Društvo
‘Živim u kavezu između Hrvatske i BiH. Svaki dan moram pokazati osobnu, pitaju: Di ćeš, Milane, kud ćeš, Milane, jesi li cijepljen?’
Ovih dana navršit će se pet godina od početka jedne od najneobičnijih birokratskih zavrzlama u Hrvatskoj, s Milanom Mićom Vuletićem ni krivim ni dužnim u glavnoj ulozi, piše Slobodna Dalmacija.
Milan Miće Vuletić je 67-godišnji umirovljenik iz zaseoka Vuletići u Slivnu, u Imotskoj krajini. Hrvatski je državljanin, ima u Hrvatskoj legaliziranu kuću, potom veliku okućnicu, vrtove, vinograd, popratne objekte…
Tamo gdje živi, a to je tik uz granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, živjeli su i njegovi preci. Još tamo 1910. staru kuću, gdje je sada nova Milanova, izgradio je njegov djed, a Vuletići s nadimkom Buronjići imali su onda i oko 44 tisuće četvornih metara nekretnina na tom dijelu Slivna.
Sve u Imotskom
Milan je godinama u svojoj kući, na adresi Slivno 107, radio i kao ugostitelj, uz prijavljeni obrt u Imotskom.
Župna mu je crkva, kao i groblje, u Slivnu; voda mu vodovodom dolazi iz rijeke Vrljike iz Imotskog polja; poreze i pristojbe plaćao je Republici Hrvatskoj; njegova osobna iskaznica izdana je u Imotskom; svi njegovi dokumenti, kao i dokumenti njegove obitelji koja je s njim nekada stanovala, izdani su u hrvatskim institucijama u Imotskom.
Rekli smo kako su mu kuća i imanje tik uz granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. I kada je Hrvatska početkom devedesetih postala samostalna država, ni metar od njegova velikog vrta postavljena je granična rampa.
Postavljen je i pogranični pokretni objekt – kontejner u kojemu su uredovali hrvatski pogranični policajci i carinici. Ušla je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine u Europsku uniju.
Ubrzo je postavljena i informativna ploča na kojoj je pisalo Republika Hrvatska, s nacionalnim grbom, a ispod toga i znak Europske unije. I dakako, nekih dva metra od Milanova vrta, a desetak metara prema istoku, već je teritorij susjedne Bosne i Hercegovine
Milan i njegova bliža rodbina, koja je živjela u njegovoj neposrednoj blizini, godinama su slobodno i bez problema komunicirali sa svijetom. Ako bi kretali put Slivna, Imotskog, Splita…, slobodno bi prolazili prometnicom prema zapadu.
Ako bi htjeli u susjednu Bosnu i Hercegovinu, najprije bi prošli kontrolu naše policije i carine, a onda graničnih službi susjedne države. Tako i u povratku…
Najčudniji zatvor
– I onda je došla 2016. godina – počeo je svoju priču Milan Miće Vuletić.
– Tamo s proljeća pozvan sam i ja i moja rodbina u Split da potpišemo dokument o prodaji ili darivanju naših vlastitih nekretnina kako bi se gradio novi prijelaz primjeren članici Europske unije. Moram napomenuti da su i prije 2016. dolazili geometri, mjerili, crtali, zapisivali…
Snimali su čak i iz zraka, evo imam i originalnu fotografiju gdje se lijepo vidi gdje su bili pogranični kontejner, rampa, a gdje moja kuća i okućnica. Prilikom potpisivanja u Splitu, kada sam doznao gdje će biti novi prijelaz, pitao sam kako ću ja izlaziti u svijet iz svoje kuće.
Rekli su da će za mene i moga brata, koji je imao kuću s druge strane prometnice, svega dvadesetak metara od moje, izgraditi pristupnu cestu od pedesetak metara kako bismo pored toga novoga graničnog prijelaza nesmetano, kao i prije, mogli odlaziti u Slivno, Imotski, Makarsku,Split…
Ali, tu su prometnicu izgradili bratu, a mene su ostavili u kavezu. Baš tako. Prema istoku, preko granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, mogu kao i svaki građanin uz prikaz osobne iskaznice i važećih dokumenata, ali i prema zapadu, otkako je izgrađen novi prijelaz tamo 2017., moram pokazati osobnu iskaznicu, kontroliraju mi automobil, pitaju “di ćeš, Milane, kud ćeš, Milane, jesi li cijepljen…” i tako svaki put.
Tako da kažem kako ovih dana “slavim” petu obljetnicu najčudnijeg zatvora u Hrvatskoj, ako ne i u svijetu.
Zbunjena mi i djeca
– Nije problem pokazati osobnu, ali dođu ti sinovi, nevjeste, prijatelji iz Hrvatske – u Hrvatsku i onda maltretiranje na granici, koja nije za mene granica, razumijete. Jest tu granični objekt, jest tu policijski službenik, jesu tu kamere i sva ostala pogranična infrastruktura, ali nije to moja granica.
I dok moj brat deset metara s južne strane prijelaza lijepo isti zaobiđe i kreće put zapada jer su mu izgradili nekoliko desetaka metara pristupne ceste, ja sa sjeverne strane prijelaza u ćimbuli, u kavezu!?
Došla mi tako ovo ljeto djeca… Došli iz Hrvatske u Hrvatsku, ja ih onako izoliran jedva čekam vidjeti i zagrliti, a onda stoje na granici ni pedeset metara od rodne kuće više od po ure. Nervozni oni, nervozan i ja. Veli mi sin Ante, koji je lijepo zaradio radeći u Njemačkoj, kako mu je velika želja zaposliti se kod kuće, urediti sadašnju kuću i adaptirati je u kuću za odmor.
Planira izgraditi i bazen. Sin bi mi ostao kod kuće, oženio se, stvorio obitelj, bio tu na svojoj rodnoj grudi. I kako će, sav je zbunjen. “Pa ćaća, ako ovako budu goste pregledavali za ovih pedeset metara kako pregledavaju mene, nitko neće ni doći. A je l’ tako” – veli Milan i nastavlja:
– Ni sam ne znam koliko sam ureda i institucija obišao tražeći da me oslobode ovih pograničnih nameta. Pa, ljudi moji, ja sam u Hrvatskoj i želim se slobodno kretati svojom zemljom i odlaziti u svijet…
Pozivi u pomoć
– Da ste samo vidjeli kako mi je bilo za vrijeme onog “lockdowna”. Prijelaz nije bio otvoren puna dva mjeseca, rampa spuštena, a ja sa svojim automobilom sam samcat ko na pustom otoku. Na zapad, iz Hrvatske u Hrvatsku, ne mogu, tamo na istoku isto spuštena rampa, otišli njihovi pogranični djelatnici, i da mi je trebala kora kruha ili neki lijek, jedino sam mogao pješice trideset i kusur kilometara do Imotskog.
A ako me zaboli, šuti i umri muški, kako bijaše naziv onoga filma. Zvao sam u pomoć novinare, televiziju, došli ljudi i došla prva i naša Slobodna Dalmacija… Onda sam zvao i Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija jer su mi rekli da su oni financijeri izgradnje prijelaza i da su mi dužni osigurati izlazak iz ovog zatvora u kojem sam se zatekao. Ali, sve je bilo uzalud! I što mi je ostalo?
Dao sam sve odvjetniku koji će lijepo tužiti državu, tražit ću ne samo izgradnju puta od moje kuće, već i nadoknadu za pretrpljeni stres punih pet godina. I ako se oduži parnica, kako to u nas biva, onda ću morati građanskim neposluhom rješavati svoj slučaj. Mislio sam štrajkati glađu, ali neću, nisam kriv, netko mi je ovo namjestio.
Idem do i Strasbourga
Lijepo ću osposobiti svoj stari bager i onda ga samo parkirati na prometnicu ispred vrata moje obiteljske kuće. Time će komunikacija između Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine biti prekinuta i onda će se valjda netko sjetiti da riješi moje pitanje. A kako, koliko čujem, ubrzo ide i Schengen, bit će na malograničnom prijelazu Slivno u Vuletića veselo.
A moj će odvjetnik ići i do Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Obavijestio je saborski Odbor za ljudska prava, jedno, pa drugo Ministarstvo. Čujem da je Pupovac, koji je na čelu toga saborskog Odbora, poslao pitanje ministru unutarnjih poslova Božinoviću, no od svega ništa. Ako treba, zadužit ću se do grla samo kako bih riješio ovu nepravdu – ogorčen je Milan Miće Vuletić.
MINISTARSTVO FINANCIJA ‘Vuletićev objekt izvan je prostora Republike Hrvatske‘
Iz Ministarstva financija, koje i financira izgradnju ovakvih objekata, na naš upit, koji smo im uputili još lani, zašto se još nije izgradio obećani pristupni put za obitelj Milana Vuletića, stiže iznenađujući odgovor u kojem, među ostalim, stoji i ovo:
“Budući da sporazum o državnoj granici između RH i BiH još uvijek nije ratificiran, mikrolokacija za novi granični prijelaz određena je, sukladno preporukama Državne geodetske uprave, na katastarskim česticama koje su nesporno unutar katastarske i zemljišnoknjižne službene evidencije Republike Hrvatske, na službenim podlogama katastra nekretnina katastarske općine Slivno.
Projektna dokumentacija, uz lokacijsku dozvolu, kojom je određena predmetna mikrolokacija graničnog prijelaza, sadrži i Geodetski projekt ovjeren od strane Državne geodetske uprave. Na službenom grafičkom dokumentu Državne geodetske uprave s prikazom granične crte, koja je dogovorena od strane dviju susjednih država, objekt gospodina Milana Vuletića nalazi se iza prikazane granične crte, dakle, izvan prostora Republike Hrvatske.”
ODVJETNIK TRUTIN Moga su klijenta zaobišli u postupku
Odvjetnik Predrag Trutin iz Makarske, zastupnik Milana Miće Vuletića u sporu s državom, među ostalim nam je rekao:
– Prosto je nevjerojatno s kolikom se lakoćom i površnošću odnose tijela državne vlasti prema problemu Milana Vuletića. Primjerice, u odgovoru Ministarstva unutarnjih poslova na naše zahtjeve i pritužbe spominje se da je sve napravljeno lege artis uz sudjelovanje svih zainteresiranih osoba.
Međutim, nigdje se ne navodi pod kojom klasom ni pod kojim uredovnim brojem je donesena neka odluka, lokacijska ili građevinska dozvola za gradnju graničnog prijelaza kod Milanove kuće.
Svakako njemu pripada pravo sudjelovanja u tom procesu koji po Zakonu o općem upravnom postupku ima status zainteresirane osobe. Kada sam pribavio svu dokumentaciju od gospodina Vuletića, takvih isprava nije bilo, a on je jako pedantan čovjek i čuva sve, pa i najmanji papirić.
Društvo
Ambasador BiH u Japanu gdin Mato Zeko posjetio Centar za Socijalni rad i u svom gradu zasadio “Japansku trešnju”
Danas je Njegova ekselencija ambasador Bosne i Hercegovine u Japanu, gdin Mato Zeko, posjetio Centar za socijalni rad Novi Travnik.
– Prije nekoliko godina ustanove socijalne zaštite su za donaciju od Vlade Japana dobile nove automobile marke Toyota. Toyota našem Centru, kroz sve ove godine jako puno znači i izražavamo zahvalnost i dan danas Vladi i ljudima Japana, kazala je direktorica centra za Socijalni rad Alma Lisica.
Uz znak suradnje i realizacije niz projekata na nivou Općine Novi Travnik od strane ambasade Japana, simbolično je ispred Centra zasađeno prelijepo drvo japanske trešnje.
Gdin Mato Zeko, rođeni Novotravničanin trenutno obnaša funkciju Ambasadora naše zemlje u Japanu, a kad god ima vremena Zeko odmara i puni baterije u Novom Travniku.
Murphy i njegova delegacija su na putu već nekoliko dana.
“Počeli smo u Vranduku pa putovali do Teslića, Banje Luke, Sanskog Mosta i Bihaća. Uz nekoliko usputnih stajanja, uključujući posjet starom gradu Bjelaj. Dakle, šta smo radili? Pa fokusirali smo se na stvari poput unapređenja uslova za turizam i promociju kulturnog naslijeđa u manjim zajednicama u BiH”, istakao je.
“Mislim da je to jako važno, jer jedan od načelnika mi je rekao nešto po meni jako pametno i mudro: ‘Život se odvija na lokalnom nivou’, i zato su ti ugovori toliko važni. Također smo se sastali sa nekoliko kompanija. Ne bilo kakvih kompanija, sastali smo se sa kompanijama u koje ulažemo kroz naš program ‘Diaspora invest’ kako bi im pomogli u razvoju i rastu i otvaranju radnih mjesta i stvaranju ekonomskih mogućnosti u zajednicama u kojima borave”, istakao je Murphy.
Dodao je da su te kompanije poprilično impresivne.
“Ovi ljudi su se vratili iz daleka i grade nešto, imaju puno energije i entuzijazma u vezi sa svojim radom. Znate da se dosta priča u političkim krugovima proteklih par sedmica tome kako Bošnjaci, Srbi i Hrvati jednostavno ne mogu živjeti jedni s drugima. Znate, ono što sam vidio na ovom putovanju mi govori da nisu u pravu. Sastali smo se sa načelnicima koji rade zajedno. U njihovom fokusu nisu mržnja ni podjele, oni su fokusirani na približavanje svojih zajednica, na izgradnju nečega boljeg i na to da osiguraju bolji život i usluge”, ističe Murphy.
Kaže da ljudi iz tih kompanija žele poslovati te žele da ljudi iz Republike Srpske, Federacije BiH, Krajine i Podrinja dođu u posjetu i vide sjajne stvari koje nude i budu dijelom njihovih života u njihovim zajednicama bar na kratko.
“Neki ljudi će gurati priču o podjelama, priču o mržnji i uvredama. Mi to nećemo raditi, jer mi ne mislimo da to ljudi žele i mi ne mislimo da su takvi ljudi u BiH. Mi ćemo se fokusirati na ono na šta smo se fokusirali u proteklih nekoliko dana, na bolje upravljanje za sve vas, na poslovne prilike za sve vas i na zaštitu vašeg naslijeđa kako bi vaša djeca i unučad uživali u svemu tome na isti način na koji vi danas u tome uživat danas”, zaključio je Murphy.
BiH
Predsjednik HDZ-a BiH Čović čestitao izbornu pobjedu predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Plenkoviću
Poštovani predsjedniče Hrvatske demokratske zajednice, gospodine Plenković,
dragi Andrej,
u ime Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i svoje ime, dozvolite ovim putem svim članovima Hrvatske demokratske zajednice kao i Vama osobno uputiti najiskrenije čestitke povodom pobjedničkih rezultata na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Snažan izborni rezultat kojega ste ostvarili po treći put ima povijesno značenje i potvrdio je neupitno povjerenje hrvatskoga naroda, koji je iskazao želju za nastavkom razvoja Republike Hrvatske na principima i vrijednostima HDZ-a.
Predvođene Vama, politike Hrvatske demokratske zajednice prema našem hrvatskom narodu i Bosni i Hercegovini usmjerile su BiH čvrsto na njezin europski i euroatlantski put, bolju budućnost i trajno očuvanje ustavne arhitekture koja jamči potpunu jednakopravnost tri konstitutivna naroda
Iznimna izlaznost kojoj smo svjedočili diljem Bosne i Hercegovine, a koja je iskazala potpunu podršku Vama i kandidatima Hrvatske demokratske zajednice u XI. izbornoj jedinici, potvrda je jasnog opredjeljenja našega naroda za zajedništvo dvije sestrinske stranke i vodstvo Republike Hrvatske pod Vašom državničkom vizijom.
U nadi kako će nova parlamentarna većina pod Vašim vodstvom biti uspostavljena u što skorijem roku, još jednom izražavam čestitke na pobjedi stožerne stranke hrvatskoga naroda i Vas osobno.
S izrazima osobitog poštovanja,
Dr. Dragan Čović
Dolaskom Ermina Zeca na čelo uprava federalnog drugoligaša iz Bugojna krenule su dobre stvari za ovaj klub.
Tako je objavljeno da u saradnji sa fondacijom Real Madrid u Bugojnu je organizovan kamp za talentovane igrače od 6-17 godina.
Real Madrid kamp će se održati od 13.07 do 17.07.2024.g., a najboljim pojedincima će biti omogućen i odlazak u Madrid.
Društvo
Načelnici Travnika, Jajca, Novog Travnika, Livna i Busovače potpisali ugovore sa ambasadorom SAD-a
Travnik je danas bio domaćin potpisivanju memoranduma o zajedničkom učešću u projektu USAID-a “Local Government Assistance Activity” koji ima za cilj pružanje asistencije i pomoći lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini u cilju poboljšanja usluga javne uprave.
U tom cilju, danas smo u Travniku ugostili ambasadora SAD-a, Nj.E. Michael Murphyja u pratnji direktorice misije USAID gospođe Courtney Chubb te gradonačelnika Livna i načelnika Busovače, Jajca i Novog Travnika sa kojima ćemo u naredne 4 godine zajedno provoditi reforme javne uprave u različitim poljima.
Na osnovu ankete koja je urađena sa građanima Travnika rezultati su pokazali da su naši građani najviše zainteresirani za poboljšanje usluga u segmentima izdavanja građevinskih dozvola te redovno održavanje lokalnih puteva, te ćemo u narednom periodu sa USAID-om raditi na poboljšanju ovih usluga za naše građane.
Društvo
Ministar Šečibović: Usvojen zakon o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova zgrade
U Travniku je danas održana 41. redovita sjednica Vlade Srednjobosanskog kantona, a iz dnevnog reda svakako vrijedi izdvojiti konačno usvajanje zakona o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade..
Ovaj zakon usvojen je na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova, a nakon dugogodišnje problematike vezane za ovu temu, ministar Amir Šečibović nije krio zadovoljstvo usvajanjem istog.
“Iznimno sam zadovoljan što je Vlada danas usvojila ovaj zakon, a prema svim mišljenjima stručnjaka, radne grupe i onih koji su ga pratili, odličan. Jasno, to ćemo najbolje vidjeti kroz njegovu primjenu, a jasno je da ćemo definirati oblast upravljanja zajedničkim prostorijama u našim zgradama. Imat ćemo jasne zakone, jasne odredbe, tako da bi svi pojedinci i stranari trebali biti zadovoljni. Definirano su gotovo svi detalji, svi dijelovi zajedničkih prostorija, tako da imamo jedan hodogram i za upravitelje i za stanare da je apsolutno jasno što je čija nadležnost i na kraju tko kontrolira provođenja svih tih nadležnosti. Veseli me ovaj zakon jer ćemo u sljedećem razdoblju imati sasvim sigurno imati pozitivne reakcije na ovaj zakon, a to je bilo ono što su građani našeg Kantona i iščekivali. Možda je javna rasprava trajala malo duže, no mi smo si u Ministarstvu uzeli za pravo sačekati sve općine za izjašnjavanjem. Unatoč sporosti nekih pojedinaca, uspjeli smo urgirati i u konačnici doći do cjelovitosti. Svi su imali priliku za iznošenje svog mišljenja, a u obrazloženju zakona imaju sve općine koje su i na koji način iznijele svoje primjedbe i sugestije. Ovaj zakon nije samo zakon našeg Ministarstva, nego i svih građana Kantona”.

Reakcija na javnoj raspravi o ovom zakonu itekako je bilo, a ministar Šečibović istaknuo je:
“Možda smo i sami bili iznenađeni koliko je zanimanja bilo, a detalja što je zanimalo naše građane i upravitelje zaista je bilo mnogo, od instalacija, od korištenja prostorija, nadležnosti, pa čak i do toga gdje zarez treba stajati. Teško je izdvojiti segment koji je prednjačio, a najvažnije je bilo zanimanje za usvajanjem zakona. Ukoliko vidimo moguće poteškoće u provođenju brzo ćemo reagirati kako bi napravili eventualne pogreške da bi zakon bio funkcionalan. U praksi, primjeni, uvijek se pojave nedostatci koje iz ove perspektive ne možemo vidjeti, ali smo zadovoljni usvajanjem.”
Kada su upitanju cijene radi se o cijeni od 0.30 KM za stanare, te 0.35 KM za poslovne prostore, a kako je ministar Šečibović istaknuo u idućem razdoblju pratit će se stanje na terenu, a obaveza općina i općinskog vijeća bit će uključivanje u ovaj zakon kako bi financijski mogli podržati, raditi i pravovremeno reagirati. Pored plaćanja definirane su i odredbe u slučaju neplaćanja i nepoštivanja zakona.
“Zakonom je definirano da se upravitelji imaju kome obratiti, a to su nadležni inspektori čija je obaveza da usmeno upozore one koji se ne pridržavaju zakona. U roku od tri dana rješenje se mora donijeti, a sve to prate i kaznene odredbe. Ministarstvo je drugostupanjsko koje će pratiti taj dio i zakonski će se propratiti do kraja. Onaj pojedinac koji ne bude poštovao zakon bit će izložen navedenim odredbama i u konačnici će biti prisiljen platiti sve ono što ga sljeduje jer se radi o zajedničkim prostorijama, a odstupanja nema. Znaju se nadležnosti, znaju se koji su inspektori nadležni, zna se drugostupanjska i prema tome bi ovaj zakon zaista trebao biti uspješan”, zaključio je Amir Šečibović, ministar Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova u izjavi za medije.
Misu zadušnicu za franjevca Bosne Srebrene fra Nikicu Zlatunića koji je preminuo prije tri dana predvodio je u samostanskoj crkvi sv.Franje u Gučoj Gori 18. Travnja, kao i sprovodne obrede i ukop na groblju Gorica, provincijal fra Zdravko Dadić.
U ponedjeljak, 15. travnja 2024. u Bučićima je u 69. godini života iznenada preminuo fra Nikica Zlatunić, svećenik franjevac Franjevačke provincije Bosne SrebreneFra Nikica Zlatunić rođen je 14. siječnja 1955. u mjestu Dolac na Lašvi od oca Stipe i majke Marije r. Dilber.
Život fra Nikice Zlatunića
Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1970-1974), a zatim teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975-1982).
Franjevački habit fra Nikica je obukao 15. srpnja 1974. u Visokom. Prve redovničke zavjete dao je 13. srpnja 1975. u Visokom, a svečane redovničke zavjete položio je u ruke provincijala fra Alojzija Ištuka 25. travnja 1981. godine. Red đakonata primio je 5. srpnja 1981. u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 19. ožujka 1982. po rukama mons. Marka Jozinovića, vrhbosanskog nadbiskupa.
Nakon svećeničkog ređenja fra Nikica je najprije obnašao službu župnog vikara u župi sv. Juraja u Vitezu od 1982. do 1984. Od 1984. do 1985. obnašao je službu župnog vikara u župi Svih Svetih u Livnu, a zatim istu službu od 1985. do 1988. u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.
Godine 1988. fra Nikica se odlučio poći u daleku Australiju i brinuti se za pastoralne potrebe hrvatskoga naroda u Hrvatskoj katoličkoj misiji Brisbane, gdje je ostao sve do 2016. godine. Te godine vratio se u svoj matični samostan sv. Franje u Gučoj Gori, gdje je najprije bio član samostanskog bratstva, a početkom 2018. imenovan je župnim vikarom u župi Guča Gora. Iste 2018. godine, zbog pastoralnih potreba u Australiji, ponovno je pristao poći u Australiju, gdje je preuzeo službu voditelja Hrvatskog katoličkog centra u Adelaidu i ondje ostao do 2021. godine, kada je provincijskim dekretom imenovan članom samostanskog bratstva i župnim vikarom u Gučoj Gori. Na provincijskom Kapitulu 2022. imenovan je župnikom u župi sv. Martina u Bučićima i tu službu će obnašati sve do svoje smrti.
“O pokojnom fra Nikici će pričati oni koji su ga bolje poznavali, ali bitno je naglasiti jednu njegovu karakternu crtu po kojoj će ostati trajno u sjećanju svih onih koji su ga poznavali. Fra Nikica je bio radostan i druželjubiv čovjek i tu radost na osobit način pronosio je preko dara koji mu je Bog dao: predivnog glasa! I nakon njegovog odlaska u vječnost ostat će predivni stihovi koje je otpjevao kao vokal VIS-a Jukić, kojeg su činili franjevački bogoslovi Provincije Bosne Srebrene. Neka Ti dobri Gospodin bude nagrada za sve dobro koje si za života učinio, a sve slabosti i propuste neka Ti oprosti po svome beskrajnom milosrđu. Obitelji pokojnika iskrena sućut. Počivao u miru Božjem!”, navodi se na mrežnoj stranici Bosne Srebrene. (kta)
Na nedavno održanim parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj, dijaspora je imala priliku birati svoje predstavnike za Hrvatski sabor. Uobičajeno, HDZ se pokazao kao dominantna politička opcija u dijaspori, osvojivši ovaj put impresivnih 79,51% glasova, dok su im na tragu bili predstavnici Mosta nezavisnih lista s 6,63%.
Na listi kandidata HDZ-a, nositelj liste i bivši Predstojnik Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, očekivano je privukao najviše glasova. Također, kroz preferencijalne glasove, podršku birača osvojili su Dario Pušić, Radoje Vidović, Mate Omazić i Nevenko Barbarić.
Uz Milasa, Hrvate iz dijaspore će predstavljati Dario Pušić iz Mostara s osvojenih 12,10% preferencijalnih glasova te Radoje Vidović s 10,89%. Vidović je već imao iskustvo kao zastupnik u prethodnom sazivu Sabora, dok je Pušić novajlija u ovom političkom kontekstu. Interesantno je napomenuti da je Pušić, osim politički aktivnog angažmana, poznat i kao potpredsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH te kao predsjednik rukometnog kluba Zrinjski. Također, bio je zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Ovi izbori su bili obilježeni i značajnim porastom odaziva birača, kako u Hrvatskoj tako i u dijaspori. U dijaspori je zabilježen porast od čak 14 tisuća birača u odnosu na prethodne izbore prije četiri godine, što ukazuje na očitu političku angažiranost i interes biračkog tijela izvan granica domovine.
Središnja Bosna ponovo je stala uz HDZ! Predsjednik ŽO HDZ ŽSB gdin Radoje Vidović ponovo je izabran za zastupnika u Saboru RH i biti će glas Hrvata Središnje Bosne u Hrvatskoj.
Gdin Vidović je osvojio 3499 glasova, i uz Milasa i Pušića izborio je tri mandata za HDZ. Središnja Bosna nije zakazala kad je najpotrebnije i izabrala je svog čovjeka za predstavnika u Saboru RH.
Čestitke i zahvala svima koji su podržali gdina Vidovića i listu HDZ-a.
Ambasador BiH u Japanu gdin Mato Zeko posjetio Centar za Socijalni rad i u svom gradu zasadio “Japansku trešnju”
Danas je Njegova ekselencija ambasador Bosne i Hercegovine u Japanu, gdin Mato Zeko, posjetio Centar za socijalni rad Novi Travnik....
Američki ambasador Murphy poslao poruku sa Starog grada u Travniku
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) Michael Murphy kazao je da je proteklih nekoliko dana proveo...
Predsjednik HDZ-a BiH Čović čestitao izbornu pobjedu predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Plenkoviću
Poštovani predsjedniče Hrvatske demokratske zajednice, gospodine Plenković, dragi Andrej, u ime Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i svoje ime,...
SPEKTAKL: Real Madrid organizira nogometni kamp za djecu u Srednjoj Bosni!
Dolaskom Ermina Zeca na čelo uprava federalnog drugoligaša iz Bugojna krenule su dobre stvari za ovaj klub. Tako je objavljeno...
Načelnici Travnika, Jajca, Novog Travnika, Livna i Busovače potpisali ugovore sa ambasadorom SAD-a
Travnik je danas bio domaćin potpisivanju memoranduma o zajedničkom učešću u projektu USAID-a “Local Government Assistance Activity” koji ima za...
Ministar Šečibović: Usvojen zakon o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova zgrade
U Travniku je danas održana 41. redovita sjednica Vlade Srednjobosanskog kantona, a iz dnevnog reda svakako vrijedi izdvojiti konačno usvajanje...
U Gučoj Gori sahranjen fra Nikica Zlatunić
Misu zadušnicu za franjevca Bosne Srebrene fra Nikicu Zlatunića koji je preminuo prije tri dana predvodio je u samostanskoj crkvi...
Teža prometna nesreća na lokalnom putu prema Gučoj Gori
Danas oko 13 sati na lokalnom puti Pokrajčići – Guča Gora dogodila se teža prometna nesreća, u kojoj su sudjelovala...
