U skladu sa najavom sa konferencije za novinare, koja je održana 8. siječnja u Vladi FBiH, inspektori Porezne uprave Federacije BiH su u subotu u popodnevnim i noćnim satima na području FBiH izvršili 267 inspekcijskih nadzora, odnosno akcija kojima su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite djelatnosti.

Prema informaciji iz Porezne uprave, inspekcijski nadzori izvršeni su s ciljem provjere zakonitosti poslovanja poreznih obveznika u okviru kojih je vršena i provjera da li se među zatečenim radnicima nalaze i radnici koji su odjavljeni iz jedinstvenog sustava nakon donošenja odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu.

– U izvršenim kontrolama na području Federacije BiH inspektori Porezne uprave zatekli su 540 prijavljenih radnika i 84 neprijavljena radnika. Tijekom kontrola otkriveno je 7 objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, 6 poreznih obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 94 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja i nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja zapečaćeno je 46 objekata i izdat 171 prekršajni nalog s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 355.400 KM – priopćeno je iz PU FBiH.

U dva slučaja inspekcijski nadzori su na području Tuzlanske i Sarajevske županije završeni uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova. U izvršenim kontrolama nije utvrđeno da su porezni obveznici odjavljivali radnike iz jedinstvenog sustava zbog stupanja na snagu odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu.

Porezna uprava Federacije BiH će i u idućim danima nastaviti kontrolu zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanja sive ekonomije, s posebnim naglaskom na odjave radnike iz Jedinstvenog sustava, stoga se pozivaju porezni obveznici kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.

Porezna uprava Federacije BiH poziva građane da za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu traže fiskalni račun.

Na području Hercegovačko-neretvanske županije izvršeno je 36 kontrola u kojima je zatečeno 58 prijavljenih radnika i 20 neprijavljenih radnika, 1 objekt koji nije imao odobrenje za rad i 4 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 9 objekata i izdat je 21 prekršajni nalog s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 43.500.00 KM.

Nakon višegodišnjih pravnih izazova, stečajni postupak nad nekadašnjim ponosom bosanskohercegovačke i regionalne industrije, PS Vitezit, konačno se privodi kraju te šira javnost očekuje pozitivne procese u dva smjera, diobu za namirivanje obespravljenih radnika i nova ulaganja u proizvode procese i modernizaciju kompanije. Naime, nova, ključna odluka Kantonalnog suda u Novom Travniku, broj 51 0 St 162693 24 Pž 20 od 11. prosinca 2024. godine, potvrdila je pravo kupca na preuzimanje imovine, čime su uklonjene sve prepreke za početak velikih investicija obitelji Zubak.

Kroz tvrtku WDG Promet d.o.o., obitelj Zubak planira uložiti preko 150 milijuna eura u prvoj fazi, usmjeravajući investicije na modernizaciju i ponovno pokretanje proizvodnje, potvrdili su novinarima portala Viteški.ba u razgovoru. Navode kako cilj im je transformirati Vitezit u suvremeni industrijski centar koji će podržati vojnu i civilnu industriju u Bosni i Hercegovini, kao i šire u regiji.

Povratak industrijskog giganta

PS Vitezit, nekadašnji lider u proizvodnji eksploziva, specijaliziranih kemikalija i proizvoda za vojnu industriju, sada ima priliku zauzeti ključnu poziciju na gospodarskoj karti regije. Prema planovima obitelji Zubak, modernizacija postrojenja bit će usmjerena na implementaciju najnovijih tehnologija i ekoloških standarda, čime će bivši Vitezit, danas WDG d.o.o. Vitez postati moderna i perspektivna tvornica spremna odgovoriti na zahtjeve današnjeg tržišta.Plan modernizacije obuhvaća obnovu proizvodnih linija specijaliziranih za izradu baruta, raketnih goriva i eksploziva, koji će biti standardizirani prema NATO specifikacijama. Takvi proizvodi bit će ključni za opskrbu domaće vojne industrije, kao i za suradnju s NATO partnerima.

Proizvodnja po NATO standardima

U novoj eri Vitezita, kako navode, fokus će biti na strateškim proizvodima koji mogu zadovoljiti vojne i civilne potrebe regije. Proizvodnja će uključivati:
– Jednobazne i dvobazne barute, kao i kompozitne barute za streljivo svih kalibara, od metaka do topničkih sustava.
– Raketna goriva za vojne sustave, uključujući raketne projektile i dronove.
– Eksplozive za specijalne namjene, poput RDX-a i HMX-a, koji su ključni u modernim vojnim projektilima i artiljerij
– Visokokvalitetne industrijske eksplozive poput ANFO-a, za vojnu i civilnu primjenu.

Ovi proizvodi ne samo da će podržati domaću industriju, uključujući vodeće proizvođače vojne industrije u BiH, nego će omogućiti i značajan izvoz, čime bi Bosna i Hercegovina postala pouzdan partner u NATO opskrbnom lancu.Presuda koja vraća povjerenje

U ključnom pravnom trenutku, Kantonalni sud je svojom presudom ukinuo nezakonite odluke stečajnog suca Ive Žabića, koje su usporavale završetak stečajnog postupka. I uvođenje kupca, koji je prije više od dvije godine platio višemilijunski iznos u međunarodnoj prodaji Vitezita, o kojoj su se tada suglasili predstavnici radnika, povjeritelja te federalne vlade, kao i sam sudac Žabić.  Ova odluka vraća povjerenje u pravosudni sustav i šalje snažnu poruku investitorima o važnosti zakonitosti i pravne sigurnosti.Lokalna zajednica s nestrpljenjem iščekuje početak radova, svjesna da će ova investicija donijeti dugoročnu korist i gospodarstvu i građanima Bosne i Hercegovine. Revitalizacijom Vitezita ne samo da se oživljava industrijska baština, već se stvara snažan temelj za budućnost kroz nova radna mjesta i namirivanje velikog broja obespravljenih Vitežana koji su svoju sudbinu godinama vezivali uz Vitezit.

Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach.

Najveći telekom operater u našoj državi BH Telecom uskoro bi trebao preuzeti vlasništvo nad još jednim velikim telekom operaterom koji posluje u našoj državi – Telemachom. U pitanju je jedna od najznačajnijih investicija koja će neminovno ojačati domaću i bh. privredu i poboljšati korisničku uslugu.

Riječ je o širem paketu preuzimanja jer će BH Telecom osim Telemacha u BiH preuzeti i Telemach u Crnoj Gori, kao i Sjevernoj Makedoniji.

Finansijski detalji za sada nisu poznati, a uskoro bi sve trebalo biti potvrđeno na Konkurencijskom vijeću BiH. Spajanje ovih telekom operatera je jedan od najznačajnijih investicijskih poteza koji će osnažiti kako domaću privredu, tako i tržišnu poziciju domaćeg javnog preduzeća.

Kako saznajemo ovaj potez dio je šireg biznis plana koji se odnosi na poslovanje United Grupe, odnosno na pregovore o prodaji poslovanja United Grupe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Grčkoj. Cijeli posao trebao bi biti ozvaničen do proljeća.

KAKO LIJEPA PRIČA IZ SREDNJE BOSNE, GRADA MLADOSTI, MJESTA ZA SVE, NAŠEG LIJEPOG NOVOG TRAVNIKA.

Iza nas je još jedna poslovna godina. S pravom mogu reći ubjedljivo najuspješnija u posljednjih 30 godina.

Poduzeće BNT TMH Novi Travnik u 2024. godini ostvarili su rekordan prihod u iznosu od preko 34 miliona konvertibilnih maraka. Čak 21 milion KM više nego u 2023. godini

Dobit preduzeća će biti oko 2,4 miliona KM. Nikada u posljednih 30 godina ni blizu ovog iznosa!

U 2024. godini smo, nakon dugo godina, isplaćivali bruto plate. Doprinose smo plaćali na zarađene plate. Pored redovne isplate bruto plaća naše radnike smo nagradili sa po 5.233 KM pomoći ukoliko su radili cijelu 2024. godinu odnosno oko 450 KM za svaki mjesec koji su proveli radeći u TMiH. Ove pare nam nije niko poklonio niti dao na lijepe oči. Ovaj novac su naši radnici zaradili napornim radom i prolijevajući znoj da bi naš rezultat bio što bolji. Mene mogu napadati, navikao sam, ali neću dozvoliti da se vrijeđaju radnici da im je neko dao sadaku. Ponavljam radnici su to zaslužili. U tu namjenu smo izdvojili nešto više od 2 miliona KM.

U 2024. godini smo izvršili nabavku 4 programske mašine, od vlastitih sredstava čime smo značajno povećali produktivnost. U 2024. godini zaposlili smo oko 150 radnika i raspisali konkurs za prijem još 50 radnika.

U 2024. godini smo počeli sa sanacijom tzv. zgrade montaže čiji kapacitet je oko 200 radnika koje planiramo zaposliti kada završe radovi i izvrši se nabavka mašina. Sve ove radove preduzeće finansira iz vlastitih izvora i bez ijedne KM kredita.

U 2024. godini smo platili sudske presude iz ranijih godina u iznosu od 750 hiljada KM. Vratili smo pozajmice nastale u prethodnim godinama u iznosu od milion KM.

Započeo sam pregovore sa advokatima radnika koji su tužili preduzeće zbog isplate razlika plaća po kolektivnom ugovoru za period 2002. – 2005. Tada su, također, na vlasti bile “patriote”. Ove obaveze iznose milion KM i mi ćemo ih nakon potpisivanja sporazuma u potpunosti izmiriti do kraja godine.

Sve ovo smo uspjeli u periodu od 06.12.2023. do 31.12.2024.

I da, na kraju 2024. godine smo pored svih problema i aferima prošlosti imali preko 4 miliona KM na računu. Čast i poštenje nemaju cijenu.

Moj mandat počinje teći upravo od 06.12.2023. pa do danas.

Radnici BNT-TMiH dobro znaju da smo za samo jednu godinu dana uspjeli vratiti dostojanstvo radniku i da se radnik osjeća poštovan i cijenjen.

Nažalost, oni koji sebe nazivaju patriotama a obnašali su vlast godinama unazad ostavili su mi u amanet velike obaveze koje polako izmirujemo i uporedo sa tim stabilizujemo poslovanje preduzeća.

U narednih nekoliko dana objaviti ću plan za naredni period. Znam da naše sugrađane najviše interesuju nova radna mjesta.

IMAMO DOBRE VIJESTI…

Nastavljamo odgovorno, porux̌uje direktor BNT TMH Besim Belegić na svom Facebook profilu.

Red sanjkanja, red skijanja, red grudanja. Uživaju svi, posebno djeca. Na Kupresu, omiljenom zimskom odredištu Dalmatinaca – gužve malo kome smetaju.

“Velika je gužva, ali nije da nisam zadovoljan, ima dosta snijega, dobar je teren, malo su gužve na žičarama”, rekli su Bruno i Stipe.

Pa na stazi treba gledati na sve strane.

Skijaši zadovoljni stazama, ali i ponudom opreme za najam.

“Skije su bile jutros 95 maraka za nas 4 – skije, pancerice, štapovi, cijela oprema za jedan dan”, rekao je Mladen.

Upola jeftinije nego da ste ih primjerice unajmili u Hrvatskoj i nosili sa sobom. Nekad je bilo jeftinije, ali u usporedbi s našim i Alpskim cijenama – povoljno zato neki na Kupres idu ponoviti gradivo prije polaska na skuplje destinacije.

Dnevni Ski pass 20-tak eura, na popularnim austrijskim i talijanskim skijalištima i dvostruko i trostruko više. Za 40 eura ovdje se može pojesti i ručak za 4 osobe.

“Može se popiti i pojesti fino, nije skupo”, rekla je Jadranka.

“Mislim da su cijene prihvatljive i da je dobro sve. To je na kraju krajeva i nekakav luksuz pa i trebaju biti malo veće cijene”, rekla je Katarina.

A kad je vuk sit i prijatelji su na broju, na 1200 metara nadmorske visine brige se brzo zaboravljaju.

“Ma predivno, odlično, malo da iz svakodnevnice pobjegnemo”, nadodala je Jadranka.

U Alpama – tjedan dana noćenja na skijalištima od 800 do 1000 eura po osobi, na Kupresu već od 380. Kad se tome doda blizina hrvatske obale zadrži li se snijeg, a trebao bi, ovakvih će prizora biti još.

Tokom novogodišnjih praznika Travnik je potvrdio status jednog od najpoželjnijih turističkih odredišta u Bosni i Hercegovini. Sve smještajne jedinice u gradu bile su popunjene, a turisti su pristigli iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i svih krajeva BiH kako bi uživali u bogatom programu i jedinstvenoj atmosferi.

Najviše pažnje privukao je spektakularni doček Nove godine, održan na parkingu travničke gimnazije (Katoličkog školskog centra) Travnik, gdje je nastupio poznati bh. pjevač Mirza Selimović. Tisuće posjetitelja ispratilo je staru godinu uz vrhunsku muziku, svjetlosne efekte i vatromet koji je obasjao travničko nebo.

Pored glavnog događaja, posjetioci su uživali u zimskim šetnjama Starim gradom, kušanju lokalnih specijaliteta, kao što su travnički ćevapi i tradicionalni slatkiši, te posjetama kulturno-historijskim znamenitostima poput rodne kuće Ive Andrića i šarene džamije.

“Travnik ima poseban šarm u zimskom periodu. Oduševljeni smo gostoprimstvom i bogatom ponudom. Planiramo se vratiti i iduće godine,” kazala je gošća iz Novog Bečeja.

Organizatori događaja ističu da je ovo jedan od najuspješnijih prazničnih perioda u Travniku, koji doprinosi promociji grada kao atraktivne turističke destinacije. “Ovakvi događaji ne samo da privlače turiste, već i osnažuju lokalnu ekonomiju. Naši hoteli, restorani i prodavnice bilježe rekordan promet,” izjavio je Ivica Džambas, organizator događaja.

Travnik se već sada priprema za nove manifestacije koje će dodatno obogatiti turističku ponudu i privući posjetioce iz cijelog regiona, a tu svakako spadaju manifestacije Travnik Summer fest i Ćevap fest.

Pad izvoza iz BiH u iznosu od oko milijardu maraka u 2024. predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković ne vidi kao razlog za paniku, jer je u posljednjih pet godina izvoz domaće ekonomije rastao za čak 7 milijardi maraka. Vuković podsjeća da je inflacija u BiH u prihvatljivim okvirima, kamate ne rastu, plaće su porasle, a broj nezaposlenih je manji.

Kad gledamo opću ocjenu stanja, onda mi nismo tako loši, pogotovo ako se kompariramo sa zemljama u susjedstvu – kaže Vuković u razgovoru za „Avaz“. Uzroci pada izvoza su u smanjenoj proizvodnji struje, čija je prodaja vani donosila oko 400 milijuna maraka, ali i problemima njemačke autoindustrije, koja je za oko dva milijuna automobila imala manju potražnju. Vuković naglašava da je cijela ekonomija EU usporena, te da joj se prognozira minimalan rast i u 2025. godini. – Naša ovisnost o EU je jako velika, jer 70 posto roba izvozimo na tržište EU. Zato tražimo nova tržišta. Ove godine je VTK BiH prvi put bila na svjetskom kongresu svih komora, gdje tražimo tržište sjeverne Afrike, Bliskog istoka, da to nije više samo EU. Daleka Kina je za nas nemoguća. Prvi put su MMF i WTO bili u VTK. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) je tražila da BiH postane njena članica. Prepreka je bila kvalitet standarda naftnih derivata, ali mislim da će to biti otklonjeno. To nam otvara vrata cijelog svijeta – dodaje Vuković.Kao i u prethodnim, mnogo toga u BiH i u 2025. godini ovisi od dešavanja u Europi i svijetu. Vuković podsjeća da BiH nije mogla utjecati ni na pandemiju koronavirusa, kao ni na ratove u Ukrajini i Palestini, ali da posljedice itekako osjeća. – Ekonomija se mora prilagođavati novim tržištima i tehnologijama. Na primjer, namjenska industrija raste zbog ratova, ali tehnološki zaostajemo minimalno 20 godina. Neke od tih tvornica još uvijek imaju stare štampače za metke koji su se pravili u Titino doba. Treba ulagati u tehnologiju. Nemate kapaciteta, a ne ulažete, dobro vam je ovoga trenutka i šta vas briga šta će biti za 10 godina. Nemamo vremena čekati 10 godina. Veliki izazov je i dekarbonizacija. Apeliramo da sve firme počnu raditi svoj karbonski otisak, da vide što treba da poprave, jer 1. siječnja 2026. je pred vratima, a izvozom te robe platit ćete „debele“ poreze i nećete biti konkurentni. Komora već tri godine apelira na to – ističe Vuković.VTK BiH mora postati platforma za dijalog privatnog sektora i države, a u savladavanju izazova potrebna je sinergija gospodarstvenika, komorskog sustava i vlasti, naglašava Vuković. Upozorava da se glas privatnog sektora mora puno više čuti. – Optimizam mora postojati, jer 60 posto države pokriveno je šumom i mi ne možemo izvoziti oblovinu već imati vrhunski namještaj. Imamo dva milijuna hektara obradive zemlje, od kojih je obrađeno samo 300.000. Imamo turistički potencijal, tradiciju u tekstilu, namještaju, metalnoj industriji … Sjetite se grba RBIH – dimnjaci i žito. BiH promatramo kao najskuplje Lego kockice, ali su rasute. Haj’mo od tih lego kockica napraviti kamion, avion ili nešto. Europski put je onaj koji nas vodi super brzinom naprijed i nećemo moći bez toga – kaže Vuković.