Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach.

Najveći telekom operater u našoj državi BH Telecom uskoro bi trebao preuzeti vlasništvo nad još jednim velikim telekom operaterom koji posluje u našoj državi – Telemachom. U pitanju je jedna od najznačajnijih investicija koja će neminovno ojačati domaću i bh. privredu i poboljšati korisničku uslugu.

Riječ je o širem paketu preuzimanja jer će BH Telecom osim Telemacha u BiH preuzeti i Telemach u Crnoj Gori, kao i Sjevernoj Makedoniji.

Finansijski detalji za sada nisu poznati, a uskoro bi sve trebalo biti potvrđeno na Konkurencijskom vijeću BiH. Spajanje ovih telekom operatera je jedan od najznačajnijih investicijskih poteza koji će osnažiti kako domaću privredu, tako i tržišnu poziciju domaćeg javnog preduzeća.

Kako saznajemo ovaj potez dio je šireg biznis plana koji se odnosi na poslovanje United Grupe, odnosno na pregovore o prodaji poslovanja United Grupe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Grčkoj. Cijeli posao trebao bi biti ozvaničen do proljeća.

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom koja će u većem dijelu Bosne preći u susnježicu i snijeg. 

Puhat će slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar uz postepeno skretanje na sjeverni i sjeverozapadni. U jutarnjim satima na sjeveru Bosne biće pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevna od 0 do 6, na jugu od 10 do 16 stepeni.

U Sarajevu će biti oblačno vrijeme sa kišom koja će preći u snijeg. Padavine se očekuju poslijepodne i tokom noći. Jutarnja temperatura oko 8, a dnevna oko 2 stepena, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini trenutno je najbolja na Balkanu, a ako uzmemo Europu, može se reći da je Bosna i Hercegovina jedna od najsigurnijih država, rekao je gostujući u emisiji BHT1 uživo ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak.

Isak je ocijenio da je i dalje najveći problem nedostatak dovoljnog broja policajaca, te da županije imaju potrebu za 1500 do 2000 novih kadeta.

Također, kazao je, radi se na nabavci opreme u svim policijskim agencijama u državi.

Govoreći o uspostavi federalnog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Isak je rekao kako postoji dosta predmeta koji dugo stoje u određenim tužiteljstvima, a koji će završiti u njegovoj nadležnosti.

Dodao je da su policijske agencije spremne da u roku od 30 dana sve pripreme kako bi USKOK mogao nesmetano raditi svoj posao.

Upitan da li je problem oko uspostave Ureda predstavlja pokušaj nametanja stranačkih kadrova, u ovom slučaju kadrova HDZ-a, Isak je izjavio kako nikada nije doživio da od njega, ili u njegovom  prisustvu, neko tako nešto traži.

“Moj stav je da nam se prezentiraju imena ljudi iz struke i da razmatramo ta imena i da oni koji odlučuju, na osnovu toga odluče”, kazao je ministar unutrašnjih poslova FBiH, navodeći kako je rečeno da se radi o određenim tehničkim problemima koji su u fazi da se riješe.

Kada se radi o aktualnoj odluci Federalne vlade o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine, Isak je rekao kako je bio jedini ministar koji je glasao protiv jer smatra da bi minimalac trebalo da bude 1500 KM.

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini, zapadnim, djelimično centralnim i jugoistočnim područjima Bosne. 

Padavine se očekuju uglavnom poslijepodne i tokom noći.

Puhat će slab do umjeren vjetar, povremeno sa jakim udarima, južnog i jugozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, u južnim i sjevernim područjima do 12 stepeni. Dnevna temperatura zraka od 8 do 14, na jugu i sjeveru zemlje do 16 stepeni.

U Sarajevu će u jutarnjim satima biti sunčano uz umjerenu oblačnost. U ostatku dana porast naoblake.

Poslijepodne i tokom noći, lokalno je moguća slaba kiša.

Jutarnja temperatura zraka oko 5, a dnevna oko 11 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Odgovor na upit u vezi „Jahorina ekonomskog foruma“

Poštovana g-đo Dimitrijević Hrnjakaš

Hvala vam na interesovanju za rad „Jahorina ekonomskog foruma“ (JEF). Strukovno udruženje „EKONOMSKI FORUM“ iz Banje Luke organizator je ovog foruma koji je prepoznat kao vodeća platforma za diskusiju o ključnim ekonomskim i društvenim izazovima u našim prosotorima, sa ciljem jačanja regionalne saradnje i integracija. Prošlogodišnji forum „JEF 2024“ je okupio više od 600 učesnika iz 15 zemalja, uključujući šefove država, ugledne naučnike, ministre, uspješne privrednike, medijske profesionalce i kulturne radnike. Na 15 aktuelnih panela, sa preko 100 panelista, diskutovalo se o temama poput jedinstvenog regionalnog tržišta, zelene agende, perspektiva vještačke inteligencije, demografije, održive poljoprivrede i mnogih drugih. Centralni panel, pod nazivom „Zapadni Balkan – dugoročni pravci razvoja“, bio je posvećen regionalnoj stabilnosti, naučnim i tehnološkim dostignućima i ekonomskom napretku.

Posebno mjesto na prošlogodišnjem „Jahorina ekonomskom forumu“ zauzeo je motivacioni govor prof. dr Dragana Primorca, koji je u svom izlaganju naglasio nužnost građenja međusobne tolerancije i povjerenja među svim narodima, kao temelja za stabilnost i napredak regiona. Svojim nadahnutim i pacifističkim tonom, prof. dr Primorac je uspio da privuče pažnju i osvoji simpatije svih prisutnih, inspirišući ih na dublje razmišljanje o važnosti regionalne saradnje i zajedničkih napora ka budućnosti ispunjenoj prosperitetom.

U svom govoru, izuzetno pohvalno je govorio o svojoj zemlji, Republici Hrvatskoj, ističući važnost razvoja nauke u njoj, te pomenuo značajna naučna dostignuća kojima Hrvatska može da se pohvali. Profesor Primorac je sa velikim entuzijazmom promovisao otvorenost Hrvatske za saradnju sa svim zemljama regiona. Njegova poruka bila je jasna i snažna – kroz zajedništvo i uzajamno uvažavanje, moguće je stvoriti uslove za održivi razvoj cijelog regiona.

Posebnu vrijednost njegovom doprinosu ovom forumu dodaje činjenica da je učešće prihvatio bez ikakvog honorara i naknade za putne troškove, što na najbolji način oslikava njegovu iskrenu posvjećenost idejama tolerancije, saradnje i zajedničkog prosperiteta.

Još jednom vam iskreno zahvaljujemo na interesovanju za naš rad i raduje nas prilika da kroz vašu objavu doprinesemo širenju ključnih poruka „Jahorina ekonomskog foruma“. Ovom prilikom, s velikim zadovoljstvom vas pozivamo da se pridružite kao akreditovani novinar na narednom forumu pod nazivom “Agenda Zapadnog Balkana – plan rasta”, koji će se održati od 19. do 21. maja 2025. godine u Hotelu Termag na Jahorini. Uvjereni smo da ćete, prateći ovaj događaj uživo, imati priliku da iz prve ruke doživite njegovu misiju i ciljeve te doprinesete daljoj afirmaciji ideja koje promovišemo.

Ukoliko su vam potrebne dodatne informacije, slobodno  se obratite.

S,

Gost Dnevnika plus na RTV HB bio je umirovljeni inženjer građevine Ivan Muhovec koji iza sebe ima bogatu akademsku karijeru kao i terensku kroz sudjelovanje na brojnim projektima u Hrvatskoj i drugim zemljama.

Njegova iskustva na radu u dolini Neretve bila su povod da tri mjeseca nakon katastrofalnih poplava govori o toj temi iz pozicije spomenute struke.Od Donje Jablanice pa do drugih mjesta koja su izložena promjenama u prirodi sa i bez ljudskog djelovanja.

Ovaj medijski poziv je bio prilika da se podsjetim na moje prve profesionalne (ali i privatne) susrete s hercegovačkim prostorom, prije punih 50 godina. Institut Geoexpert (u sastavu zagrebačkog poduzeća Geotehnika) uključio me tada u istražne, a potom i projektantske geotehničke radove na zaštiti pojedinih zahvata pri izgradnji HE Salakovac.

Nakon toga slijedila je HE Grabovica, a djelomično i HE Mostar. U dugom razdoblju od punih 15-ak godina stekao sam pored vrijednog iskustva i mnoga draga poznanstva, ali i neka čvrsta prijateljstva koja još i danas traju.

S time u vezi, u teškim vremenima tijekom Domovinskog rata aktivno sam sudjelovao na istražno-projektantskim radovima koji su pratili sanacijske zahvate na po jedinim dijelovima postrojenja HE Rama, da bih na koncu svoj prilog dao i pri geotehničkim zahvatima na obnovi Starog mosta u Mostaru.

Katastrofa u Donjoj Jablanici

Početkom oktobra ove godine u kratkom je razdoblju, od svega nekoliko dana, došlo do neočekivanog velikog oborinskog pražnjenja, koje je za područje Jablanice premašilo 300 ml2 unutar 24 sata (s 3. na 4. oktobra 2024.).

Za Donju Jablanicu bio je to očito „posljednji uteg“ koji je situaciju na životnoj vagi doveo u stanje katastrofe.

S obzirom da upotrebljeni termin klizište nije adekvatan, treba ga zamijeniti terminom koji odražava nastali događaj, a to je bujično pustošenje odnosno, bujična devastacija.

Ipak, nešto kasnije objavljeno je da je u Donjoj Jablanici broj smrtno stradalih dosegao brojku od čak 19 osoba, a istovremeno su mediji za ovu tragediju uprli prstom u kamenolom (ilegalni?) koji se nalazi u brdskom zaleđu Donje Jablanice, cca 2 km od naselja.

S obzirom da nakon katastrofe nisam bio na licu mjesta, tj. u Donjoj Jablanici, moje će opservacije biti indirektne (preko objava u medijima, a ponajviše na osnovi objavljenih fotografija), te na stečenim vlastitim životnim iskustvima.

Vidljivo je da se uz kamenolom preteže suho bujično korito (vododerina), koje je poput vadija u aridnim zemljama (npr. sjever Afrike ili Bliski istok) pretežito suho, tj. bez ikakvog vodnog protoka, no kad nastupe kišni dani vadi postaje bujični potok, a često i bujična rijeka, pronoseći nakupljeni nanos (često u velikim količinama).

U našim je krajevima uobičajen naziv vododerina, tj. suvaja (pa čak i suvava) za takvo suho korito, što zapravo sve govori. Donedavno naše suvaje nisu bile osobito opasne jer smo živjeli u području umjerene klime. No, svjedoci smo da se klima drastično mijenja, pa stoga suvaja postaje “smrtonosna aždaja”.

O tome se nekad (misli se na zadnjih 50-ak godina i više!) nije vodilo računa ne samo u Donjoj Jablanici, već gotovo nigdje. Gradilo se tamo gdje je prvenstveno bio dobar prometni položaj, dakle uz ceste i željezničke pruge, a sve drugo bilo je manje važno. U toj se „priči“ našao i nesretni kamenolom, udaljen svega oko 1 km od naselja, te izdignut cca 500 m iznad Neretve. Ako se ima u vidu da je ukupna duljina vododerine oko 2 km tada prosječni bujični pad iznosi: i sr =500/2000 x 100=25% što će uz veliku količinu vodnog protoka zasigurno dovesti do rušilačkih efekata potenciranih gomilom kamenih fragmenata zahvaćenih bujičnim tokom.

U Jablanici nije bilo klizište nego bujična devastacija

Upravo to se i dogodilo. Kamenolom je tom efektu pridonio kroz nesmotreno deponiranje „ubranog“ kamena, kao i odbačenog (jalovog) materi jala unutar korita vododerine. Smatralo se to prikladnim, jeftinim i bezopasnim.

No, taj je materijal zapriječio slobodni bujični protok, pa je došlo do vodne akumulacije, a kad je jalovinska zapreka popustila, katastrofa je bila neizbježna

U Donjoj Jablanici kao glavni postkatastrofični zadatak predstoji osmišljena regulacija vododerine, tj. bujičnog potoka, jer čak i bez obzira na nesretni kamenolom, slična se situacija opet može ponoviti.

I premda područje gornjeg i srednjeg toka Neretve obilježavaju planinski i brdski masivi (Prenj istočno, a Čabulja zapadno) koji su najvećim dijelom građeni od čvrstih stijena (poglavito od karbonata), tu se nalaze i mekše stijene (npr. verfenski škriljevci koji su vidljivi u zasijeku na cesti M17 kod gostionice Gojko), ali tu su i siparišta kao i obalni nestabilni sedimenti uz rijeku Neretvu, te uz njezine pritoke.

Da je geologija šireg područja duž rijeke Neretve doista maštovita, podsjeća nas činjenica da se uz branu Jablanica nalaze kamenolomi eruptivne stijene gabra (uobičajeno zvanog jablanit), a da se uz obale Neretve nizvodno od HE Salakovac mogu vidjeti školski primjeri uslojenih konglomerata.

Na kraju se nažalost mora zaključiti: Čeka nas novo normalno (misli se poglavito na klimatske promjene).

Vrijeme proizvoljnosti, bilo onih individualnih ali i onih političkih, očito je stvar prošlosti. Treba se okrenuti struci i kompetentnim stručnjacima.

U kontekstu katastrofe koja je pogodila Donju Jablanicu (ali i druga mjesta i područja na širem prostoru Hercegovine i srednje Bosne, pa još i mnogo šire!), struke koje mogu biti od pomoći zasigurno su:

-geotehničko inženjerstvo (sa svojim strukovnim komponentama), posredstvom pažljivih opservacija i nužnih istraživačkih radova

hidrotehnika (i hidrologija)

-klimatologija i meteorologija

-graditeljstvo (urbanizam, arhitektura i građevinarstvo)… ali i mnoge druge struke. Treba ih samo pravovremeno angažirati i potom im ukazati povjerenje.

Ubojstva nekadašnjeg zamjenika ministra MUP-a Federacije BiH Joze Leutara te zamjenika šefa bošnjačke tajne službe Nedžada Ugljena su svakako najpoznatija nerazjašnjena politička ubojstva u koje je upletena duboka država, a ima još i niz drugih koja su se dogodila po završetku rata, ali i tijekom rata za koje se veže zloglasna postrojba El Mudžahid ili zloglasna jedinca Armije BiH “Ševe”. No, počinitelji i nalogodavci Leutarovog, Ugljenovog i drugih ubojstava, iako su prošla skoro tri desetljeća i dalje nisu kažnjeni. Unatoč brojnim dugogodišnjim opstrukcijama teško je povjerovati da je sva dokumentacija uništena, nego pitanje je samo gdje se ona skriva.

“Dokumentacija nije uništena. Između ostalog, ja sam u svojoj kaznenoj prijavi dostavio oko 1.000 dokumenta, odnosno linkova za te dokumente koji su spašeni i u arhivi Haaškog suda. Ono što je pouzdano i što javnost već zna istrage su se vodile po svim predmetima na nekoliko razina. Nemoguće je da netko počistio i županijske razine, federalnu i državnu ili državne agencije za zaštitu ili istražne i tajne službe”, kaže Edin Garaplija.

Tužiteljstvo BiH je pokrenulo novu istragu upravo po Garaplijnoj kaznenoj prijavi prema predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću, Kemalu Ademoviću, člana kolegija državnog Doma naroda i zamjenika predsjednika NIP-a, Osmanu Mehmedagiću Osmici, bivšem čelniku OSA-e, Nedžadu Herendi, bivšem pripadniku jedinice “Ševe” koji se godinama nalazi u Nizozemskoj, te više nepoznatih osoba. U dogledno vrijeme svoje iskaze bi trebali dati i prva tri spomenuta, no ostaje problematično što je dio svjedoka preminuo te se cijeli slučaj pokušava i dalje razvlačiti, a dokazi prikrivati.

“Oni su cijelo vrijeme čistili papire, sklanjali sve što bi njima moglo nauditi, a moguće da su služili s nekakvim drugim papirima ili dokazima za ucjene drugih ljudi. Znači cijelo vrijeme čuvaju sebe i ne čudi me što nema papira jer su odmah nakon prve godine nestajali papiri s mjesta očevida ubojstva. Samo nastavljaju raditi što su radili od prvog dana”, kaže Ivica Leutar.

“To prikrivanje je bilo organizirano i išlo je u jednom cilju da se skrije odogvornost naručitelja i izvršitelja, a i tog čitavog aparata i sustava koji je svakim danom sve slabiji i slabiji. Vidimo da pravna država počinje raditi, u posljednjih godinu dana svjedoci smo da je dosta urađeno na državnoj razini, a nadam se kako će i na entitetskoj i županijskoj razini pratiti rješenja tih neriješenih slučajeva”, dodaje Garaplija.

Leutarov sin smatra kako bi trebalo krenuti od toga kako je činjenica da je netko prikrivao i preusmjeravao dokaze što je također kazneno djelo.

“Oni su svi zaboravljivi postali, oni se ne sjećaju i ne znaju ništa jer mi je cijelo vrijeme to moglo tako prolaziti. Čak i u postupku gdje su bili optuženi za ubojstvo moga oca, tadašnji sudac je rekao istražiteljima ‘pa svi kao da imate kolektivnu amneziju’. Ukoliko institucijama bude stvarno stalo da se uradi ovaj posao oni će morati progovoriti. A dokle će moći ići ovako, mislim da ne mogu još dugo.”

“To su istrage koje imaju jednu neraskidivu vezu koja je svakako već dokazana i za koju javnosti zna. Tko je mogao naređivati, organizirati i tko je mogao počiniti takve vrste najtežih kaznenih djela, dakle radi se o jednoj organiziranoj grupi. Ono što je najvažnije što javnost treba znati je da su i međunarodne institucije zainteresirane za samo dovođenje istraga do kraja”, ističe Garaplija.

Obzirom da je Bosna i Hercegovina članica i međunarodnih policijskih agencija i iz tog razloga bit će važan i uspješan završetak istrage oko ovih nerazjašnjenih ubojstava. A domaćim službama bit će potrebno osvježavanje i profesionalizacija kadrova kao i kvalitetno opremanje, a onda i brže rješavanje postupaka pred sudovima. Jer naprijed se može samo kada se u potpunosti raščisti s tamnom stranom naše prošlosti.

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. 

Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost.

Tokom dana doći će do smanjenja oblačnosti i bit će više sunčanih perioda. Ponegdje na jugu može pasti i malo kiše.

Puhat će slab do umjeren vjetar, južnog i jugozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10 stepeni. Dnevna temperatura od 8 do 14, na jugu do 16 stepeni.

U Sarajevu će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, postepeno smanjenje oblačnosti.

Jutarnja temperatura zraka oko 3, a najviša dnevna oko 10 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

HDZ 1990 podržat će smjenu ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, odlučeno je na današnjoj sjednici predsjedništva ove stranke. Predsjednik stranke Ilija Cvitanović kaže za „Avaz“ da se u vezi sa smjenom trebalo reagirati i ranije.

– Odmah nakon uhićenja, na temelju dokaza i osnovane sumnje, ne ulazeći u to je li kriv ili ne, trebalo je reagirati i pokrenuti proces smjene, jer to je jedno od bitnijih ministarstava, najbitniji resor u ovako složenom geopolitičkom trenutku. Sigurnost sa tolikim nadležnostima, nedospustivo je da ministar bude pritvoren, uhićen, zatvoren i da budemo obezglavljeni na toj poziciji. Smatramo da to nije način kako se treba ponašati i kako se treba raditi u BiH, ako želimo biti dio europske budućnosti. Po ponašanju većine aktera očito je da većina i ne želi biti dio europske budućnosti – kaže Cvitanović za “Avaz”.