo’ o nečijem narušavanju tuđe privatnosti, donošenju moralnih prosudbi gdje im nije mjesto, propitivanju stručnosti bez temelja, nego i jasnoj diskriminaciji kolegice na osnovu spola. U sustavima koji imaju za cilj zaštitu žena, kriminalizira se kupovina, a ne prodaja seksualnih usluga.
Profesorica Krizmanić također navodi da se ‘njoj kao djelatnici centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi, i sigurno od te osobe očekuje da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne.’
Istraživanja o efikasnosti savjetovanja i psihoterapije pokazuju da efikasnost istih najviše ovisi o odnosu koji klijent i savjetovatelj stvore. Govoreći o slučajevima Centra za socijalnu skrb, često govorimo o ljudima koji imaju iskustvo teškog života, preživljavanja i različitih osobnih pogrešaka koje su dovele do teških sudbina. Pitamo se, s kim će takvi pojedinci i pojedinke lakše stvoriti odnos – s osobom koja nikad u životu nije pogriješila, ili s osobom koja je i sama ima iskustva teških životnih perioda?
Prije i nakon diplome, psiholozi i psihologinje samo su ljudi – sa svojim manama, slabostima i životnim teškoćama. Upravo to je ono što nam često pomaže da razumijemo i da se povežemo s onima koji od nas traže pomoć.
Svatko od nas nižepotpisanih, kao pojedinac/pojedinka i kao (budući) psiholog/psihologinja, najstrože osuđujemo ovakvo senzacionalističko komentiranje tuđe prošlosti, kao i moralne osude bez pozadinskog uvida. Stoga tražimo javnu ispriku Slobodne Dalmacije kao medija koji je prenio članak i novinara koji ga je na ovaj način napisao. Apeliramo na medije, novinare, kao i kolege stručnjake da u svojim izvještajima i medijskim istupima poštuju Etičke kodekse svoje struke, te da objektivno pristupaju temama kojima se bave.
Dubravka Pešorda, mag. psych.
Mauro Lacovich, prof., dipl. psiholog
Helena Rašić Radauš, mag.psych.
Ana Čulić, mag.psych.
Mia Rogić, mag.psych.
Tajana Kucelin, mag.psych.
Ivan Zečević, mag.psych., KBT terapeut pod supervizijom
Adrijana Berčić, mag.psych.
Sabina Šimić, prof. psihologije
Mirjana Sučević Ercegovac, mag.psych.
Valerija Vidović, mag.psych.
Klaudia Segnan Bilović, prof.psihologije
Ana Morić Barbaroša, psihologinja
Jelena Bupić, mag. psych.
Ivana Čorić, magistra psihologije
Marija Kapović, prof.psihologije
Anja Pervan, mag.psych.
dr. sc. Tina Krznarić Jaković, mag. psych.
Matea Smetko, mag.psih.
Linda Rajhvajn Bulat
Ana Čulin, mag. psych.
Vanja Točaković, mag.psych.
Divna Blažev, mag. psych
Sonja Pribela-Hodap, univ.spec.
Sanja Hrnčević, mag.psych.
Margareta Medić, mag.psych.
Greta Znika, klinički psiholog
Anita Milanović Lambeta prof.psih.univ.spec.mediat.
Zrinka Sever, dipl. psiholog
Maja Kokorić Škara
Tamara Sremec, prof. psiholog
Ana Bilčić, mag.psych.
Neda Vac Buric, prof psihologije
Nives Barišić, dipl. psiholog
Karlo Benas, dipl. psih. prof., univ. spec. oec.
Biljana Delić, dipl.prof. psihologije
Gordana Knezić, prof. psihologije
Nika Medić, mag. psihologije
Ana-Marija Čango, magistra psihologije
Mirela Vlašić Fištrović, magistra psihologije
Valentina Mikulić, mag. psych.
Dragan Vuletin, mag.psych
Bojana Kutić, dipl. psiholog
Katarina Perkušić, magistra psihologije
Marta Cifrek-Kolarić, prof. psih.
Marina Dragičević, mag.psych.
Petra Brnić, prof. psihologije
Lucijana Rupić Krstić, prof.
Lea Šipka, mag.psych.
Ivana Marin, mag.psych
Ilijana Grgić, mag.psych.
Petra Gavranović, mag. psych.
Ivana Garašić, mag. psych.
Petra Pervan, mag. psych.
Tea Ožegović, mag.psych.
Melita Ladika, mag.psych.
Martina Čarija, psihologinja i psihoterapeutkinja
Lejla Talić, magistra psihologije, certificirana kognitivno bihevioralna terapeutkinja
Magdalena Spudić, mag.psych.
Jana Šimon, mag. psych.
Majda Stojenič, dipl.psih
Tea Požgajčić Prpić, mag.psych
Laura Martinić, mag.psych.
Anja Smajla, mag. Psych
Sandra Pandžić, mag. psi.
Maja Močibob, dipl.psiholog
Tijana Debelić, mag. psih.
Nataša Ivanković, dipl.psih.,prof.
Josipa Mazalin, mag. psych.
Dejvid Zombori
Tanja Babić Franjkić, mag.psych.
Iva Gortan,mag.psych.
Tamara Budisavljević, dipl. psih.
Bernarda Škegro, mag. psihologije
Kristina Humski, mag.psych
Kristina Gabrijelčić, mag. psych.
Andrea Cetina, magistra psihologije
Saša Preradović, mag. psych.
Ida Juranić, mag.psych., MBA
Mirna Petretic Vukov, prof. psihologije
Danijela Božić, mag.psych.
Tanja Karakaš, mag. psych.
Svetislav Joka, dipl.psiholog
Dinko Pleša, magistar psihologije
Lada Bihler, dipl. psiholog
Amalija Hrepić Gruić, psihologinja
Petra Polak, mag.psych.
Marina Milković, mag. psihologije
Vesna Gunjača, mag. psych.
Sandra Tolić, psiholog i psihoterapeut
Dajana Blažević, mag.psych.
Ana Smolec, mag.psych.
Ivana Ćosić Pregrad, klinicki psiholog
Marina Kovačić, mag.psych.
dr. sc. Mara Šimunović
Dora Pavlović, mag. psych.
Doroteja Zovkić, magistra psihologije
Martina Cikač, prof.psihologije
Maja Kolega, dr. sc.
Davor Trokter
Iva Grgić, mag. psych.
Marija Berzati, mag.psih
Božidar Nikša Tarabić, mag.psych.
Petra Takač, mag. psihologije
Martina Gajić, mag.psych.
Maša Cek, mag.psych. et mag. educ. psych.
Marija Markotić, dipl. psihologinja
Marta Nekić, mag.psych.
Ante Brozović, dipl. psiholog
Sonja Krnjeta Ivanović, prof. psihologije
Lucija Conar, mag. psych.
Josipa Milović, psihologinja
Dragica Visković psiholog
Maja Štampar, mag.psych.
Danijela Peric Krstulovic, prof.soc.pead.
Andrea Janković, prof.psihologije
Tajana Hodko, mag.psych.
Maja Lipanović, prof psiholog
Luka Roje, mag. psych.
Sanja Samardžija, dipl. psiholog – prof.
Sanja Olbina-Borić, prof. psihologije
Maša Milas, mag.psych.
Kristina Krulić Kuzman, mag.psihologije
Marija Prpa, mag.psych.
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog
Anamarija Lonza, mag. psych.
Ana Antolović, mag.psych.
Helena Vlašić mag.soc.rasa
Anja Šepčević Sudar, mag. psihologije
Snježana Fridrih Šimić
Tajana Hinić, bakalar psihologije, 5 godina diplomskog studija
Irena Čorko Meštrović, mr.sc.
Jelena Frančišković, mag.psych.
Jelena Birsa, prof. psihologije
Ivana Mihotić Sekovanić, mag. psych.
Domagoj Blažević, magistar psihologije
Aleksandra Vujović, psiholog
Ivana Begić dipl. psih.
Anamaria Marelja, mag.psych.
Lucija Knežević, studentica psihologije
Ivana Radić, dipl. psih.
Dora Delić, magistra psihologije
Maja Bijelić, mag. Psych
Lana Heim Šarko, mag. psych
Centralna.ba
Crna kronika
Prevrnuo se Flixbusov bus na autocesti u Njemačkoj. Najmanje 5 mrtvih
NAJMANJE pet osoba je poginulo i puno je ozlijeđenih u nesreći autobusa na autocesti u blizini grada Leipziga na istoku Njemačke. Ima teže ozlijeđenih, javlja Index.hr.
Autobus Flixbusa skrenuo je udesno na prometnoj autocesti A9 prije nego što se okrenuo na bok. Nesreća se dogodila oko 9:45 sati. Autocesta je zatvorena u oba smjera. Pet helikoptera je upućeno na mjesto događaja.
Autobus je krenuo iz Berlina jutros u 8 sati prema Zürichu s 53 putnika i dva vozača.
Nesreća se dogodila sat i 45 kasnije sjeverno od čvorišta u Schkeuditzu, pored zračne luke Leipzig/Halle.
“Točne okolnosti nesreće još nisu poznate”, rekli su iz Flixbusa.
“Mi naravno blisko surađujemo s lokalnim vlastima i hitnim službama na licu mjesta i učinit ćemo sve što je u našoj moći da brzo i potpuno razjasnimo uzrok nesreće”, poručili su.
Dužnosnici pokrajine Saske rekli su da su njihove misli sa žrtvama.
Uskoro opširnije
Crna kronika
Ovo su fotografije zapaljenog automobila u Saborskog zastupnika Ante Lozančića
U noći sa ponedjeljka na utorak u centru Novog Travnika zapaljen je automobil marke Volvo, u vlasništvu Saborskog zastupnika Ante Lozančića,inače predsjednika stranke HSS Stjepan Radić.
Gdin Lozančić nam je poslao fotografije zapaljenog vozila, na kojem je počinjena totalna šteta. Kazao je kako je posljednjih mjeseci imao velikih prijetnji, koje je uredno prijavljivao, ali to očigledno nitko nije smatrao ozbiljnim.
Uviđajne radnje su u tijeku, a traje potraga za počiniteljima. Novi Travnik je pod kamerama, pa se iskreno nadamo da će krivci biti brzo uhapšeni.
BiH
Pogledajte snimak paljenja automobila političaru iz Novog Travnika
Sinoć je u centru Novog Travnika zapaljen automobil marke Volvo, u vlasništvu Saborskog zastupnika Ante Lozančića.
Lozančić je protekla dva mjeseca imao intenzivne prijetnje, koje je uredno prijavljivao nadležnim institucijama, kazao je kratko za naš portal.
Snimak paljenja automobila pogledajte na našem portalu.
Crna kronika
Saborskom zastupniku i političaru iz Novog Travnika zapaljen automobil
Crna kronika
PROMETNI KOLAPS U NOVOJ BILOJ: U prometnoj nesreći ozlijeđeno više osoba
Jutros, oko 8:30 sati, na magistralnom putu M-5, na ulazu u mjesto Nova Bila, iz pravca Travnika, desila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička i jedno teretno motorno vozilo, javlja Travnicki.info.
Prema informacijama sa lica mjesta, prvo su međusobni kontakt ostvarila putnička motorna vozila, a od posljedica tog kontakta ostvaren je i kontakt sa teretnim motornim vozilom. Prema nezvaničnim informacijama, nakon policijskih službenika, veoma brzo su se na licu mjesta pojavili službenici Službe hitne pomoći Doma zdravlja u Travniku, te Teritorijalne vatrogasne jedinice. Navodno su ozlijeđene tri osobe.
Saobraćaj je na navedenoj dionici obustavljen do okončanja uviđajnih radnji, a vozači koriste alternativne putne pravce.
Crna kronika
Teška prometna nesreća: Kilometarske kolone prema Travniku i Vitezu
Jutros se na magistralnom putu Vitez – Travnik dogodila teža prometna nesreća, u kojoj je sudjelovalo više vozila.
Promet u oba pravca je otežan, a prema Travniku i Vitezu stvorene su kilometarske kolone.
Uskoro više informacija…
Crna kronika
TRAGEDIJA NA MAĐARSKOM RELIJU Automobil se zabio u gledatelje, najmanje četvero poginulih
Najmanje četiri osobe su poginule, a još sedam je ozlijeđeno u nesreći koja se dogodila na mađarskom reliju “Esztergom-Nyerges”.Još uvijek nisu poznate točne okolnosti nesreće, utrka je prekinuta, a na mjesto događaja stiglo je nekoliko spasilačkih helikoptera.
Mađarski mediji prenose kako je jedan od sudionika relija izgubio kontrolu nad automobilom izletjevši sa ceste pri čemu se zabio u skupinu gledatelja.
Prema dosadašnjim informacijama četiri osobe su poginule, a sedam ih je ozlijeđeno, napisali su na stranicama policije.
Nesreća se dogodila tijekom utrke između gradova Labatlan i Bajot u sjeverozapadnoj Mađarskoj.
Crna kronika
Konobarica ‘palila’ šank, vatra zahvatilo nekoliko osoba
Konobarica je palila šank i eksplodirala je boca. To i prskalice su sastavni dio kluba, nažalost. Nisam nikad doživio da flaša pukne, ali evo ovaj put to se dogodilo. Nemam informacija o ozlijeđenima, sada ću ići u bolnicu. Po mojim informacijama, dvije djevojke su opečene. Napravljen je očevid, pričekat ćemo policijsko izvješće. Stojimo svima na raspolaganju, ne bježimo od odgovornosti, rekao nam je vlasnik Caffe i Disco baru Monaco u Karlovcu Gordan Fancev.
Sinoć između 2 i 2:30 sati, konobarica je “palila” šank i to s pićem koje u sebi ima 80 posto alkohola i koristi se u koktelima. Prema prvim informacijama zapalila se boca u kojoj je bilo popularno piće, a vatra sa šanka zahvatila je i nekoliko ljudi što se vidi na snimci koja kola društvenim mrežama, piše Radio Mrežnica, koji su i objavili snimku.
Vatra je zahvatila barem troje ljudi koliko se vidi na snimci.
Zavladala je panika, a vrlo brzo stigla je i policija, dok su ozlijeđeni odvezeni u karlovačku bolnicu na Švarči, tek nekoliko stotina metara dalje od lokala.
– Rano jutros oko 2.30 sati policija je zaprimila dojavu da je u ugostiteljskom objektu u gradskoj četvrti Švarča u Karlovcu ozlijeđeno više osoba. Na mjestu događaja proveden je očevid kojim je utvrđeno da su četiri osobe teško i tri lakše ozlijeđene opeklinama koje se nastale uslijed nestručnog rukovanja alkoholnim pićima 23-godišnje djelatnice ugostiteljskog objekta u svrhu efekta zapaljenja na šanku prilikom čega je došlo do iznenadnog izgaranja i ozljeđivanja osoba za šankom. Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje u cilju utvrđivanja svih okolnosti nastanka ovog događaja – objavila je Policijska uprava karlovačka.
BiH
Preminuo bh književnik Abdulah Sidran
Za biografiju akademika Abdulaha Sidrana malo je reći da je bogata. Pjesme, drame, scenariji… Rođen je 2. oktobra 1944. godine u Sarajevu.
Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao u Sarajevu. Uređivao omladinske listove i časopise, predavačke tribine….
Do aprila 1992., kad je počela agresija na BiH, bio je zaposlen na TV Bosne i Hercegovine, kao “vodeći dramaturg”.
U književnosti se javio sredinom sedamdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju “šezdeset-osmaškom”. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima. Dobitnik je Šestoaprilska nagrade grada Sarajeva, Godišnje nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”, Zmajeve nagrade….
Za knjigu poezije “Sarajevski tabut”, koju je objavio u ratu, dobio je “Nagradu slobode”, PEN-centra Francuske, priznanje koje je pripalo velikanima poput Solženjicina, Saharova ili Havela.
Njegova poezija prevođena je na njemački, francuski, italijanski…
Jedan je od najznačajnijih scenarista u kinematografiji bivše Jugoslavije. Napisao je scenarije za filmove “Sjećaš li se Dolly Bell?”, “Otac na službenom putu”, “Kuduz” Ademira Kenovića… , itd.) Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Član je Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu.
U štampi je izašla njegova knjiga „A Nurija veli“. Knjiga je izbor „fejsbučarenja“, opisao je u najkraćem ovo djelo u izjavi za magazin „Azra“.
– Knjiga je zbirka mudrolija narodnog filozofa Nurije – rekao je tada Sidran.
Dobio je i nagradu “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti.
– Ja ogromnost ovoga trenutka, ove geste ne vidim samo u onome što je u estetsko-kritičkom zamjeravanju moga doprinosa bosanskoj književnoj duhovnosti nego i onome što se zove životno djelo, životno djelo ne samo u književnosti nego i u onome što je i društveno djelovanje putem književnosti – rekao je tada Sidran.
U svom stvaralačkom radu, između ostalog, je objavio: knjige poezije „Morija“, „Sarajevska zbirka“, „Sarajevski tabut“, „Suze majki Srebrenice“, „Planeta Sarajevo“, „Zašto tone Venecija“, dramu „U Zvorniku ja sam osatvio svoje srce“, zbirku publisitičkih tekstova „Oranje mora“, autobiografski roman „Otkup sirove kože“…
Napisao je scenarije za kultne filmove „Sjećaš li se Dolly Bell?“, „Otac na službenom putu“, „Kuduz“, „Praznik u Sarajevu“, „Savršeni krug“…