Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić učestvovao je danas na konferenciji “Poslovno okruženje u FBiH i tržište BiH i EU: Stanje, prilike i perspektive” koju je u Sarajevu organiziralo Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH.

Ovom prilikom premijer Nikšić izjavio je da je sadašnji saziv Vlade Federacije BiH smanjio javni dug ovog entiteta u odnosu na bruto društveni proizvod za oko pet posto.

U obraćanju na konferenciji premijer Nikšić je naveo da je javni dug Federacije i svih njenih krajnjih korisnika kada je sadašnji saziv preuzeo Vladu Federacije BiH iznosio 24,9 posto BDP-a.

– Danas iznosi 19,96 posto, gotovo pet posto manje. To je dakle dug Federacije i svih krajnjih korisnika, a sam dug Federacije u odnosu na BDP iznosi 7,17 posto – poručio je premijer Nikšić.

Naglasio je da sa tim zaduženjem ne spadamo u red prezaduženih zemalja, već da smo bliže srednje zaduženim zamljama.

Premijer Nikšić je najavio da će Vlada Federacije BiH nastaviti sa ubrzanom implementacijom investicija u putnu, željezničku i energetsku infrastrukturu, a kroz mjere fiskalne politike će pokušati stimulisati i ličnu potrošnju.

Prema članu 38. Zakona, pravna lica koja prekrše odredbe člana 26. stav (2) suočavaju se s novčanom kaznom od 2.000 KM do 5.000 KM. Odgovorne osobe unutar tih pravnih subjekata mogu biti kažnjene novčanom kaznom u iznosu od 250 KM do 1.000 KM.

S obzirom na važnost dodatne formalne i neformalne edukacije o rizicima pušenja, naročito među mlađom populacijom, iz Inspektorata prosvjetne inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo podsjećaju da su, u skladu s odredbama člana 26. stav (2) Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i sličnih proizvoda za pušenje:

“Sve vaspitno-obrazovne ustanove obavezne na vidno mjesto istaknuti postere i druge promotivne materijale i vizuelne grafikone sa tekstom i slikom koji ukazuju na zabranu upotrebe duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje osobama mlađim od 18 godina i upozorenje o štetnosti tih proizvoda za zdravlje”, navodi se.

Nadzor nad sprovođenjem ovog člana zakona povjeren je kantonalnom prosvjetnom inspektoru, u skladu s odredbama člana 32. stav (1) tačka e) Zakona, saopćeno je iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP KS).

Prema podacima Inspektorata prosvjetne inspekcije, tokom 2024. godine obavljeno je ukupno 31 inspekcijsko nadgledanje u osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo. U okviru tih nadzora doneseno je 25 rješenja kojima se subjektima nalaže usklađivanje postupanja s članom 26. stav (2) Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana i sličnih proizvoda za pušenje.

Tokom šest inspekcijskih nadzora utvrđeno je da su subjekti poslovali u skladu sa zakonom. Inspektori po službenoj dužnosti nastavljaju pratiti izvršenje donesenih rješenja.

Prema KUIP-u KS, član 33. stav (1) tačka e) Zakona predviđa da kantonalni prosvjetni inspektor, u okviru inspekcijskog nadzora, može naložiti odgojno-obrazovnim ustanovama postavljanje postera i drugih promotivnih materijala na vidna mjesta. Ovi materijali trebaju sadržavati tekstove i slike koji ističu zabranu upotrebe duhana i sličnih proizvoda za osobe mlađe od 18 godina, kao i upozorenja o štetnosti ovih proizvoda za zdravlje.

Član 38. Zakona propisuje novčane kazne za prekršaje. Pravna lica koja ne postupe u skladu s članom 26. stav (2) mogu biti kažnjena iznosom od 2.000 KM do 5.000 KM, dok se odgovorne osobe unutar tih subjekata suočavaju s kaznama u rasponu od 250 KM do 1.000 KM.

Parking kod zgrade Vlade Republike Srpske u Banjaluci je i jutros blokiran.

Oba ulaza i izlaza su blokirana vozilima vatrogasne brigade, a parking je kao što se vidi na slikama skoro prazan.

Podsjećamo, ovo se dogodilo nakon što je Zora Vidović, ministar finansija RS najavila da će predložiti izmijene Zakon o budžetskom sistemu RS prema kojem će se gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika, smanjiti prihodi od raspodjele PDV-a za sedam odsto u korist izrazito nerazvijenih opština.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke je rekao da bi ovom najvećem gradu u Srpskoj uzelo šest miliona KM planiranih prihoda.

On je tako juče isključio vodu Palati Republike Srpske, te je naveo da će svim republičkim ustanovama ugasiti grijanje zbog duga od pola miliona KM.

Nakon toga je Stanivuković sa saradnicima došao na parking, dovezena su vozila Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka i blokirala oba ulaza, te je tako ostalo do jutros.

U Bosni i Hercegovini sve je veći broj mladih koji pokušavaju izvesti opasan TikTok izazov poznat kao “Superman izazov”, što je dovelo do brojnih povreda, uključujući slomljene ruke, podlaktice i druge ozljede. Trend, koji je postao popularan među školskom djecom i adolescentima, pokušava se izvesti u školskim učionicama ili na vanjskim igralištima, a mnogi ga pokušavaju izvoditi bez obzira na opasnost piše Crna-Hronika.

Izazov zahtijeva od učesnika da iznenada skoče u zrak, prilikom čega pokušavaju imitirati poziciju Supermana, šireći ruke i noge dok se nalaze u visokom skoku. No, zbog neiskustva i nespretnosti, mnogi maloljetnici ne uspijevaju izvesti ovu akrobaciju, padaju na ruke ili podlaktice, što rezultira slomljenim kostima i drugim ozbiljnim povredama.

TIKTOK je jedna od najpopularnijih društvenih mreža

“Poštovani roditelji. Vođena jutrošnjim dešavanjem kod nas na Urgentnom centru u Općoj bolnici osjećam obavezu da vas obavijestim o trenutnom TikTok izazovu koji kruži između djece kod nas u gradu.

Molim vas da skrenete djeci pažnju o istim i da ne pristaju na isti izazov. Šaljem vam u prilog slike djeteta sa frakturom obje podlaktice. Dolaze isto tako i sa traumom glave. Radi se o izazovu na temu imitiranja skoka u more, a podloga je betonska.

Ljudi često ne shvaćaju ozbiljnost ovih izazova. Iako se čini kao zabava, posljedice mogu biti teške. Pozivamo roditelje, učitelje i sve odrasle da budu oprezni i educiraju mlade o opasnostima koje nosi ovakvo ponašanje” – izjavio za portal Crna-Hronika jedan sarajevski roditelj.

Upotreba pirotehničkih sredstava, petardi, sve će češća kako nam se bliže novogodišnji praznici.

Već ulaskom u decembar u svojoj okolini možemo čuti eksplozije petardi i vatrometa, a osim što se narušava javni red i mir, uznemiravaju se i građani.

Pored toga, nerijetko dolazi i do samopovređivanja osoba koje nestručno koriste pirotehniku.

Tako je prije dva dana jedan dječak (14) u Zagrebu zbog petarde izgubio vid, zadobio opekotine i višestruke prelome šake.

Prema informacijama, dječak je petardu pronašao na ulici, a nakon što ju je zapalio upaljačem, ista se aktivirala prije nego što je očekivao.

Napominjemo da je posjedovanje na javnom mjestu, paljenje, ustupanje, prodaja, kupovina i nuđenje petardi, kao i drugih pirotehničkih sredstava, bez odobrenja nadležnog organa, prekršaj definisan Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira

Kada maloljetna osoba počini navedenu vrstu prekršaja propisana je kazna za roditelja (usvojitelja), odnosno staratelja maloljetnika, ukoliko je izvršenje prekršaja posljedica njegovog propuštanja dužnog staranja o maloljetniku.

U navedenim slučajevima predviđene kazne za počinioce su od 300,00 do 900,00 KM, a za roditelje maloljetnih prekršilaca su od 400,00 do 1.200,00 KM.

Izjava Murata Tahirovića, predsjednika Udruge žrtava i svjedoka genocida, da bi trebalo uzeti kredit od MMF-a i pomoći Hrvatima da se isele iz Bosne i Hercegovine poziv je koji je već prijavljen Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine te je zatražen odgovor na ovaj komentar prepun mržnje i poziva na nasilje., piše Večernji list.

Tahirović je, komentirajući izjavu predsjednika Hrvatskog sabora kako BiH ne može opstati bez konstitutivnosti naroda, što je doslovno citat iz Ustava i Daytonskog sporazuma, pozvao Hrvate u BiH da se isele u Hrvatsku ako im nije dobro u Bosni i Hercegovini, uz tvrdnju da je to upućeno “prijateljski”.

Ta izjava, koja dolazi od lidera udruge koja se navodno bori za prava žrtava genocida, naišla je na oštre osude u bh. javnosti, osobito jer se smatra pozivom na nasilje i diskriminaciju prema Hrvatima u BiH. Tahirović je, govoreći o “neprijateljskom” okruženju za Hrvate u BiH, istaknuo da bi bilo bolje da se oni isele u Hrvatsku, navodeći kako bi im trebalo osigurati sve privilegije kako bi ih se motiviralo da napuste BiH.

Posebno je zabrinjavajuće što je takva izjava došla od osobe koja bi, kao predstavnik žrtava rata, trebala promovirati suživot, pomirenje i međusobno razumijevanje. Njegov istup jasno poručuje da Hrvati nisu dobrodošli u BiH i izaziva zabrinutost zbog poticanja mržnje i nesigurnosti među građanima. Takav pristup nije samo kontraproduktivan već je i opasan jer doslovno podsjeća na rat i nasilne metode etničkog čišćenja.

Dok Tahirović poziva na iseljavanje Hrvata, zanimljivo je spomenuti da se iz područja iz kojeg dolazi, Cazina, već nekoliko godina bilježi najveći trend iseljavanja. Podaci pokazuju da broj osiguranika za zdravstveno osiguranje 2000. godine iznosio 20.000, 2010. godine 18.000, a danas je još niži, što upućuje na dramatičan pad broja stanovnika u Cazinu. Broj učenika u osnovnim školama u Unsko-sanskoj županiji također pokazuje dramatičan pad. U školskoj 2013./2014. godini bilo je 25.758 učenika, dok je ove godine broj smanjen na 15.503. Uz skandalozne izjave o iseljavanju, Tahirović je poznat i po brojnim kontroverzama i optužbama za malverzacije s financijama te zloupotrebe položaja u svojoj udruzi. S obzirom na to da vodi udrugu koja bi trebala predstavljati žrtve rata, a neprofitni je sektor, izaziva veliku zabrinutost činjenica da postoje ozbiljne optužbe za korupciju i netransparentnost. Prema izvješćima, Tahirović je bio optužen za to da je zloupotrijebio poziciju u udruzi za osobnu korist. Jedan od ključnih primjera koji su navodile žrtve je priča o njegovoj suradnji s odvjetnikom iz Republike Hrvatske, koji nije imao licenciju za rad u Bosni i Hercegovini, a koji je za zastupanje žrtava genocida naplaćivao 50 maraka po tužbi. Takvi postupci, koji uključuju korištenje prava žrtava za osobnu korist, podrazumijevaju ozbiljne moralne i pravne implikacije. Također, postoji izvješće o nezakonito isplaćenih pet milijuna maraka Savezu logoraša, čime je postavljeno pitanje gdje je nestao taj novac i zašto nikada nije razjašnjeno kako su sredstva korištena. Takve optužbe stavljaju ozbiljan upitnik nad integritet Murata Tahirovića i njegove udruge, čime se dodatno potkopava povjerenje javnosti u one koji bi trebali biti zaštitnici žrtava, a ne profitirati na njihovoj patnji.

Uz financijski skandal, Tahirović je također poznat po svojoj agresivnoj retorici i napadima na političare, posebno na Sanju Vlaisavljević, ministricu kulture i sporta FBiH. Njegovi napadi, temeljeni na lažnim optužbama, uključuju tvrdnje da Vlaisavljević štiti ratne zločince, što je potpuno neutemeljeno i netočno. Ministarstvo na čijem je čelu Vlaisavljević uistinu promovira pravnu državu i poštovanje svih presuda Međunarodnog kaznenog suda, ali Tahirović, čini se, nema interesa za objektivno promišljanje ili istraživanje činjenica. Dok se BiH suočava s ozbiljnim izazovima, kao što su iseljavanje mladih, pad broja učenika i sve teža socio-ekonomska situacija, osobe poput Tahirovića svojim postupcima otežavaju postizanje stabilnosti i povjerenja među različitim narodima. Tahirović bi, umjesto da nastavlja sa svojim destruktivnim izjavama i radnjama kao svojevrsni glasnogovornik radikalnih politika koalicije “SDFA” i sličnih ideja, trebao odgovarati za svoja djela i pružiti transparentne odgovore na pitanja koja su mu postavljena, uključujući i ona o financijskim malverzacijama. I moguće da promijeni naziv svoje udruge u “Udruženje za genocid”, zaključuje se u tekstu Večernjeg lista.

Mario Kordić iz HDZ-a ponovo je izabran za gradonačelnika Mostara na današnjoj konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara.

U drugi krug glasovanja su prošli Mario Kordić i Đani Rahimić iz SDA. Kordić je dobio 20 glasova, a Rahimić 15 glasova, javlja Klix. Prethodno je novi saziv Gradskog vijeća Grada Mostara položio prisegu te su formirani klubovi naroda. HDZ u novom sazivu mostarskog Vijeća ima 15 vijećnika, Koalicija za Mostar deset, Koalicija Grade moj tri kao i HRS, dok će stranke Trojke imati dva mandata, a po jedan Hrvatska lista za Jug i HDZ 1990.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je 28. studenoga da će i naredni mandat na čelu Grada Mostara dobiti dosadašnji gradonačelnik Mario Kordić, kojeg su vijećnici Grada Mostara 16. veljače 2021. godine također izabrali za gradonačelnika.

Kordić je liječničku karijeru počeo u Kliničkoj bolnici “Dubrava” u Zagrebu. U Mostar se vraća 1996. godine i radi u obiteljskoj firmi sestre i zeta. U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru zapošljava se 2003. godine − prvo kao specijalizant, zatim kao specijalista urologije i na kraju kao voditelj Odjela za žensku urologiju i liječenje urinarne inkontinencije na Klinici za urologiju. Od 2016. do 2021. godine obavljao je funkciju ravnatelja Doma zdravlja u Mostaru. Ranije je radio i kao savjetnik u Poliklinici “Mak” u Mostaru, no ranije je kazao da tu više nije angažiran.

Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je otkrila niz liječnika u Zagrebu i Splitu koji rade kod privatnika u radno vrijeme ili bez odobrenja, bolničke uprave tvrde da nisu uočili nepravilnosti, a kandidatkinja za ministricu zdravstva Irena Hrstić najavljuje promjene i nove kriterije.

Hrstić je izjavila da se donijeti nova jasna pravila za dopunski rad liječnika koji će u matičnoj kući morati ispuniti sve obaveze da bi mogli raditi i privatno.

Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je obavila 42 nadzora privatnika te utvrdila da u zagrebačkom i splitskom KBC-u niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici.

U Zagrebu je u tom periodu utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa – šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme.

U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obaveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.

Za sve navedene liječnike pokrenuti su prekršajni postupci kod nadležnih prekršajnih sudova a Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje kaznu od 1320 do 6630 eura za obavljanje poslova u privatnoj ustanovi bez odobrenja.

Hina je poslala upite u niz bolnica o broju liječnika s dopusnicama, listama čekanja na ortopedske zahvate, kao i eventualnim zloupotrebama dvojnog rada. U svim se pristiglim odgovorima ističe se kako nisu uočene nikakve nepravilnosti kao ni slanja pacijenata u privatne klinike kako bi tamo obavili uslugu koja im je u bolnici nedostupna.

Prema dobivenim odgovorima, u velikih zdravstvenim ustanovama u prosjeku oko petine liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad.

Bolnice: Nisu uočene nepravilnosti

U KBC-u Rijeka tako radi 739 liječnika, a njih 97 ima izdanu suglasnost za rad izvan matične ustanove. Kažu kako nadzor obavljaju voditelji svake jedinice i oni daju suglasnost za svakog djelatnika na temelju ispunjavanja obaveza na radnom mjestu. U 2024.godini nisu zaprimili ni jednu informaciju da je itko od njihovih liječnika radio u drugoj ustanovi bez potrebnog odobrenja.

U KBC-u Osijek od ukupno 590 liječnika njih 116 radi i privatno. Kažu kako se stalno vrši nadzor da li se uredno izvršavaju radni zadaci. Također,  prema evidenciji uprave ni jedan šef klinike ili zavoda nema privatnu zdravstvenu ustanovu.

U KBC-u Sestre milosrdnice radi 797 liječnika, od toga njih 159 ima odobrenje za dopunski rad. Među njima je najviše ginekologa i radiologa. Nepravilnosti u toj bolnici nisu do sada utvrdili. Primjerice, u njihovoj Klinici za traumatologiju radi 27 ortopeda, a pet ih ima dozvolu za rad izvan punog radnog vremena. Na listi čekanja za nehitne operacije imaju 1600 pacijenata, a čeka se oko godinu i pol dana.

U KBC-u Zagreb odobrenje imaju 172 od ukupno 1220 liječnika, a među njima je najviše internista. Također kažu da nije utvrđeno da netko od zaposlenih liječnika radi privatno bez odobrenja.  U njihovoj Klinici za ortopediju zaposleno je 18 ortopeda a 12 ih ima odobrenje za rad i u privatnim ustanovama.

U KBC-u Split zaposleno je 949 liječnika, dozvolu za dopunski rad ima ih 209. Među njima je 45 šefova klinika, zavoda ili odjela, a kod privatnika najviše rade njihovi radiolozi. Na Zavodu za ortopediju i traumatologiju trenutno radi 22 specijalista, a njih šest ima dozvolu za rad u privatnom sektoru. Na listi čekanja za ugradnju endoproteze kuka, ramena ili koljena u tom KBC-u trenutno je 247 pacijenata.

Iz KB-a Sveti Duh navode da imaju 89 liječnika koji rade i privatno, a najviše ih je među ginekolozima, kirurzima, internistima i oftalmolozima. Primjerice, od osam ortopeda, sedam ih radi i privatno. Na razini bolnice ne provodi se nadzor ispunjavaju li sve obaveze prema matičnoj ustanovi.

 U KB-u Dubrava 104 liječnika ima odobrenje, a u Merkuru  51. Na upit vezan za liste čekanja na elektivne operativne zahvate u Dubravi nisu konkretno odgovorili. Kažu da im  se lista čekanja mijenja iz dana u dan ovisno o priljevu novih traumatoloških bolesnika kao i o raspoloživosti operacijskih dvorana.

Iz KB Merkura su pak poručili da je među specijalistima koji rade privatno najviše ginekologa i radiologa.

U jednoj od manjih bolnica – koprivničkoj Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ zaposleno je 157 liječnika, a privatno ih radi 28, najviše psihijatara.

Plaće u javnom zdravstvu rasle i do 36 posto

S obzirom da su ove godine u javnom zdravstvu plaće povećane u rasponu od 6 do 35,8 posto, ravnateljica gospićke bolnice Sandra Čubelić kaže kako prosječna plaća 50-godišnjeg specijalista sa 8-9 dežurstava mjesečno sada iznosi oko 5000 eura. U ekstenzivnim situacijama dogodi se i da netko zaradi 9000 eura, ali to je izvanredno, dodaje.

Šefovi odjela imaju manje koeficijente od specijalista savjetnika i zapravo kao radnici biraju povoljnije uvjete za sebe tako da zapravo odbijaju koeficijent šefa odjela. U gospićkoj bolnici samo jedan liječnik radi kod privatnika, kazala je Čubelić.

Podaci Fine pokazuju da privatni zdravstveni sektor raste iz godine u godinu pa je tako u 2022. godini poslovalo 1706 poduzetnika u zdravstvu s 10.691 zaposlenim a lani se taj broj popeo na 1776 poduzetnika  i 11.315 zaposlenih.

Godišnja izvješća o njihovu poslovanju govore da su ukupni prihodi poduzetnika u zdravstvu u 2023. godini iznosili su 649,6 milijuna eura, a u 2022. godini 764,6 milijuna eura.

U 2022. godini na prvom je mjestu bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb (160,7 milijuna kuna ukupnih prihoda i 52,4 milijuna kuna dobiti), a slijede Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena i Poliklinika Medikol.

HZZO: Privatnicima lani 90 milijuna eura

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima 317 ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama. Među njima su 84 poliklinike, pet specijalnih bolnica, 128 privatnih ordinacija i laboratorija, 75 ustanova za fizikalnu terapiju u kući i 25 privatnih praksi za fizikalnu terapiju u kući.

U 2023. godini trošak privatnih ustanova i bolnica u privatnom vlasništvu iznosio je 90 milijuna eura, kažu u Zavodu.

Izvršenje financijskog plana HZZO-a te je godine iznosilo 5,1 milijardi eura, tako da je udio privatnika u financijskom planu iznosio 1,76 posto.

Na prvom mjestu po poslovanju s HZZO-om lani je bila  Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb kojoj je HZZO isplatio gotovo 18 milijuna eura za obavljene usluge, slijedi poliklinika Medikol s gotovo 12 milijuna eura  pa Poliklinika za hemodijalizu Avitum s blizu tri milijuna eura. HZZO je stavio na popis privatnu bolnicu Magdalenu koja se nalazi u Mreži javne zdravstvene službe, a lani je od HZZO-a dobila  19,7 milijuna eura.

UHZZO- ističu kako uputnice jednako vrijede za javne i privatne ustanove koje imaju ugovor s HZZO-om, koji svima izvršenu uslugu plaća po istoj cijeni.

Uskoro nova ministrica Irena Hrstić kao jedan od svojih prvih poteza najavila je upravo je jasno definiranje odnosa javnog i privatnog, naglasivši kako i sada manje od dva posto financijskih sredstava HZZO-a odlazi privatnim bolnicama i poliklinikama.

Hrstić: Uskoro revidirani pravilnik

Najavila je kako će revidirani pravilnih o dopunskom radu uskoro ugledati svjetlo dana kako bi se spriječila zloupotreba privatnog na račun javnog zdravstva.

Pravilnikom iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstva ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no 2016. godine ta se odredba ukinula i tako je ostalo do danas.

U prošlogodišnjim zakonskim izmjenama navodi se da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojnicima klinika i pročelnicima zavoda samo ako to ne uzrokuje probleme u organizaciji rada i ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ali te su odredbe samo načelne.

U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv izdanih odobrenja dok se situacija ne normalizira.

Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji, predstojnici i drugi upravljački kadar, ne može otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu.

U Ministarstvu su potvrdili i da je “u završnoj fazi izrade”  nacrt novog pravilnika s pet konkretnih mjerila kojima će se ravnatelji morati rukovoditi u odlučivanju o traženju pojedinog liječnika da dodatno radi izvan bolnice. To se odnosi na radno vrijeme, radne obaveze, izvršenje u matičnoj bolnici, zatim mjerilo u odnosu na liste čekanja te u odnosu na radno iskustvo.

No, na pitanje kolike bi to trebale biti liste čekanja da pojedini liječnik dobije dopusnicu za radi kod privatnika, u Ministarstvu još ne znaju odgovor.

Ističu samo da će to biti transparentna mjerila radi dodatne regulacije dopunskog rada. Redefinirat će se prosječan broj usluga koje liječnik treba izvršiti u matičnoj bolnici da bi dobio dopusnicu za rad kod privatnika. Nacrt bi uskoro trebao u javno savjetovanje.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine najsnažnije osuđuje postupak ministra vanjskih poslova BiH i predsjednika Naroda i Pravde Elmedina Konakovića kojim je u diplomatski neprimjerenom i neutemeljenom istupu, putem diplomatske note, grubo i pogrešno okarakterizirao izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića kao negativnu, iako je predsjednik Jandroković u izjavi jasno pozvao na poštivanje prava i statusa tri konstitutivna naroda koji proistječu iz ustavnog poretka BiH. Istodobno, Hrvatski narodni sabor podsjeća sve samoproglašene patriote, koji su ovih dana ostrašćeno i samodopadno branili Bosnu i Hercegovinu od čovjeka koji javno zagovara poštivanje i provođenje Ustav BiH, kako je ustav pravni temelj svake države, pa tako i BiH.
 
– Podsjećamo ministra vanjskih poslova kako je, preuzimajući aktualnu dužnost, 25. siječnja 2023. godine položio zakletvu kojom se obvezao da će: “savjesno obavljati povjerene mu dužnosti, poštivati Ustav Bosne i Hercegovine i u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini”. Sukladno, ističemo kako je obveza ministra Konakovića, i svih dužnosnika, čuvati ustavno definirana prava i potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda BiH. Istodobno, izražavamo duboku zabrinutost zbog sve češće prakse privatiziranja stavova Ministarstva vanjskih poslova BiH, podsjećajući na činjenicu da ministar Konaković i Ministarstvo u svom djelovanju moraju predstavljati sva tri konstitutivna naroda i građane BiH, a ne svoje osobne stavove ili političke opcije. Stoga, osobito važnim smatramo naglasiti kako glavni izvor političkih problema u BiH nije postojanje konstitutivnosti, niti djelovanje ljudi koji javno zagovaraju poštivanje i provođenje principa konstitutivnosti, nego nepoštovanje, relativiziranje i negiranje ovog, natkrovljujućeg, načela.
 
Osobito u trenucima kada Bosna i Hercegovina, pod vodstvom hrvatskih i drugih europski orijentiranih dužnosnika, nastoji ostvariti iskorake na europskom putu, HNS BiH smatra neprimjerenim upućivati neosnovane verbalne napade na dužnosnike prijateljske države koja je i u posljednjim tragičnim poplavama koje su zahvatile dijelove BiH žurno iskazala svoju pomoć. Na koncu, Hrvatski narodni sabor koristi priliku iskazati zahvalu vodstvu Republike Hrvatske na pomoći u izgradnji europske, stabilne i prosperitetne BiH – navodi se u priopćenju za medije.