S obzirom na pogoršanu epidemiološku situaciju, porast broja slučajeva gripe i Covida-19 među pacijentima, Sveučilišna klinička bolnica u Mostaru uvela je restrikcije posjeta na svim organizacijskim jedinicama.

Odluka je donesena u petak, 17. siječnja, i proslijeđena je svim organizacijskim jedninicama SKB-a Mostar, potvrđeno je Feni iz bolnice.

Od sada će posjete biti strogo kontrolirane, s maksimalno jednim do dva posjetitelja po pacijentu u vremenu posjeta, u skladu s Pravilnikom o kućnom redu bolnice.

Posjetitelji i djelatnici bolnice obavezni su nositi zaštitnu opremu, a glavne sestre i tehničari zaduženi su za postavljanje obavijesti o pravilima na ulazima u kliniku, sporednim ulazima i oglasnim pločama.

Iz bolnice apeliraju na posjetitelje da se pridržavaju ovih mjera kako bi zaštitili svoje i tuđe zdravlje, te pomogli u poboljšanju epidemiološke situacije, zaključuju.

Izvor: Fena/BHRT

Bolest srca vodeći je uzrok smrti među ženama, no i dalje mu se ne daje dovoljno pozornosti. “Još uvijek pokušavamo nadoknaditi zaostatak u smislu razumijevanja načina na koji žene imaju srčane bolesti”, kaže nagrađivana liječnica i onkologinja Elizabeth Comen, piše MindBodyGreen.

“Kada sam bila u medicinskoj školi, učili su nas da su simptomi srčanog udara kod žena netipični. To je potpuno smiješno, učiti studente i buduće liječnike da je način na koji se žene prezentiraju atipična verzija načina na koji se muškarci prezentiraju, dok je to broj jedan ubojica žena”, kaže ona. Comen objašnjava da žene imaju različitu biologiju kada su u pitanju bolesti srca.

“Puno toga što pokazujemo su bolesti malih krvnih žila, koje je teže vizualizirati nego ono što biste mogli vidjeti kod muškaraca. Dakle, potrebno je obaviti puno posla, ne samo u istraživanju, već i u smislu tko su doktori koji liječe pacijente”, rekla je onkologinja.

Nedostatak istraživanja srčanih bolesti posebno usmjerenih na žene često dovodi do propuštenih dijagnoza, što žene izravno košta života, stoga je potrebno razumjeti jedinstvene znakove srčanih bolesti kod žena umjesto da ih se smatra “nenormalnima”.

Comen ističe da simptomi kod žena mogu biti izrazito različiti i često ih je teže uočiti. Žene sa srčanim bolestima imaju veću vjerojatnost da će doživjeti simptome kao što su neobjašnjiv umor, bol u čeljusti, probavne smetnje, kratkoća daha, palpitacije (osobito u postmenopauzi) i negativni pomak u toleranciji vježbanja.

Budući da se mnogi od ovih simptoma preklapaju s drugim bolestima i zdravstvenim stanjima, ključno je da se žene posavjetuju sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite kada se simptomi pojave, čak i ako sumnjaju da nije ništa, prenosi Večernji.hr.

“Ako žena ima bilo kakvu povijest bolesti srca u obitelji za koju zna, bilo kakvu iznenadnu smrt, bilo koji rano započeti moždani udar, bilo kakvu povijest krvnih ugrušaka, vrlo je važno da razgovara sa svojim liječnikom o obiteljskoj povijesti koja može utjecati na njihovu buduću prezentaciju bolesti”, kaže Comen. U većoj mjeri se treba pobrinuti da žene znaju i da se osjećaju ugodno govoreći o svojoj boli i nelagodi.

“Postoji narativ o ženama koje podnose bol, osjećaju da moraju izdržati teške stvari, brinu o drugima i same se zapale samo da bi svi oko njih bili topli. I sama sam kriva za to, i ženama moramo omogućiti prostor u našem društvu da mogu brinuti za sebe”, objašnjava Comen.

To znači slušati kada žene govore o svom zdravlju, dovršavati opsežna istraživanja da bi se bolesti mogle pravilno dijagnosticirati kada se pojave simptomi te osnažiti žene da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem.

“Ide nam bolje nego u prošlosti, ali pred nama je još dug put”, zaključuje onkologinja.

Skijanje je kompleksna aktivnost koja zahtjeva dobru kondicijsku spremu.

Česte ozljede su pokazatelj loše pripreme i slabe tjelesne kondicije. Ako osjećate bolove u koljenima, leđima ili kukovima izbjegavajte skijanje i potražite stručnu pomoć.
Ozljede u koljenima se mogu pogoršati dodatnim opterećenjem.

Bolna stanja leđa remete kontrolu centra težišta i narušavaju ravnotežu te mogu prouzročiti padove. Nedavni prijelomi ili ozljede mogu pokvariti skijašku sezonu. Napravite rehabilitaciju i uvod u kondicijsku spremu da ne ponavljate povrede.
Ako se niste kondicijski spremali, vrijeme je da krenete vježbati ili razmislite o pripremi za sljedeću sezonu.

U kakvom stanju nipošto ne smijemo ići na skijanje?

Skijanje je kompleksna aktivnost koja zahtjeva dobru kondicijsku spremu. Česte ozljede su pokazatelj loše pripreme i slabe tjelesne kondicije.

• Ako osjećate bolove u koljenima, leđima ili kukovima izbjegavajte skijanje i potražite stručnu pomoć.
• Ozljede u koljenima se mogu pogoršati dodatnim opterećenjem.
• Bolna stanja leđa remete kontrolu centra težišta i narušavaju ravnotežu te mogu prouzročiti padove.
• Nedavni prijelomi ili ozljede mogu pokvariti skijašku sezonu. Napravite rehabilitaciju i uvod u kondicijsku spremu da ne ponavljate povrede.
• Ako se niste kondicijski spremali, vrijeme je da krenete vježbati ili razmislite o pripremi za sljedeću sezonu.

Priprema za skijanje

Osnovna prevencija skijaških ozljeda je dobra fizička pripremljenost. Treba ojačati mišiće nogu, trbušne mišiće i raditi na ravnoteži. Različiti tipovi čučnjeva imaju veliku važnost te ih treba raditi u više modaliteta.

Evo nekoliko primjera vježbi koje možete uvrstiti u vaš trening.

1. Vježba: Leđa naslonite na zid tako da kralježnica bude ravna, a kutove u kukovima i koljenima mijenjate iz vježbe u vježbu. Kada zauzmete poziciju, zadržite do 1 min. Ponovite 3 – 5 puta s pauzom od 2 minute.

2. Vježba: Dignite jednu nogu u zrak te radite polučučnjeve balansirajući na jednoj nozi. Vježbu izvodite 30 sekundi pa zamijenite nogu. Ponovite 3 – 5 puta.

3. Vježba:  Prethodno opisanoj vježbi dodajte kosinu. Možete staviti nekoliko  debljih knjiga pod određenim kutom i nogu usmjeravati u različitim pravcima kao da simulirate nagib na stazi.

Zrak u Sarajevu jutros je okarakteriziran kao vrlo nezdrav, objavljeno je na internet stranici “Zrak.ekoakcija”.

Indeks kvaliteta zraka u Sarajevu je 227, zbog čega je kod osoba sa respiratornim oboljenjima, poput astme, moguće pojačavanje simptoma bolesti.

Moguće su povećane negativne posljedice po respiratorne organe cjelokupnog stanovništva, te se preporučuje izbjegavanje većeg naprezanja tokom boravka napolju.

Oboljeli od plućnih bolesti i bolesti srca, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju.

Zrak je nezdrav u Ilijašu, Zenici, Jajcu, Visokom, Travniku i Kaknju, dok je u Tuzli i Vogošći okarakteriziran kao nezdrav za osjetljive grupe.

Mjerenje u 7.00 časova je pokazalo da je kvalitet zraka u Bihaću umjereno zagađen, dok je u Mostaru zadovoljavajući.

Vrijednost indeksa kvaliteta zraka od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 opasan po zdravlje. (Izvor: BHRT)

Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) postala je dio projekta Interact-Europe 100, što znači da je dio mreže u kojoj su povezani centri za karcinom u sklopu kojih stručnjaci razmjenjuju znanja i pružaju bolju pomoć pacijentima, piše Klix .

Na ovaj projekat je stiglo više od 120 prijava, a odabrano 100 najboljih, među kojima je Klinika sa KCUS-a.

Od 100 odabranih, četiri klinike nisu iz zemalja članica Europske unije (EU).

Kroz ovaj program će stručnjaci za liječenje karcinoma proći niz multidisciplinarnih treninga u naredne tri godine.

O učešću u ovom projektu za Klix.ba je govorio šef Klinike za onkologiju KCUS-a Semir Bešlija.

“Klinika za onkologiju je uspjela ući u veoma prestižan program koji finansira Evropska komisija. Riječ je o formiranju mreže vrhunskih onkoloških institucija s ciljem podjele znanja, multidisciplinarnog pristupa u liječenju pacijenata s onkološkim oboljenjima i razmjeni iskustava na bilateralnoj razini”, kazao je Bešlija za Klix.

Dodaje da su on i njegove kolege ponosni zbog uvrštavanja u projekat.

“Mi smo jedini onkološki centar iz Jugoistočne Evrope. Veoma smo ponosni i molimo i tražimo da sličan impuls prihvate oni koji donose odluke na državnom, entitetskom i kantonalnim nivoima i da se tretman onkoloških bolesnika počne posmatrati kao prioritetan. Pacijenti u EU nemaju civilizacijske rupe, kao što su liste čekanja i to želimo promovirati u BiH”, poručio je Bešlija.

U najnovijem izdanju emisije “Zdravlje na prvom mjestu” poslušajte savjete kako očuvati obiteljsku harmoniju, kako pomoći djeci da se nose s emocijama i što učiniti da radost i ljubav postanu središnji dio naših blagdana.

U goste kod urednice i voditeljice Nikoline Sivrić stigao je ugledni dječji psiholog s bogatim iskustvom u radu s obitelji i djecom različitih uzrasta, Mario Brkić.

Pogledajte emisiju:

Općina Travnik pokreće inicijativu za zaštitu djece od štetnih utjecaja ovisnostip jer kako kažu općina Travnik kontinuirano radi na stvaranju sigurnog i zdravog okruženja za djecu i mlade.

Deklaracijom o zaštiti prava djece će se propisati obaveze općinskih službi za ograničavanje promocije štetnih proizvoda koji izazivaju ovisnost kod mladih ljudi,te je stoga u Travniku  povodom obilježavanja “Mjeseca borbe protiv ovisnosti” danas održana prezentacija istraživanja o ovisnostima među djecom i mladima u dobi od 13 do 17 godina.

Istraživanje, provedeno na uzorku od 1.066 ispitanika, pokazalo je zabrinjavajuće podatke. Ukazuje na to da svaki četvrti tinejdžer u BiH konzumira duhan, svaki peti pije alkohol, a 26% njih redovno igra igre na sreću.
Naime, 70% mladih se susrelo s igrama na sreću, dok 8% njih ima patološke kockarske probleme, navedeno je na stranici Općine.

Naši stari dobro su znali – kad dođe kasna jesen i zima, kiseli kupus ili zelje, namirnica je koja jača imunitet i čuva od raznih sezonskih bolesti.

Zelje se bere krajem rujna, a u našim se krajevima kiseli sredinom listopada. I upravo ovaj proces fermentacije daje ovoj deliciji dodatni nutritivni boost. Kada je riječ o ovako zdravoj namirnici, kao što je kiseli kupus, zasigurno si ponekad postavite pitanje – tko je prvi došao na ideju da uzme neko povrće i ukiseli ga kako bi ga, primjerice, sačuvao od truljenja? Neki povijesni zapisi govore da se kupus počeo kiseliti još prije 2000 godina u Kini. Navodno, ljeti su robovi, koji su gradili Kineski zid, živjeli na kupusu i riži, a zimi se kupus konzervirao rižinim vinom koje ga je kiselilo i tako bi tisuće radnika ostalo na životu u vrlo teškim uvjetima.

Kako je receptura za fermentiranje došla u naše krajeve, ne znamo. No sigurno je da je stoljećima kiseli kupus na području Hrvatske i okolne regije bio jedna od glavnih namirnica na težačkom meniju.
Fermentacija obogaćuje namirnicu probiotičkim kulturama

Na površini svih biljaka, na lišću i stabljikama, pa tako i na kupusu, prirodno žive bakterije mliječnoga vrenja, odnosno Laktobakterije (LAB). Nakon što posolimo i potopimo povrće te mu oduzmemo prisustvo kisika, započinje proces fermentacije. Kiseljenje ili fermentaciju započinju bakterije Leuconostoc mesenteroides, a potom se kiselost mijenja pa se stvaraju i Laktobakterije. Primjerice, u zrelom kiselom kupusu, u kasnoj fazi fermentacije prevladavaju Lactobacillus plantarum, posebno dragocjene bakterije jer proizvode vitamin K2 koji je važan za mnoge funkcije našeg organizma.

Također, procesom fermentacije stvara se kiselo okruženje koje je nepovoljno za štetne bakterije pa namirnice koje kiselimo mogu potrajati duže vrijeme. Upravo cijeli ovaj proces i u dosje kiselog kupusa, junaka naše priče, upisuje brojne korisne nutrijente koji čuvaju naše zdravlje.

Zašto bi kiselo zelje trebalo biti na zimskom jelovniku?

Inače, kiselo zelje izvrstan je izvor vitamina C, koji je snažan antioksidans i zimi čuva naš organizam od sezonskih prehlada. K tomu, ova je namirnica dobar izvor neprobavljivih vlakana, vitamina B skupine i vitamina A te minerala kalija, kalcija, magnezija, fosfora i mangana, a za sve one koji paze na unos kalorija, još jedna dobra vijest – 100 g kiselog zelja sadrži samo 25 kalorija.

Poznato je da o zdravlju crijeva ovisi zdravlje cijelog našeg organizma, a kiselo zelje zbog obilja vlakana i probiotika nosi naziv i “metla za želudac i crijeva”. Naime, upravo vlakna poboljšavaju probavu, na sebe povlače toksine koji se nakupljaju u crijevima i tako čiste naš organizam.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske obožavaju ga od pamtivijeka

Ova nutritivno bogata namirnica oduvijek je bila omiljeni izbor u gotovo svim dijelovima kontinentalne Hrvatske. U Slavoniji i Baranji kiselo zelje često se priprema kao prilog uz mesna jela, poput kobasica, pečenja ili u tradicionalnom jelu sarmi. Zagorci i Međimurci rado će ga kombinirati s krvavicama i restanim krumpirom, a u Gorskom kotaru i Lici uglavnom se poslužuje uz dimljeno ili kuhano meso.

Palenta s kiselim kupusom tradicionalno je hrvatsko jelo, koje se jednostavno priprema, jeftino je te krije prave blagodati za naš probavni sustav.

Sastojci

300 g kiselog zelja (Okusi zavičaja)

200 g palente (Okusi zavičaja)

2-3 češnja češnjaka (po želji)

1 luk

100 g pancete ili sušene kobasice

sol i papar

maslinovo ulje ili mast

Priprema

Ako je zelje jako kiselo, isperite ga u vodi i dobro ocijedite. U tavu dodajte malo ulja ili masti te nasjeckani luk i češnjak. Ubacite suhe kobasice ili slaninu i popržite. Nakon 15-ak minuta dodajte kiselo zelje. Pirjajte ga na laganoj vatri oko 20 do 30 minuta, povremeno miješajući i podlijevajući vodom.

Dok se zelje pirja, u loncu zakuhajte oko 1 litru vode. Dodajte prstohvat soli, a zatim postupno sipajte palentu, neprestano miješajući kako biste izbjegli grudice. Kuhajte palentu na laganoj vatri, stalno miješajući, dok ne postane gusta i kremasta (oko 10 do 15 minuta).

Palentu poslužite na tanjuru, a preko nje rasporedite pirjano kiselo zelje s pancetom ili kobasicama.

Savjet više: Za ovo jednostavno hrvatsko jelo, potrebne su vam i naše tradicionalne namirnice – kiselo zelje, panceta ili sušene kobasice, češnjak i palenta. Ne morate daleko tražiti jer je Lidl u svome asortimanu “Okusi zavičaja” odabrao najbolje proizvode hrvatskih OPG-ova koji će vam pružiti nezaboravno iskustvo naše tradicionalne kuhinje.

Večernji list

Ne bacajte novac na probiotike

O brojnim koristima kiselog kupusa je u emisiji ‘Uranak’ na K1 televiziji govorio doktor Vojislav Perišić.Kiseli kupus ima probiotičke bakterije na listovima, biljnog porijekla, lactobacillus plantarum. To su bakterije koje se nalaze u popularnim probioticima, a koje ne morate kupovati ako jedete kiseli kupus. Jedite ga tri puta tjedno. Sadrži i važna vlakna koja ubrzavaju stolicu, što samo po sebi to ubrzava tranzit štetnih tvari i nema dugog kontakta s crijevima, pa ne postoji mogućnost negativnog utjecaja na zdravlje’, rekao je liječnik.

Zdravstveni benefiti kiselog kupusa bili su dobro poznati i našim precima koji su ga nazivali ‘lijekom za stotinu bolesti’.Sto grama sirovog kiselog kupusa sadrži čak 20 mg vitamina C. Slijede vitamin A, folna kiselina, magnezij, željezo, fosfor, kalcij, kalij, natrij, balastne tvari i bjelančevine.

Odličan je izvor vitamina B12, zbog toga se posebno preporučuje vegetarijancima i veganima. Crveni kupus je i do sedam puta ljekovitiji od bijelog, a njegova boja ukazuje da sadrži i ljekovite antocijanine.

Ono po čemu se kiseli kupus razlikuje od sirovog su probiotičke bakterije. Kiseli kupus je izvorna fermentirana hrana prirodno bogata probiotičkim kulturama.Osim toga, ova namirnica je odlična i za one koji pokušavaju smršavjeti jer je prilično zasitan, a na sto grama ima samo 25 kalorija. Također, ubrzava metabolizam i pomaže u probavi masne hrane.

U nastavku pročitajte koji su najveći benefiti kiselog kupusa zbog kojih ćete ga sigurno poželjeti češće jesti.

1. Izvor je korisnih nutrijenata

Kiseli kupus je dobar izvor vlakana, vitamina i minerala. Fermentirani proizvodi lakše su probavljivi: enzimi kiselog kupusa pomažu tijelu da razgradi hranu na manje, lakše probavljive molekule. Na taj način će se apsorbirati više hranjivih tvari, što će pozitivno utjecati na energiju i vitalnost, prenosi BBC Good Food.

2. Može ojačati imunitet

Većina tjelesnih imunoloških stanica nalazi se u crijevima, zbog čega se ona smatraju središtem imunološkog sustava. Tvari u kiselom kupusu mogu pomoći u održavanju zdravog probavnog trakta, kao i potaknuti postojeća antitijela na borbu protiv štetnih tvari. Na taj način se smanjuje rizik od infekcije. Osim što sadrži korisne bakterije i služi kao prirodni probiotik, kiseli kupus dobar je izvor vitamina C i željeza, nutrijenata poznatih po svom pozitivnom djelovanju na imunitet i zdravlje.

3. Utječe na zdravlje srca

Kiseli kupus može biti koristan za balansiranje razine kolesterola zahvaljujući visokom sadržaju vlakana i probiotičkih bakterija.

Također je dobar izvor kalija, koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Vitamin K2, koji se nalazi u ovoj namirnici, može spriječiti taloženje kalcija u arterijama i na taj način preventivno djelovati na arteriosklerozu i srčane probleme.

4. Može poboljšati raspoloženje

Fermentirana hrana, opet kroz crijeva, može pozitivno utjecati na raspoloženje. Određeni sojevi probiotičkih bakterija (uključujući Lactobacillis helveticus i Bifidobacteria longum) koji se nalaze u kiselom kupusu mogu ublažiti nervozu. U crijevima se stvara zdravija ravnoteža, a određene masne kiseline povoljno djeluju na upalne procese u tijelu. Ova namirnica sadrži i magnezij i cink, mikronutrijente koji uravnotežuju stanje crijeva i time pozitivno utječu na raspoloženje.

5. Pomaže kod viška kilograma

Kao i većina salata, kiseli kupus nema puno kalorija i idealan je ako želite nešto prigristi čak i kada ste na dijeti. U 100 grama ove moćne namirnice ima samo 25 kalorija koje možete vrlo brzo potrošiti. Također, kiselost može pomoći u razgradnji masnoća nakon obilnog obroka i zato nije slučajno da se kiseli kupus često poslužuje na blagdanskom stolu uz mesne specijalitete.