Muzika
Zoran Škugor ima rješenje za glazbenu industriju: Ne morate kopati krumpire, ali smanjite apetite. Spustite cijene gaža i radite više!
Nakon što su domaći glazbenici proteklih dana odaslali više uzastopnih apela zbog ograničenih mogućnosti održavanja koncerata u doba koronavirusa, a pjevačica Nina Badrić na svom Facebook profilu objavila video u kojemu se obraća vladajućima, upozoravajući ih da su mnogi glazbenici u posljednjih pola godine ostali gladni i jedva krpaju kraj s krajem, u javnosti se razvila burna polemika.
Dok jedni podupiru apele glazbenika, drugi smatraju da je riječ o pretjerivanju. Nizu izvođača koji su se proteklih dana javno oglasili pridružio se njihov kolega, friški saborski zastupnik Davor Dretar Drele, održavši u Hrvatskom saboru govor o situaciji u glazbenoj industriji, nakon što su neki pjevačima poručili da idu kopati krumpire.
Glazbeni menadžer Zoran Škugor, čije su zvijezde poput Tonyja Cetinskog i “Electro Teama” harale klubovima i top listama u doba jedne druge krize – one ratne – kaže kako ima rješenja za novonastalu situaciju.
NE MORA TRPJETI HRANIDBENI LANAC
Osnovni preduvjeti za poslovni model koji nudi Škugor prije svega podrazumijevaju smanjenje apetita (čitaj honorara) glazbenih zvijezda i više rada, pa onda neće, smatra Šibenčanin, trpjeti ni cijeli hranidbeni lanac.
– Država diktira što će događati, trenutak je takav kakav jest. Korona je ili nije, treba li ili ne treba maska, to sada nije tema. Država je donijela svoja pravila. Izvolite im se prilagoditi – poručuje glazbenim zvijezdama Škugor objašnjavajući poslovni model uspješnog koncerta (nakon kojega neće biti gladnih) jednostavnom matematičkom računicom.
– Prvo, država je donijela odluku o okupljanjima do tisuću ljudi. Neka se na jednom koncertu proda isto toliko ulaznica po cijeni od 100 kuna. To je sto tisuća kuna.
Treba platiti 25 posto PDV-a, a tko radi preko firme, to kasnije prebija i traži povrat poreza. Kao drugo, pa valjda će vlasnici prostora skinuti cijenu najma, jer znaju da organizatori ne mogu prodati više od 1000 ulaznica kad država to ne dopušta. I oni moraju shvatiti da je nužno spustiti cijenu i da ona ne može biti ista kao kad netko proda dvije, tri ili deset tisuća ulaznica. Vlasnici razglasa također bi morali korigirati cijenu najma opreme.
Dalje, pa valjda će i vlasnici radiopostaja dijelom skinuti cijenu oglašavanja, znajući da nema prihoda zbog korone. Prateći glazbenici, hajdemo reći da će i oni spustiti cijenu, iako njima osobno ne bih skidao, jer su najpodcjenjeniji u lancu, zarade 100-200 eura po gaži.
Zvijezda i menadžer moraju se naći u prometu od 100.000 kuna, ako se skupi toliko novca – rezonira Škugor. Koliko bi, pitamo, po njegovoj računici nakon svega ostalo za potonji dvojac?
ZVIJEZDI VEČERI 18.000 KUNA
– Ako nakon svega njima ostane dvadesetak tisuća kuna, a menadžer od toga uzme svojih deset posto, jasno je koliko po gaži ostane zvijezdi večeri – 18.000 kuna.
Recite mi, je li to malo za jedan koncert? Pa moraju i zvijezde osjetiti ovu situaciju u kojoj živimo.
Pati cijela država… Znate koliko je ugostiteljskih objekata na Jadranu ostalo zatvoreno? Padaju prometi po dućanima… Pa i velike svjetske nogometne zvijezde igraju pred praznim stadionima. Zar naša estrada ne shvaća da su i oni skinuli svoje cijene, znači pristali gubiti milijune eura kako bi opstali, jer znaju da prometa u kasi nema. I u svjetskoj su priči ljudi u problemima – podsjeća, pa vraća film unatrag, u ratno doba. I tada je sve bilo stalo – nije se moglo u dvorane, jer su bile pretvorene u izbjegličke centre.
Osim u Zagrebu, Rijeci, Puli i Varaždinu, jer jedino tamo nisu padale bombe. Isto je, podsjeća, bilo i s hotelima. Stadioni nisu postojali, egzistirali su samo diskoklubovi. Bile su to jedine adrese za zabavu.
– Ja sam tada drugu, treću ligu pjevača držao na plaćama. Budimo pošteni, znao sam godišnje raditi 150 koncerata Tonyja Cetinskog. Nina Badrić je tada radila 120 nastupa, E.T. oko stotinu. I svi smo se nalazili u cijenama, koje su za ove današnje – smiješne. Danas se ne bi popeli na pozornicu za taj novac.
Uostalom, zašto pjevač ne bi uzeo bend i dao svakom od muzičara mjesečnu plaću od 1000 eura, da čovjek može živjeti, a onda mu možeš i narediti da svaki dan vježba. Ja sam to radio… – govori Zoran Škugor, pa kao primjer realnog koncertnog nastupa u aktualnim okolnostima navodi onaj Tedija Spalata, koji je ovih dana s bendom održao koncert na otvorenom u centru Vodica. Nije, napominje, s Tedijem neki veliki prijatelj, pa ga zato hvali, ali očito je da se može.
– Grad nije naplaćivao ulaz, sjedilo je 350-400 ljudi, a okolo ih je bilo još na nogama. Razglas nije bio u cijeni. Navodno je za dva sata svirke Tedi dobio 2000 eura. Pa da ga je bend koštao i 1000 eura, a njemu isto toliko ostalo, ali je to malo za jednu večer u ovakvoj krizi, kad ljudi rade za minimalac cijeli mjesec – pita Škugor. S Ninom Badrić, čije je vapaj rezultirao pozivom u krumpirište od strane jedne poljoprivrednice, Škugor je u dobrim odnosima i ne želi reći da je njezina priča neutemeljena, ali očito nema ideja za rješenje problema.
– Ne znam tko im dogovara gaže, s kim rade… Ma njima menadžeri služe za dizanje slušalice, da im donesu gažu, a oni im daju 10 posto. Nitko ne odlučuje o njihovim karijerama, nego oni sami. A nema businessa ako pjevači njime upravljaju. Tri velika sustava vode glazbenu industriju u ovoj zemlji – Hrvatska glazbena unije, ZAMP Hrvatsko društvo skladatelja i HRT. I ne mogu riješiti problem, jer ne mogu nikome ništa narediti. Tu fali menadžera koji će lupiti šakom o stol i reći: “Idemo raditi”. Stisni se, pa izvoli na teren! Svi oni.
Neka pjevaju po četiri puta mjesečno, pa dobiju 1000-1500 eura po gaži. Ma nemojte mi reći da je pet, šest tisuća eura svakog mjeseca u ovoj krizi malo. Nemojmo se ljudi zaj…… Ako ne mogu to dobiti za jednu večer, neka pjevaju četiri puta mjesečno za taj novac pa neće moći reći da su gladni. O čemu mi pričamo – žesti se Škugor. Gledao je, navodi kao primjer, kako se ponašaju članovi skupine “Kool&The Gang”, nekadašnje velike svjetske zvijezde. Bio je na njihovu koncertu u Münchenu gdje su nastupali na stadionu pred 70.000 ljudi, a onda (“nakon par godina”) i u zagrebačkom klubu “Best”, gdje je izbrojio 1100 posjetitelja.
PJEVAČA MI NIJE ŽAO
– Za taj su koncert dobili deset ili jedanaest tisuća maraka, a prije su za stadion pitali milijun. Ali to su profesionalci, koji i dalje rade.
A tko bi sada, recite vi meni, fiksno platio nekog izvođača kod nas u Hrvatskoj? Tko bi se s time kockao? Ima načina, samo treba imati malo pameti. I biti realan.
Treba vidjeti kako živi narod, koji treba platiti tu ulaznicu od 100 kuna. Toga treba biti svjestan. Moje prvo i osnovno pravilo 90-ih, kad sam godišnje radio na tisuće koncerata, bilo je da vlasnik kluba ne smije izgubiti nijedne lipe. Ako bi se slučajno dogodilo da mu pukne koncert neke veće zvijezde, slao sam ove, koji su bili kod mene na plaći, da mu besplatno odrade koncert kako bi vratio makar dio izgubljenog novca. Pa treba dalje raditi… Najgore je zatvoriti dućan u koji se može ići po lovu.
Od zatvorenog kluba nitko nema koristi – ističe Škugor. Ne zanima ga kako će sve ovo što govori doživjeti izvođači, jer ovo su, veli, “pravila businessa i života”.
– Ako, primjerice, Nina ne može plaćati cijeli bend, neka sjedne s gitaristom, ima Antu Gelu. Ima i Predraga Martinjaka pored sebe, pa neka plati dva prateća glazbenika i radi trgove.
Ali ne može za to dobiti šest, sedam tisuća eura, jer Turistička zajednica nema novca.
Fali turista, nema naplate pristojbi… Pa čime će ih platiti? Problem je kasa. Pjevača mi nije žao. Ma što kukaju?! Pa neka pitaju narod kako živi, oni su ti koji trebaju dati 100 kuna za ulaznicu. Njima treba izbiti novce iz džepa, lako je nama laprdati. A pjevači samo pričaju…
Što, netko im treba dati desetak, petnaestak tisuća eura za gažu?! Tko to?! Kako? Meni je jedino žao muzičara. Od čega će ti ljudi hraniti žene, djecu i same sebe – vrti glavom Škugor.
– Ako treba raditi više dana, onda to tako treba i biti. Sjećam se da mi se smijala cijela država kad je Sandi kod mene bio na plaći od 4000 njemačkih maraka. A ja sam uspostavio sistem – ponedjeljak, utorak, srijeda i četvrtak njegova gaža košta 200 DEM.
Petak je bio 400, subota 500, nedjelja 400. Gazde klubova dobivali su cjenik i birali dan koji im je cijenom odgovarao. Pa ne može isto koštati ponedjeljak i subota!
Uveo sam plaće, jer sam pjevače želio natjerati da shvate kako je to što rade – posao. I da tu nema foliranja – rezolutan je Škugor. Vjeruje kako će izvođači, u trenutnim okolnostima, ipak početi skidati cijene, jer se život ne može zamrznuti. Ali, upozorava, ima još nešto što je pod znakom upitnika – broj ljudi koji mogu kupiti 1000 raspoloživih ulaznica po cijeni od 100 kuna.
Na XXVI. Federalnom natjecanju učenika i studenata glazbe, koje je održano od 15. do 19. travnja 2024.g. u Sarajevu, učenici i nastavnici OGŠ Jakova Gotovca Novi Travnik sa područnim odjelima iz Viteza i Nove Bile ostvarili su odlične rezultate. U disciplinama klavir i violina osvojeno je ukupno 16 nagrada, a od toga 4 prve, 5 drugih i 7 trećih nagrada. Još jednom škola je potvrdila svoju kvalitetu u odgoju i obrazovanju mladih glazbenika Lašvanske doline.
U disciplini klavir solo osvojene su 3 prve, 4 druge i 5 trećih nagrada.
*Novi Travnik:
– Franka Kajić – I. nagrada (90.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Darko Dujmušić,
– Sofija Grebenar – II. nagrada (89.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Anita Laštro,
– Iva Tokalić – III. nagrada (75.60 bodova) druga kategorija – klasa prof. Darko Dujmušić.
*Područni odjel Vitez:
– Tajra Fazlić – I. nagrada (90.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Arijana Šantić – II. nagrada (87.75 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Mela Mušinović – I. nagrada (90.00 bodova) druga kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Dragan Kuzmanović – II. nagrada (80.20) druga kategorija – prof. Anita Laštro,
– Sofija Ćosić – III. nagrada (75.00 bodova) druga kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Marta Smiljanić – III. nagrada (71.80 bodova) druga kategorija – klasa prof. Gabriela Blaž,
– Amar Helda – II. nagrada (86.20 bodova) treća kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović.
*Područni odjel Nova Bila:
– Lara Ćurak – III. nagrada (77.75) prva kategorija – klasa prof. Lucija Džepina,
– Marija Matošević – III. nagrada (74.25) prva kategorija – klasa prof. Lucija Džepina.
U disciplini violina solo osvojene su 1 prva, 1 druga i 2 treće nagrade.
*Područni odjel Vitez:
– Mia Drmić – I. nagrada (90.80 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ljiljana Marić – glasovirska suradnja prof. Gabriela Blaž,
– Franka Nakić – II. nagrada (88.00 bodova) treća kategorija – klasa prof. Ljiljana Marić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro.
*Novi Travnik:
– Iva Baškarad – III. nagrada (79.40 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ajla Đidić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro,
– Eva Matošević – III. nagrada (70.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ajla Đidić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro.
Čestitke svim učenicima i nastavnicima na postignutim rezultatima, kao i roditeljima koji su bili velika potpora!
Natjecanje se održalo u organizaciji UMGBP FBiH, a domaćini su bili OMŠ „Mladen Pozajić“ Sarajevo, Srednja muzička škola Sarajevo i Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu.
Grupa Zabranjeno pušenje će 24. svibnja 2024. godine u Sarajevu održati veliki koncert. Nastup će biti organiziran u Dvorani Mirza Delibašić u okviru SKC Skenderija.
Ovim koncertom bit će obilježen jedan veliki jubilej, a to je 40 godina od izlaska albuma Das ist Walter, kojim se “zakotrljao” rad jednog od najvećih bendova koji su potekli iz Sarajeva, Zabranjenog pušenja. Zenica blues, pjesma sa tog albuma i prvi hit Pušenja, ostao je do danas svojevrsna osobna karta benda, piše osolobođenje.ba
Anarhija all over Baščaršija, Abid, Put u središte rudnika Kreka Banovići, Selena, Neću da budem Švabo, Kino prvi Maj, Šeki, Čejeni odlaze pjesme su koje su objavljene na ovom albumu, osim čuvene Zenica blues.
Osim ovog, koncertom Zabranjenog pušenja biće obilježena još dva velika jubileja, a to je 80 godina od početka izlaženja lista Oslobođenje, kao i 55 godina od kada je KSC Skenderija otvorena za posjetitelje.
Ono što je posebno značajno najaviti je da će ulaz na koncert biti besplatan.
Događanja
U hotelu Central održan Svečani koncert Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca-Novi Travnik
U Vitezu, u Kongresnoj dvorani hotela Central, održan je Svečani koncert “Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca”, Novi Travnik povodom obilježavanja 55 godina postojanja iste. Također, danas se obilježava i 29 godina od postojanja podružnice Osnovne glazbene škole Jakov Gotovac Novi Travnik u Vitezu.
Koncert je otvorio Zbor područnog odjela Vitez dvjema skladbama, nakon čega je prisutne, voditeljica Vanja Džambas, upoznala s povijesti osnovne glazbene škole u Novom Travniku.
Učenici su svojim izvedbama pokazali zašto je glazba “pjesma duše”, te sve prisutne podsjetili na ljepotu koju nudi ovaj svijet, ljepotu koja se mora prenositi s generacije na generaciju i činiti svijet ljepšim.
Koncert su uveličali gosti koncerta, a to su bivši učenici Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca Novi Travnik, a sadašnji studenti Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu te učenici Srednje glazbene škole Jakova Gotovca iz Novog Travnika.
Ilma Karahmet danas je objavila pjesmu pod nazivom “Ne otvaraj mi kofer” koju će izvesti na 71. izdanju Zagrebačkog festivala.
Hvala cijeloj ekipi na divnoj saradnji. Vidimo se na Zagrebačkom festivalu u aprilu! Volim vas”, poručila je.
Tekst je napisao Ante Pecotić, a na muzici je radio zajedno sa Darkom Dimitrovim.
“Ne otvaraj mi kofer noćas, tugo i ne diraj mi rane. Pusti da odem, ne preostaje mi drugo, iako i dalje volim ga. Ne otvaraj mi kofer noćas, tugo. Sve ovo već odavno izgleda, ti i ja nismo stvoreni za dugo, al’ nikad ne reci nikada”, djelić je pjesme.
Sudeći po reakcijama na YouTubeu, pjesma je pun pogodak.
“Naša lijepa Ilmica nikada ne razočara. Bravo, samo naprijed”, “Definitivno najbolji glas BiH, a i šire. Ponosni smo što te imamo”, “Bravo Ilma, još jedna predivna pjesma”, neki su od komentara.
S obzirom na tekst pjesme, postavlja se pitanje je li Ilma u njoj opjevala svoj razvod od Sedina Lakače. Podsjećamo, ona je početkom ove godine obrisala sve njihove zajedničke fotografije s društvenih mreža te poručila da svoj privatni želi ostaviti da i dalje bude privatni.
Rasprodano je već pola kapaciteta dvorane Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu u kojemu će Josipa Lisac održati svoj ekskluzivni koncert 11.5. s početkom u 21 sat.
Odmah po objavi početka prodaje ulaznica, fanovi ove muzičke dive požurili su kupiti ulaznice na vrijeme, budući da su njezini koncerti postali vrlo rijetki i ekskluzivni i redovito rasprodani prije datuma održavanja.
Preostale ulaznice dostupne su u prodaji na biletarnici BKC-a, platou Skenderije i sustavu kupikartu.ba
Na koncertu će Josipa uz pratnju svog sjajnog benda još jednom podsjetiti na bogati glazbeni katalog s naglaskom na legendarni album prvijenac „Dnevnik jedne ljubavi“ koji je ujedno i jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih albuma svih vremena na ovim prostorima.
Posebna i prepoznatljiva po hitovima poput “Magla”, “Hir, hir, hir”, “Gdje Dunav ljubi nebo”, “Boginja”, “Danas sam luda”…i brojnim drugim, plijeni pozornost publike gdje god se pojavi.
Koncert u BKC-u zasigurno će biti još jedan njezin koncert kojega će publika dugo pamtiti.
Iza nas je još jedna neverovatna epizoda emisije „Nikad nije kasno“ u kojoj su učesnici priredili veče za pamćenje.
Nakon sjajnih izvedbi osam takmičara koji se u ovom krugu bore u duelima, i odluke žirija, orkestra i publike u studiju, za još jedno mesto u narednom kolu vodi se borba na Fejsbuk glasanju gde odlučujete isključivo vi.Suvad Terzić, Dragan Subotički i Zlatko Vidović ove nedelje su na Fejsbuk glasanju u kome poslednji sud dajete vi.
Glasanje je otvoreno do utorka u ponoć, a tada ćemo saznati ko od ova tri takmičara nastavlja borbu u četvrtom krugu.Zato ne gubite vreme i glasom.
(OVDE) podržite svog favorita, jer samo jedan prolazi u naredni krug takmičenja.
Nastup Zlatka Vidovića Zlaje pogledajte OVDJE.
Poslije Linza, Augsburga, Frankfurta na red je došao i Beč. Nevjerovatnu atmosferu koju pravi Oliver sa svojim timom s dosadašnjih fešta možete pogledati na facebook stranici Dolina Lašve. Tako i ovaj put uživo 06. travnja 2024. godine iz Beča od 20 sati, možete pratiti ali i biti sudionik Balkanske večeri.
Ulaznice su puštene u prodaju a adrese za prodaju ulaznica su:
1.) Cafe Grill Mali Raj, Schadinagasse 10, 1170 Wien
2.) Klub Busovaca, Effinger gasse 25, 1160 Wien
Novost je što sada možete i online kupiti karte na https://balkan-event.com
Brčko će u naredni utorak, 5. marta, biti muzički centar regiona. Hiljade posjetilaca iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Hrvatske i Srbije uživat će u spektaklu legendarnog Halida Bešlića na Trgu mladih.
Koncerti Halida Bešlića su više od koncerata, a on bez problema puni najveće dvorane i stadione širom regiona. Muzika i pjesme su jednostavno njegov život. Spektakl 5. marta se održava povodom 24. godišnjice distrikta Brčko i u organizaciji Vlade Brčko distrikta, a ulaz je besplatan.
“Ja bez tebe ne mogu da živim”, “Miljacka”, “Prvi poljubac”, “Lavanda”, “U meni jesen je”, “Zlatne strune”, “Romanija”, “Dvadesete” samo su neki od hitova Bešlića koje će publika horski pjevati 5. marta.
-Nisam odavno bio u Brčkom. Publika može da očekuje moje najbolje izdanje, najbolje pjesme i dva sata dobre muzike. Pružit ću im kofer mojih hitova. Pjevat ću uz kompletan bend sa vrhunskim stejdžom i produkcijom. Brčko je čaršija koja voli muziku i zna šta je dobra muzika. Prve koncerte imao sam u Domu kulture u Brčkom. Na repertoaru će se naći i pjesma “Dvadesete” koja je posljednjih sedmica doživjela pravu ekspanziju u regionu, posebno u Srbiji. To je jedna lijepa pop pjesma koju su uradili momci iz benda “Okus meda” iz Bihaća. Poslije Brčkog nemam vremena za odmor i 9. marta nastupit ću u Gossau (St. Galen) u Švicarskoj, a publiku će prije mene zagrijati Amar Jašarspahić Gile. Nakon toga slijede koncerti u Varaždinu (13. mart) i Osijeku (16. mart) – kaže Halid Bešlić.
Gradonačelnik Brčkog Zijad Nišić sretan je što će na 24. rođendanu distrikta Brčko pjevati Halid Bešlić.
-Halid voli Brčko, Brčko voli Halida. Nije slučajno da je upravo on bio naš izbor da u utorak pjeva u našem gradu. Bešlić je omiljen među svim ljudima i, kada smo saopštili da će pjevati u Brčkom, svi su bili oduševljeni. Svi u našem gradu odbrojavaju dane do spektakla regionalne muzičke zvijezde. Dobrodošli su i svi ljudi dobre volje iz našeg okruženja, ali i iz susjednih država – kaže Zijad Nišić, gradonačelnik Brčkog.
Donedavno javnosti nepoznati mladić iz Umaga, Marko Purišić, umjetničkog imena Baby Lasagna “upao” je kao rezerva na ovogodišnju Doru. No, u kratkom roku oduševio je brojne fanove Dore i Eurosonga. Večeras je odnio čvrstu pobjedu na Dori, izboru hrvatskog predstavnika za pjesmu Eurovizije.
Senzacija je time veća jer mladi glazbenik rekao kako mu uopće nije bio plan ići na Doru te da pjesma “Rim Tim Tagi Dim” nije bila pisana ciljano za festival.
– Kad je sve ovo počelo bio sam jako uplašen kako ćemo organizirati show, na što će to sve ličiti, tko će mi pomoći… I bilo me strah kako će sve to ispasti, rekao je Baby Lasagna prije Dore.
No, objavom pjesme “Rim Tim Tagi Dim”, u samo dva dana pomeo je konkurenciju na YouTubeu i zauzeo prvo mjesto u trendingu, a zanimanje za pjesmu pokazali su domaći, ali i inozemni fanovi.
Marko u svojoj pjesmi pokušava, za one koji dobro slušaju, prenijeti dublju poruku o brigama i mukama naše okoline, a upravo “Rim Tim Tagi Dim” govori o momku koji teškog srca napušta svoje selo u potrazi za boljim životom.
Baby Lasagna je tri dana prije Dore objavio i spot koji je snimio u rodnoj Istri za svoju pobjedničku pjesmu, a on je vrlo brzo obišao Europu te pokupio simpatije gledatelja i slušatelja.
– Hrvati, ovo je materijal za pobjedu na Eurosongu, 12 bodova za vas iz Austrije.”, “Ovo je prilika koja se dobiva jednom u životu”, “Ovo je povijesna šansa, ako sad ne pobijedite, nećete nikada, 12 bodova iz Srbije”, samo su neki od komentara.
Inače, Hrvatska je na portalu Eurovision World prije objave pjesama bila na 33. mjestu po izgledima za osvajanje Eurosonga, a nakon objave pjesama i spotova izgledi su nam porasli te se Hrvatska trenutačno nalazi na 3. mjestu.
Na spomenutoj stranici najveće šanse za pobjedu daju Ukrajini, a iza nje slijede Italija i upravo – Hrvatska.
Podsjećamo, izbor za najbolju pjesmu 68. Eurovizije održat će se u švedskoj Malmö Areni 7., 9. i 11. svibnja, nakon što je na prošlogodišnjem Eurosongu pobjedu odnijela njihova predstavnica Loreen.
Sada se napokon zna tko će nas predstavljati u Švedskoj, a mladom glazbeniku možemo samo poželjeti puno sreće i dati mu vjetar u leđa za što bolji plasman na najvećem europskom glazbenom natjecanju.
Napretkovci iz Viteza čuvaju baštinu Hrvata Lašvanske doline, ali i cijele BiH
Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” – Podružnica Vitez, kao jedna od iznimno aktivnih podružnica koje promiču tradicijske vrijednosti Hrvata u Bosni...
Posušje savladalo Željezničar i gurnulo ga u zonu ispadanja
Odigrana je utakmica 27. kola Wwin lige Bosne i Hercegovine između Posušja i Željezničara. Semafor je na kraju pokazivao 1:0....
SLUŽBENO: Sergej Barbarez novi izbornik BiH!
Sergej Barbarez je novi selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine, potvrđeno je iz NS BIH. Kako saznajemo, Izvršni odbor Fudbalskog saveza...
Milanović: Ovo je priprema za državni udar. Ne bojte se, ovo neće proći
Predsjednik Republike Zoran Milanović održao je na Pantovčaku konferenciju za medije. “Želio bih umiriti građane koji su ljuti, a puno...
EUROPA 2023. najljepša je marka HP Mostar
Proglašena je najljepša marka HP Mostar te su izvučeni sretni dobitnici nagradne igre „Sjajne nagrade osvoji, najljepšu marku odvoji!“ na...
Obavijest o isključenju električne struje na području općine Vitez
Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice “Elektrodistribucija“ Travnik obavještava kupce da će u dane od 23.04.2024 godine...
U etno selu “Čardaci” – Vitez obilježeno je 20 godina Kantonalnog suda u Novom Travniku
Dana 19.04.2024. godine je u Etno selu “Čardaci” – Vitez obilježeno je 20 godina Kantonalnog suda u Novom Travniku te...
OSCE osudio usvajanje izbornog zakona RS
Ian Borg, predsjedavajući OSCE-a, i Helga Marija Schmid osudili su odluke NSRS na jednostranom prijenosu nadležnosti sa države na entitet....
