SKORO milijun ljudi u Wuhanu, kineskom gradu u kojem je prvi put zabilježen koronavirus, nalazi se u karanteni.

Stanovnicima okruga Jiangxija u Wuhanu naređeno je da ostanu u svojim domovima ili na posjedima tri dana nakon što su otkrivena četiri asimptomatska slučaja covida, javlja BBC.

U Kini je na snazi politika nultog covida, što uključuje masovno testiranje, stroga pravila izolacije i lokalne karantene. To je rezultiralo s mnogo manje smrtnih slučajeva nego u mnogim drugim zemljama.

Slučajevi u Wuhanu

U Wuhanu, gradu od 12 milijuna ljudi, redovito testiranje otkrilo je dva asimptomatska slučaja prije dva dana. Još dva slučaja pronađena su putem praćenja kontakata, a ubrzo nakon što je izdana naredba o zatvaranju.

Wuhan je postao poznat diljem svijeta početkom 2020. kao prvo mjesto na svijetu u kojem su znanstvenici otkrili novi koronavirus. Također, Wuhan je prvi grad koji je stavljen pod oštre restriktivne mjere.

Svijet je tada bio šokiran strogom karantenom, no mnogi su gradovi i zemlje ubrzo bili prisiljeni uvesti slične mjere.

Ranije ovog tjedna znanstvenici su rekli da postoje uvjerljivi dokazi da je tržnica Huanan u Wuhanu bila središte izbijanja covida.

SJEVERNA Koreja registrirala je gotovo 2 milijuna pacijenata s groznicom tjedan dana nakon potvrde prvih službenih slučajeva covida-19. U srijedu su simptomi groznice potvrđeni kod još 262.000 ljudi, objavili su državni mediji.

Ukupno su zabilježena gotovo 2 milijuna slučajeva covida, a od toga se već 1.2 milijuna ljudi oporavilo. Broj umrlih povećao se s jedan na 63 u zemlji s gotovo 26 milijuna stanovnika.

Stručnjaci kažu da zemlja nema dovoljno kapaciteta za testiranje na covid-19 pa prijavljuje slučajeve groznice. Svjetska zdravstvena organizacija pretpostavlja da se nije provodilo cijepljenje u zemlji koja je gotovo izolirana od ostatka svijeta.

Pjongjang je službeno potvrdio prvi slučaj covida-19 prošloga četvrtka.

Posljednje dvije godine Pjongjang provodi strategiju nulte stope covida pa su granice zemlje bile zatvorene rano u pandemiji. Sada je pak vlada uvela lockdown u cijeloj zemlji, a stanovnike upozorava o opasnostima omikron varijante, dijeli savjete o liječenju i pravila za izbjegavanje zaraze.

ŠANGAJ, jedan od centara kineske financijske moći, nalazi se u produženom lockdownu. Razlog za to je borba s najtežim valom epidemije još od početka širenja zaraze koronavirusom u Wuhanu.

Zbog stroge politike nultog covida ekonomisti prognoziraju da najgore tek dolazi i da će smanjena proizvodnja utjecati na regionalno i globalno gospodarstvo, piše Guardian.

26 milijuna ljudi u izolaciji

Neki stanovnici Šangaja suočavaju se s 10 dana izolacije u svojim domovima, pa kineska stroga politika nultog covida prijeti gospodarstvu zemlje. Istočni dio Šangaja trebao je danas izaći iz četverodnevnog lockdowna, ali je produženje zatvaranja najavljeno kasno sinoć.

Planirano zatvaranje zapadnog dijela grada se nastavilo, s čak 26 milijuna stanovnika u izolaciji. To pokazuje da se prijestolnica kineske financijske moći bori s eliminacijom epidemije.

Pandemija i rat u Ukrajini uzroci pada proizvodnje

Zbog virusa je ove godine u lockdownu nekoliko velikih gradova. Kina se trenutačno bori s najgorim valom epidemije u zemlji od početka pandemije u Wuhanu 2019. To znači da je drugo najveće svjetsko gospodarstvo izbačeno iz kolosijeka.

Objavljene brojke pokazuju da je tvornička aktivnost u Kini u ožujku pala najbržim tempom u posljednje dvije godine. Ponovno pojavljivanje korone i gospodarske posljedice rata u Ukrajini izazvali su oštar pad proizvodnje, ali i potražnje.

Ekonomisti iz američke investicijske banke Morgan Stanley imaju loše prognoze za gospodarski rast u Kini za 2022. godinu. Citigroup, investicijska bankarska kompanija iz SAD-a, upozorava na rizike u vezi s drugim tromjesečjem.

Trinh Nguyen, viša ekonomistica iz investicijske banke Natixis u Hong Kongu, kaže da je kineska politika nultog covida sada najveći rizik za kinesko gospodarstvo. Ona predviđa da najgore tek dolazi. “Travanj će biti užasan, s produženim zatvaranjem u Šangaju. A to će odjeknuti regionalno i globalno jer utječe i na potražnju i na ponudu”, kaže Nguyen.

Zbog pandemije njemački proizvođač automobila BMW zatvorio je svoje pogone u Shenyangu, sjeveroistočnom gradu u pokrajini Liaoning. Usporavanje kineskog gospodarstva također je uzrokovalo pad cijene nafte.

Ako je u zgradi jedan zaraženi, svi moraju u izolaciju

Promjene pravila u Šangaju znače da će svatko tko živi u zgradi u kojoj je pronađen pozitivan slučaj morati ostati kod kuće još 10 dana. Stanari drugih zgrada u istom stambenom naselju bit će zatvoreni tri dana.

Oni koji žive blizu mjesta gdje su pronađeni pozitivni slučajevi suočit će se s manje restriktivnim ograničenjima, pa će se njima dopustiti kupovina potrepština, ali samo na ograničeno vrijeme tijekom određenih dana.

Oko 16 milijuna ljudi bit će testirano tijekom izolacije u Puxiju, na zapadnoj strani rijeke u Šangaju. Stanovnici ne smiju napuštati svoje kvartove ili stambene komplekse tijekom četverodnevnog razdoblja, a namirnice ili obroci dostavljaju se u njihove komplekse.

Kina je jučer prijavila 8559 novih slučajeva u posljednja 24 sata, od kojih 6720 nije imalo simptome. Udio asimptomatskih slučajeva je veći nego prije, posebno u Šangaju. Sto novih slučajeva čine ljudi koji su nedavno stigli iz inozemstva, izvještava Guardian.

Centralna.ba

U KINI broj zaraženih koronavirusom i dalje raste i zemlja, barem prema onome što tvrde vlasti, proživljava najteži val zaraze covidom-19 od početka pandemije.

Prema službenim podacima objavljenim u utorak, u kopnenoj Kini su u protekla 24 sata zabilježena 3602 nova slučaja koronavirusa, dok je jučer prema službenim evidencijama bilo 1437 novozaraženih.

Od svih novih slučajeva, 3507 se vodi kao oni koji su zaraženi lokalnom transmisijom, dok je ta brojka dan ranije iznosila 1338.

Broj novih asimptomatskih slučajeva, koje Kina ne klasificira kao potvrđene slučajeve, iznosi 1768 u usporedbi s 906 dan ranije.

Zabilježeni su novozaraženi u 20 regija zemlje, a u kopnenoj Kini najteža je pogođena pokrajina Jilin.

Nisu prijavili nijednu novu smrt pa ukupni broj umrlih koji Kina navodi i dalje iznosi 4636.

Centralna.ba

U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) su počeli razmatrati odluku o kraju pandemije koronavirusa.

Razmatra se kada bi se mogao proglasiti kraj pandemije, tj. kada bi se mogla dogoditi prekretnica u pandemiji koja traje dvije godine.

U većini dijelova svijeta se smanjio broj zaraženih, ali taj broj raste u pojedinim državama, među kojima je Kina – prvi put od početka pandemije je tijekom jednog dana registrirano više od 1.000 zaraženih ljudi.

Pandemija je proglašena 11. ožujka 2020. te službeno proglašenje njenog kraja ne bi bilo samo simbolično, već bi značilo potpuni povratak načinu života prije pandemije. Procjena u WHO-u je da se još ne može proglasiti kraj pandemije.

Međutim, u mnogim državama već su ukinute skoro sve epidemiološke mjere, i to unatoč porastu broja zaraženih. Stručnjaci upozoravaju da i dalje umire veliki broj osoba zaraženih koronavirusom te da postoji mogućnost nastanka opasnih sojeva ovog virusa, prenosi Bloomberg.

Centralna.ba

“Mi smo ovdje doživjeli svašta u ove dvije godine i kada smo molili i kada smo naređivali i kada smo prijetili. Ja mislim da smo svi izvukli jednu društvenu poruku – da svatko mora biti odgovoran za sebe”, poručuje Skočibušić.

Omikron val prolazi, brojke padaju, covid odjeli u bolnicama su sve rastereženiji. Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravsta predložio je stoga Federalnoj vladi drastično ublažavanje mjera. Nošenje maske sada je samo preporuka, a dozvoljena su i veća okupljanja

Život se polako vraća u vrijeme prije pandemije. Za početak, ponovno ćemo jedni drugima vidjeti lica. Ovim prijedlogom, nošenje zaštitnih maski u Federaciji više nije obvezno ni u zatvorenim prostorima.

“Jedino gdje će biti obaveza nošenja maski su zdravstvene ustanove, socijalne ustanove, ustanove kazneno-popravnog tipa i gradski prijevoz”, navodi Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.

I društveni život polako se normalizira. Izuzev noćnih klubova, za koje vam treba CTP potvrda, nema nikakvih ograničenja za okupljanje do 300 ljudi, ističe Siniša Skočibušić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Dakle, čini se da smo došli do točke kada je sve na individualnoj odgovornosti. Iako pandemiji nije kraj, koliki stupanj zaštite želi svatko od nas sada će sam odlučivati. A ono najjače oružje i dalje ostaje cjepivo.

Čerkez dodaje kako je čudno da se više bojimo cjepiva nego virusa. Podsjeća kako je broj umrlih od virusa u BiH preko 15 tisuća, a od cjepiva nema smrtnih slučajeva.

“Mi smo ovdje doživjeli svašta u ove dvije godine i kada smo molili i kada smo naređivali i kada smo prijetili. Ja mislim da smo svi izvukli jednu društvenu poruku – da svatko mora biti odgovoran za sebe”, poručuje Skočibušić.

Bosna i Hercegovina je s tek 40-ak posto cijepljenih još daleko od europskih zemalja. Stoga je teško prognozirati hoće li mjere uskoro biti potpuno ukinute ili nas za 15 dana čekaju nove restrikcije. Po dobrom starom običaju, nisu ujednačene ni unutar države. Pa će tako, ako Vlada FBiH usvoji ove preporuke, u Republici Srpskoj na snazi biti znatno oštrije mjere.

Centralna.ba

Medicinska sestra Heike Pilz (50) iz Stolpena u Saskoj će od 16. ožujka ostati bez posla nakon tri desetljeća rada u bolnicama, domovima umirovljenika i ordinacijama.

Heike Pilz se ne želi cijepiti, a od 16. ožujka svi zaposlenici u zdravstvu se moraju cijepiti cjepivom protiv korone.

– Cijepljenje me plaši više od korone i nisam sigurna da stvarno djeluje. Neću se cijepiti. Ne znam kako ću dalje. Pokušat ću naći drugi posao – rekla je Heike Pilz za njemački Bild.

Stručnjaci strahuju kako bi zbog obveznog cijepljenja protiv korone moglo doći do vala otpuštanja radnika u zdravstvenom sektoru. Mnogi se ne žele cijepiti.

Ako do deset posto zaposlenih u zdravstvenom sektoru prestane s radom, čak oko 200.000 bolesnih ljudi i onih kojima je potrebna skrb više se neće moći profesionalno zdravstveno zbrinuti. Situacija bi tada, smatraju stručnjaci, mogla postati dramatična.

Prema pisanju “Sächsische Zeitunga”, šefica rehabilitacijske klinike Raupennest u Altenbergu Anke Gundel pretpostavlja da 20 posto od njenih 200 zaposlenika nije cijepljeno ili se oporavilo od korone.

U međuvremenu se nastavlja rasprava o obveznom cijepljenju u zdravstvenom sektoru u Njemačkoj. Prema pisanju “Welt am Sonntaga”, Caritas Altenhilfe traži da se ukine obvezno cijepljenje u zdravstvenom sektoru.

– S obzirom na relativno blage simptome uzrokovane omikronom i trenutačni nedostatak osoblja, obvezno cijepljenje zaposlenih u ustanovama za njegu više nije opravdano i mora se obustaviti do donošenja odluke o općem obveznom cijepljenju – kaže glasnogovornica Caritas Altenhilfea.

Stopa procijepljenosti u većini zdravstvenih ustanova je oko 90 posto. No, to znači da svaki deseti zaposlenik u zdravstvenom sektoru od sredine ožujka više neće moći raditi.

Izvor: Fenix-magazin

OMIKRON varijanta virusa SARS-CoV-2 pojavila se relativno nedavno, početkom studenog. Prvi poznati slučaj infekcije varijantom službenog naziva B.1.1.529 zabilježen je 9. studenog. Od tada se proširila svijetom i postala dominantna u mnogim zemljama.

Vrlo brzo pokazalo se da joj brojne mutacije omogućuju da probija imunitet stečen cijepljenjem i prebolijevanjem infekcija starijim varijantama. No, ispitivanja su pokazala da treća doza cjepiva protiv izvornog, vuhanskog soja virusa pruža solidnu zaštitu od infekcije, a osobito od simptomatske bolesti, hospitalizacije i smrti. No, kako je poznato da razine protutijela s vremenom padaju, nametnulo se pitanje koliko dugo i koliko dobro postojeća cjepiva štite od omikrona.

Zaštita od zaraze omikronom relativno brzo pada

Prvi ozbiljan odgovor na ovo pitanje ponudilo je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji u kojoj je omikron prilično brzo istisnuo deltu – već oko sredine prosinca 2021. postao je dominantan u Engleskoj.

Prema izvješću koje je u petak objavio U.K. Health Security Agency, zaštita od zaraze nakon cijepljenja trećom dozom mogla bi trajati manje od šest mjeseci. No, čini se da je zaštita od teških oblika bolesti trajnija.

Istraživanje je pokazalo da treća doza Pfizerovog cjepiva dva tjedna nakon cijepljenja pruža zaštitu od zaraze omikronom od oko 70%. No, ta zaštita relativno brzo pada tako da je nakon tri mjeseca oko 50%. U drugoj analizi znanstvenici su procijenili da bi ona nakon četiri mjeseca mogla pasti na svega 40%.

Imunitet ne ovisi samo o mjerljivoj razini protutijela

Razine protutijela padaju nakon cijepljenja o kojem god da je cjepivu riječ. Međutim, protutijela se počinju ponovno stvarati kada organizam dođe u kontakt s virusom, a također, ona nisu jedina zaštita od virusa.

Dr. Ilija Brizić, virusni imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, kaže da razina protutijela nije najbolji indikator zaštite koju pruža imunosni sustav.

“Protutijela su proizvod plazma stanica, odnosno stanica koje zovemo limfociti B. Dio ovih stanica postaju memorijske stanice, a dio i dalje proizvodi protutijela, iako sve manje što smo udaljeniji od trenutka cijepljenja. Međutim, memorijske stanice opstaju praktički doživotno i njihova glavna uloga je da brzo stvore nove stanice koje produciraju protutijela ako dođemo u kontakt s virusom”, kaže Brizić.

“Zato i kažemo da su one dio stečene imunosti, jer ih steknemo cijepljenjem, ali i prebolijevanjem. Ako nas virus uspije inficirati jer je razina protutijela bila preniska, memorijske stanice će brzo stvoriti nove plazma stanice koje produciraju protutijela, a protutijela će onda pripomoći eliminaciji virusa, odnosno reducirat će posljedice infekcije i imat ćemo slabije simptome koji će kraće trajati”, govori.

“Sve to odgovara onom što vidimo da se događa s omikronom”

“Kada se prvi put susretnemo s patogenom, treba nam više od 10 dana da stvorimo dovoljno plazma stanica da počnu djelovati na virus. A ako imamo memorijske stanice, onda već u roku od dva do tri dana imamo zaštitu ovim putem. Na taj način izbjegavamo da nam virus nanese veću štetu u tom periodu”, tumači riječki imunolog.

Ističe da cijepljenje stvara i drugu razinu stečene imunosti, limfocite T, koji su dio stanične imunosti. “Ovi limfociti ne mogu spriječiti da dođe do infekcije, ali oni eliminiraju stanice inficirane virusom i tako doprinose uklanjanju virusa iz organizma. Cijepljenje potiče nastanak limfocita T koji prepoznaju virus”, navodi .

“Važno je napomenuti da je pokazano da je učinak mutacija u omikronu na zaštitu koju pružaju limfociti T minimalan. Sve ovo odgovara onome što vidimo da se događa s omikronom – iako uspijeva inficirati dobar dio cijepljenih i onih koji su preboljeli, rjeđe uzrokuje teže bolesti”, kaže Brizić.

Zaštita od teške bolesti je trajnija

Britanska studija pokazala je da booster nudi snažniju zaštitu od teških bolesti nego od infekcije. Konkretno, istraživači su otkrili da je dva tjedna nakon treće doze Pfizera zaštita od hospitalizacije veća od 95% te da ostaje na oko 80% čak i nakon četiri mjeseca.

Za usporedbu, nakon dvije doze bilo kojeg cjepiva zaštita od teške bolesti nakon šest mjeseci opada na 40%. alazi se vjerojatno odnose i na Modernino mRNA cjepivo jer ono funkcionira na istom principu i pruža sličnu zaštitu kao Pfizerovo od drugih sojeva.

Koliko često ćemo se morati docjepljivati?

Nameće se pitanje koliko često ćemo se u budućnosti morati docjepljivati. Vjerojatno je malo ljudi koji bi bili voljni činiti to svaka tri mjeseca. Brizić kaže da je za očekivati da će se dio ljudi, rizične skupine, u budućnosti morati redovno docjepljivati kako bi se reducirale posljedice infekcije ovim virusom.

“Imunološki gledano, teško je očekivati da će se većina populacije koja je dobila tri doze cjepiva trebati docjepljivati postojećim cjepivima upravo jer bi tri doze trebale biti dovoljne da se stvori vrlo solidna imunološka memorija na ono što postojeće cjepivo cilja”, navodi Brizić.

“U slučaju pojave novih varijanti, koje su uspješne u širenju kao omikron ili delta, odnosno cjepiva specifičnih za nove varijante, postoji mogućnost da će opet biti potrebno provoditi cijepljenja šire populacije kako bi se zaštitio zdravstveni sustav i, naravno, reducirale posljedice općenito”, kaže.

“U svakom slučaju, imunitet koji je do sada stvoren u populaciji, odnosno stvara se cijepljenjem ili cijepljenjem i prebolijevanjem, trebao bi zaštititi većinu populacije na određeni period. U Hrvatskoj je još uvijek premalen udio cijepljenih, pa je teško procijeniti u kojoj mjeri se to odnosi na nas”, navodi.

“Nužno je da se što više ljudi cijepi, uključujući i one koji su preboljeli, jer su brojna istraživanja pokazala da samo prebolijevanje nije dovoljna zaštita te da postoji veliki benefit cijepljenja i onih koji su preboljeli infekciju”, poručuje Brizić.