AKO ste igrali video igru The Last of Us ili gledali neku od nedavnih TV adaptacija, poznata vam je ideja o mutiranoj gljivici koja inficira većinu čovječanstva. Iako nam trenutno ne prijeti apokalipsa poput one prikazane u videoigri, znanstvenici su nedavno otkrili kako bi se s globalnim zatopljenjem mogle razviti patogene gljivice koje bolje podnose toplinu unutar naših tijela. Patogeni su oni mikroorganizmi (bakterije, gljivice, virusi itd.) koji uzrokuju bolest kod ljudi.
Naime, upravo nas taj faktor (tjelesna toplina) štiti od ovakvih prijetnji te bi s razvojem otpornijih gljivica moglo doći i do ozbiljnijih oboljenja.
“Ovdje se ne radi o zaraznoj bolesti, mi ne prenosimo gljivice jedni drugima, već stalno udišemo njihove spore. Naš imunološki sustav se trenutno može s njima boriti”, rekla je molekularna genetičarka Asiya Gusa s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini.
Može se razviti jača otpornost na lijekove?
Gusa i njeni kolege su detaljno proučili patogenu gljivicu Cryptococcus deneoformans i promatrali kako ona reagira na promjenu temperature u laboratorijskim uvjetima (povisili su temperaturu s 30 na 37 stupnjeva Celzijevih). Otkrili su da je toplinski stres značajno promijenio njihovu genetsku strukturu.
Preciznije, zabilježeno je više aktivnosti među pokretnim genetičkim elementima; segmentima DNA koji mogu mijenjati mjesta u genomu. Stručnjaci su uočili da pri višoj temperaturi pokretni genetički elementi kod gljivice postaju do pet puta aktivniji. Iako ti segmenti genoma ne stvaraju izravno proteine, oni mogu utjecati na funkcioniranje drugih gena, piše Science Alert.
Znanstvenici su posebnu pažnju usmjerili na tri takva pokretna djelića: T1, Tcn12 i Cnl1. Način na koji su se kretali unutar gena i genoma upućuje na to da bi mogli promijeniti način na koji su geni kodirani i pojačati otpornost na lijekove. No, treba napomenuti da za sada nije sasvim jasno koji bi mogao biti krajnji rezultat ove povećane aktivnosti.
Testiranja na miševima
Stručnjaci su zatim proveli testove na miševima, gdje je aktivnost pokretnih elemenata bila još izraženija. Smatraju da je tome pridonio boravak unutar tijela.
“Sva 3 transponibilna elementa mobilizirala su se u genomu gljivice unutar samo 10 dana od zaraze miševa. Ovi pokretni elementi vjerojatno pridonose prilagodbi okolišu i tijekom infekcije. To bi se moglo dogoditi čak i brže jer toplinski stres ubrzava nastanak mutacija”, kazala je Gusa.
No, ne treba odmah graditi podzemna skloništa u strahu od apokalipse. Radi se o ranoj fazi istraživanja te ono nije za sada provedeno na ljudima. Dodatno, spore gljivica su uglavnom veće od virusa pa bi i mjere opreza, poput nošenja maski, bile učinkovitije.
Studija je samo pokazala da više temperature pokreću brže genetske promjene kod C. deneoformans te da bi opasne gljivice s globalnim zatopljenjem mogle evoluirati brže nego što smo mislili.