Društvo
Vjera, tradicija, zavjeti se moraju čuvati i poštovati
Već u srijedu u kasno poslijepodne na cesti koja iz srednje Bosne vodi ka Jajcu (Podmilačju), najvećem svetištu svetog Ive, mogle su se sresti grupice vjernika-hodočasnika koji su se pješice uputili ka ovom svetištu. Tradicija je duga, duga…, traje i trajat će, a hodočasnici su mladi i stari, žene i muškarci, čak i djeca.
/vitez.info/
BiH
BIH / Ostavila muža i troje djece: “Naša želja je da nam se naša majka vrati“!
Munib Kajtazović iz Donje Lučke, općina Velika Kladuša je ostao sam sa troje djece.
Naime, njega je supruga napustila iako se zaklela da to nikad neće napraviti.
Munib je ostao sam sa troje djece, moj problem traje već dugi niz godina, ovo nije prvi, ovo je sedmi put da ona ostavlja mene i našu djecu, govori kroz suze samohrani otac.Došla su čudna vremena, jer često čujemo da jedan roditelj može napustiti svoje dijete.
Ja sam nju prihvatio sa njezinim troje djece, othranio sam ih kao svoje i rodila mi je ovo naše troje djece.“Naša želja je da nam se naša majka vrati“, govore tužnog glasa njena tri sina!
Video prilog kod porodice Kajtazović je snimio Aldin.B, TV Krajina:
BiH
Čović: Pozivam nositelje vlasti da sami donosimo odluke i vodimo političke procese
Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH, predsjednik Dragan Čović smatra da je odluka visokog predstavnika o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH potpuno nepotrebna i neprihvatljiva te da može imati nesagledive posljedice za intregracijske perspektive i europsku budućnost BiH.
U intervjuu za Fenu predsjednik Čović naglašava da se ovakvim djelovanjem OHR-a potpuno negiraju i nedavna pozitivna izvješća iz Europske unije prema BiH, gdje su snažno naglašeni jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.
-Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za intregracijske perspektive i europsku budućnost BiH. Stoga pozivamo OHR i članice PIC-a da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice, naglašava predsjednik Čović.
Dodaje kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera vezano za ove nametnute odluke, iz kojih se jasno iščitava vidno odstupanje od do sad utvrđenih zajedničkih stajališta, a što je najgore, prepoznaje se jasna podjela po nacionalnoj osnovi.
-Nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratskih izbornih predstavnika, što je srž demokracije. Stoga pozivamo sve nositelje vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da sukladno Ustavu BiH i najvišim demokratskim standardima legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH, smatra predsjednik Čović.
Za odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora predsjednik Čović kaže da je sigurno povijesni trenutak.
-Rezultat je to jednog intenzivnog rada, posebno u zadnjih 12 mjeseci otkako je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo pokazati se do kraja kredibilni i vjerodostojni kod partnera s kojima smo razgovarali, ističe predsjednik Čović uz napomenu da su ostale neke obveze prema EU koje nisu završene.
Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala to što smo uradili, ali da sada treba pokazati vjerodostojnost kroz ovu godinu i ubrzanom dimanikom raditi na europskom putu.
-Već neki govore o tomu tko treba biti glavni pregovarač, ali to ne treba biti pitanje prijepora. Mi tu trebamo koristiti mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo, imajući u vidu da je u pitanju dug proces, riješiti to kroz neku vrstu rotacije u jednom timu ljudi koji će biti isključivo angažirani na ovom zadatku, smatra predsjednik Čović.
Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren jedan novi okvir i da više nije moguće imati prostor za djelovanje visokog predstavnika kao protektora i korigiranje onoga što radi zakonodavna i izvršna vlast na svim razinama. Pregovarački proces, kaže, ne ide s takvim djelovanjem OHR-a.
On navodi da bilo kakvo nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.
-To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i partnera iz međunarodne zajednice prema prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje ide na ruku njima da kažu da su bili u pravu i da mi nismo dostigli tu razinu demokratičnosti da sami donosimo odluke. Njegova prisutnost među nama je dobrodošla kao korektiv u smislu skretanja pozornosti da neke stvari jesmo ili nismo uradili, ali nikako da taj posao radi umjesto nas. Mnogo više prostora treba provesti u koordinaciji s nama, a ne u nametanju rješenja, ističe predjsednik Čović.
Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu kroz parlamente donositi nužne zakone i da nema nikakvog razloga za intervenciju sa strane.
Mora se, dodaje, napraviti unutarnji dogovor bar u onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi svim stranama.
-Nažalost, sve kolege koje se očituju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv njega, ali se iz određenih razloga zauzimaju jednu takvu poziciju, ne davajući nikakav kontra-prijedlog onome što smo usuglasili pa i onoga što nismo usuglasili još, a raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Ja osobno mislim da smo tim prijedlogom do kraja ispoštovali Ustav BiH, sve elemente koji do kraja definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, županiju kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da ja mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo mi u konačnici naći dogovor. Bitno je da razumijemo da su Opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje, smatra predsjednik Čović.
Bilo bi odlično, ističe on, ako politički akteri u nekom razumnom roku od godinu ili dvije uspiju doći do promjene Ustava BiH pa kroz to definirati i sve presude suda u Strasbourgu.
-Treba tražiti što manje izmjene Ustava, a da opet to sve prihvatimo. Do tada mi moramo imati jedan element odvraćanja onih koji su na tome stvarali političke probleme. Tih pet županija koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško osporiti, jer su dvije od tih pet izrazito multietničke, a u jednoj su Hrvati i u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Ja ću reći da de iure definitivno nije i ona sama po sebi ne mora biti ni korištena ako će to biti dovoljan odvraćajući element, pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH.
Kada su u pitanju ostala otvorena pitanja unutar vladajuće koalicije, predsjednik Čović kaže da ovih dana zajedno sa suradnicima treba imati odvojene razgovore s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez nazočnosti javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što od dogovorenog nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obveze.
Komentirajući prijepore oko izgradnje i upravljanja plinovodom Južna interkonekcija, predsjednik Čović naglašava da je to jedna od tema koja je za HDZ strateška.
-Neki su tu bili i grubi prema nama pa i prema meni osobno, kada je u pitanju procjena. Vrlo transparentno, do kraja – Južna Plinska Interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda, Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Ta infrastruktura prolazi od Hercegovačko-neretvanske, preko Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske županije do Središnje Bosne. To područje je do sada bilo potpuno nepokriveno kada je u pitanju ovaj energent i nema nijednog razloga da ta infrastruktura dugoročno ne bude pokrivena javnim poduzećem koje će u potpunosti biti vlasništvo Vlade FBiH, kao što je i BH Gas kao takav. Nezamislivo je da danas u takvim tvrtkama u federalnom vlasništvu, a o tome želimo s partnerima razgovarati, nemate nijednog Hrvata u nadzoru, u upravi. Uzmite namjensku industriju u FBiH – pa tamo nema niti jednog Hrvata među tisućama uposlenika. Pa je li to normalno, a mi smo partneri? To su institucije čija je jurisdikcija u federalnoj Vladi i parlamentu, ističe predsjednik Čović.
Cilj je, dodaje, dobiti jedan potpuno novi izvor plinskog energenta.
-Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH. I ako imate danas Gas RS čak kroz dvije tvrtke pa imate BH Gas, navedite mi jedan valjan razlog zašto ne bi bila i ta Južna Plinska Interkonekcija, ne samo jezično da je drugačije, nego i formalno-operativno. A sad, kakve ćemo odnose napraviti unutar Federacije, to je sad nešto drugo. Kao što imamo dvije elektroprivrede u vlasništvu Federacije, a slično je i s telekomima, poštama itd. Znači, osnova ustavna i zakonska je tu. Ja razumijem prijatelje koji bi to malo drugačije uredili i uradili, ali ne može bez hrvatskog naroda. To nije bilo čiji privatni interes. Ne možete ući u biznis od 300 ili 400, 500 milijuna eura, koliko će cijeli taj posao vrijediti u idućih sedam ili osam godina, a da isključite interes naroda koji će koristiti tu infrastrukturu, a to su predstavnici, građani ovih županija, navodi predsjednik Čović.
Dodaje da tu apsolutno nitko ne bi smio imati primjedbe pristupu. A kako sve to tehnički i pravno organizirati, to treba dogovarati, ali nikako s pozicije sile.
-Ovo su preozbiljne, dugoročne, strateške stvari. Energija je apsolutno strateško pitanje i mi želimo za BiH apsolutnu energetsku neovisnost, baziranu isključivo na zelenoj energiji. To nije plin, kao što nije bio ni ugljen. Plin će se također dodatno oporezivati. Mi trebamo napraviti tu infrastrukturu, osloboditi se pritiska Istoka kada je u pitanja opskrba ovog područja, ali potpuno se okrenuti zelenoj energiji vjetra, sunca, vode i onoga što će doći kao novi koncept baziran na tim energijama. To je vodik i ne znam što još će nam biti zanimljivo. Tu trebamo primijeniti potpuno standarde EU, poručuje predjsednik Čović.
Govoreći o očekivanjima od izbora u Hrvatskoj, on kaže da će HDZ BiH raditi na osiguranju sva tri mandata iz 11. izborne jedinice za sestrinski HDZ i uvjeren je da će to i ostvariti.
-Mi smo proteklih osam godina imali intenzivnu komunikaciju sa svim institucijama Republike Hrvatske i da toga nije bilo ne bismo imali ni pregovarački proces s EU danas. Primarno tu ističem Vladu RH i osobno premijera Andreja Plenkovića, koji je od početka glavni zagovornik tog procesa. Imali smo potporu i predsjednika Sabora i predsjednika Republike. Nije svejedno tko će pobijediti na izborima u Hrvatskoj. Nama je prevažno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade, da možemo dimaniku koju smo vezivali za sve fondove, uključujući prekogranične, dalje nastaviti. Mnogo lakše ćemo pristupati tim fondovima preko prijatelja iz RH s kojima je to već uhodano. Šest ili sedam resora Vlade RH je izravno uključeno u taj dio financiranja projekata u BiH i mjesečno jedan od ministara Vlade RH je u BiH. Premijer Plkenković je također često u BiH i doći će i na otvaranje Mostarskog sajma gdje je RH država partner, najavljuje predsjednik Čović.
Neki potezi u zadnje vrijeme koje, kaže, ne želi analizirati, idu do kraja na ruku HDZ-u i siguran je da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima imati uvjerljiviju većinu u Saboru RH nego što je to do sada bio slučaj.
Osvrnuo se i na skore europske izbore. Smatra da bi jedan od 12 zastupnika koji idu u Europski parlament iz RH opet trebao biti iz BiH i to s liste HDZ-a, jer je važno „da imamo nekoga tko može autentično sagledati poziciju BiH pa i poziciju hrvatskog naroda kroz Europski parlament“.
Predsjednik Čović najavljuje i pripremu za lokalne izbore u BiH, uključujući suradnju s drugim strankama kroz Hrvatski narodni sabor, posebno tamo gdje Hrvati nisu u većini.
-Uvjeren sam da će HNS adekvatno odgovoriti i već na narednoj sjednici Predsjedništva HNS-a ćemo to raspraviti. Pozvali smo sve stranke da se izjasne oko toga i ja vjerujem da će otprilike pola tih stranaka biti povezano s nama u nekim općinama, posebno tamo gdje smo kao narod izloženi zbog svoje brojnosti. Za nas je strateško pitanje Mostar, Stolac, Čapljina, kao i Žepče u središnjoj Bosni i niz drugih općina u tom dijelu zemlje. Činjenica je da smo dosta dobro s partnerima iz HNS-a radili u protekle četiri godine i uvjeren sam da ćemo tu komunikaciju nastaviti na isti način, zaključuje predsjednik dr. Dragan Čović u razgovoru za Fenu.
BiH
SREDNJA BOSNA UZ VIDOVIĆA: Radoje Vidović na listi HDZ-a u XI. Izbornoj jedinici za Sabor Hrvatske
Nacionalni odbor HDZ-a danas je usvojio liste za parlamentarne izbore koje će sutra stranka predati Državnom izbornom povjerenstvu, a Jutarnji list prvi donosi sve HDZ-ove kandidate na listi.
Većih iznenađenja nema, na listi su svi ministri i stranački čelnici, šefovi lokalnih i regionalnih organizacija, župani i gradonačelnici, bivši saborski zastupnici.
S liste je ipak izostao Mario Kapulica, član Predsjedništva i Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman”, ali i Nada Murganić, bivša ministrica socijale i članica Predsjedništva i predsjednica Zajednice žena HDZ-a “Katarina Zrinski”. Na listi u IX. izbornoj jedinici nema ni Božidara Kalmete, predsjednika zadarskog županijskog HDZ-a koji je opterećen sudskim postupcima, ali koji je unatoč tome na prošlim izborima sa zadnjeg mjesta osvojio najveći broj preferencijalnih glasova.
U prvoj izbornoj jedinici na šestom se mjestu našao glasnogovornik Vlade Marko Milić, a na osmom Alemka Markotić, dok je na zadnjem mjestu Josip Lucić. Ministar Vili Beroš, koji je na prošlim izborima osvojio najveći broj preferencijalnih glasova u desetoj izbornoj jedinici, sada je na drugom mjestu u šestoj izbornoj jedinici koju nosi Davor Božinović. Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman na trećem je mjestu, a nestranački ministar financija Marko Primorac na četvrtom. Na šestom je mjestu Davor Ivo Stier, a na osmom Marko Pavić. Ministrica turizma Nikolina Brnjac sedma je u sedmoj izbornoj jedinici, a Majda Burić osma. U devetoj izbornoj jedinici preferencijalne glasove sa zadnjeg mjesta lovit će šibenski gradonačelnik Željko Burić, a Hrvoje Zekanović dobio je sedmo mjesto. U desetoj izbornoj jedinici nema većih iznenađenja. Sa zadnjeg će mjesta listi pomoći bivši ministar obrane i general Damir Krstičević, dok se na listi za dijasporu na petom mjestu nalazi predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Jasna Vojnić.
Izbornu listu za dijasporu predvodi Zvonko Milas, a slijedi Nevenko Barbarić i Radoje Vidović koji bi trebao opet predstavljati Središnju Bosnu.
Izborne liste
I. IZBORNA JEDINICA
1. ANDREJ PLENKOVIĆ
2. ŽELJKO REINER
3. NINA OBULJEN KORŽINEK
4. KREŠIMIR AČKAR
5. DARKO KLASIĆ (HSLS)
6. MARKO MILIĆ
7. LJUBICA LUKAČIĆ
8. ALEMKA MARKOTIĆ
9. MATO ČIČAK
10. MAKSIMILIJAN ŠIMRAK
11. MARIO ŽUPAN
12. TUGOMIR MAJDAK
13. IVICA MIŠKULIN
14. JOSIP LUCIĆ
II. IZBORNA JEDINICA
1. GORDAN JANDROKOVIĆ
2. KRUNOSLAV KATIČIĆ
3. DARIO HREBAK (HSLS)
4. ANTE DEUR
5. GORDAN GRLIĆ-RADMAN
6. MIRO TOTGERGELI
7. JAVOR BOJAN LEŠ
8. SANELA GRBAŠ BRATKOVIĆ
9. ZDRAVKA BUŠIĆ
10. TOMISLAV OKROŠA
11. FRANJO POLJAK
12. EVA JENDRIŠ ŠKRLJAK
13. BRANKO HRG (HDS)
14. MARKO MARUŠIĆ
III. IZBORNA JEDINICA
1. ANĐELKO STRIČAK
2. ZORAN GREGUROVIĆ
3. LJUBOMIR KOLAREK
4. PREDRAG ŠTROMAR (HNS)
5. DAMIR HABIJAN
6. ŽARKO TUŠEK
7. SANJA BOROVEC
8. DRAŽEN SRPAK
9. LJUBICA JEMBRIH
10. SINIŠA JENKAČ
11. ROBERT ŠPLAJT (HNS)
12. GORDANA RAMUŠĆAK
13. ZDRAVKO TUŠEK
14. GORAN KANIŠKI
IV. IZBORNA JEDINICA
1. IVAN ANUŠIĆ
2. IGOR ANDROVIĆ
3. DARKO SOBOTA
4. IVAN RADIĆ
5. NATAŠA TRAMIŠAK
6. GORAN IVANOVIĆ
7. JOSIP ĐAKIĆ
8. MARIN MANDARIĆ
9. RATIMIR LJUBIĆ
10. VESNA BEDEKOVIĆ
11. MARIN BABIĆ (HNS)
12. IVO ZELIĆ
13. STIPAN ŠAŠLIN
14. KREŠIMIR KAŠUBA
V. IZBORNA JEDINICA
1. MARIN PILETIĆ
2. IVAN BOSANČIĆ
3. PERO ĆOSIĆ
4. ANTONIJA JOZIĆ
5. NIKOLA MAŽAR
6. DANIJEL MARUŠIĆ
7. ŽELJKO GLAVIĆ
8. JOSIP ŠARIĆ
9. TOMISLAV ZADRO
10. ANKICA ZMAIĆ
11. ANAMARIJA BLAŽEVIĆ
12. LIVIA MADUNA
13. PETAR ŠIMIĆ
14. JOSIP SAMARDŽIĆ
VI. IZBORNA JEDINICA
1. DAVOR BOŽINOVIĆ
2. VILI BEROŠ
3. MISLAV HERMAN
4. MARKO PRIMORAC
5. ŽELJKO TURK
6. DAVOR IVO STIER
7. RADOVAN FUCHS
8. MARKO PAVIĆ
9. DANIJELA BLAŽANOVIĆ
10. MIRJANA KUJUNDŽIĆ-TILJAK
11. TOMISLAV DULIBIĆ
12. MARIJA VRHOVSKI
13. IVAN ĆELIĆ
14. MILJENKO FILIPOVIĆ
VII. IZBORNA JEDINICA
1. TOMO MEDVED
2. IVAN CELJAK
3. MARTINA FURDEK – HAJDIN
4. MARIJANA PETIR (NEZ.)
5. ERNEST PETRY
6. VESELKO GABRIČEVIĆ (HSU)
7. NIKOLINA BRNJAC
8. MAJDA BURIĆ
9. RADE ŠIMIČEVIĆ
10. MAGDALENA KOMES
11. DAMIR MANDIĆ
12. ANĐELKA SALOPEK
13.SANJA MIOKOVIĆ
14. IVAN DABO
VIII. IZBORNA JEDINICA
1. OLEG BUTKOVIĆ
2. ANTON KLIMAN
3. JOSIP OSTROGOVIĆ
4. TOMISLAV KLARIĆ
5. IRENA HRSTIĆ
6. ALEN RUŽIĆ
7. JOSIP BORIĆ
8. DAVOR ZUBOVIĆ (HSU)
9. ILIRJANA – CROATA MEDUR
10. ANA KUČIĆ
11. MARIO BRATULIĆ
12. IVAN BUBIĆ
13. KRISTJAN STANIČIĆ
14. IVAN KIRIN
IX. IZBORNA JEDINICA
1. IVAN MALENICA
2. ŠIME ERLIĆ
3. ANTE SANADER
4. BRANKA JURIČEV – MARTINČEV
5. JOSIP BILAVER
6. IVAN BUGARIN
7. HRVOJE ZEKANOVIĆ (HDS)
8. ANTE BABIĆ
9. JAKOV VETMA
10. NIKOLINA BARADIĆ
11. PERICA BOSANČIĆ
12. JURE BRIŽIĆ
13. TONČI GLAVINA
14. ŽELJKO BURIĆ
X. IZBORNA JEDINICA
1. BRANKO BAČIĆ
2. BLAŽENKO BOBAN
3. TOMISLAV ŠUTA
4. MATO FRANKOVIĆ
5. ANDRO KRSTULOVIĆ OPARA
6. MARIJA VUČKOVIĆ
7. DANICA BARIČEVIĆ
8. ANTE ŠOŠIĆ
9. DALIBOR MILAN
10. IVAN BUDALIĆ
11. JURE BRKAN
12. ZRINKA MUŽINIĆ BIKIĆ
13. IVO RADICA
14. DAMIR KRSTIČEVIĆ
XI. IZBORNA JEDINICA
1. ZVONKO MILAS
2. NEVENKO BARBARIĆ (Ljubuški)
3. RADOJE VIDOVIĆ (Kreševo)
4. DARIO PUŠIĆ (Mostar)
5. JASNA VOJNIĆ (Subotica)
6. VLATKA MARTINOVIĆ (Čitluk)
7. ANA ANDRIĆ (Odžak)
8. MATE OMAZIĆ (Livno)
9. NATAŠA PAVIĆ (Tuzla)
10. IVAN GUGAN (Mađarska)
11. DANIELA MILOŠ (Sarajevo)
12. LJUBOMIR MAJDANDŽIĆ (Banja Luka)
13. VESELKO JOVANOVIĆ (Njemačka)
14. RAJKA ĐEREK-MIKULIĆ
Društvo
Zakazana 26. sjednica Općinskog vijeća Vitez
Zakazana je 26. sjednica Općinskog vijeća Vitez, sjednica će se održati dana 3.4.2024.godine (srijeda) u dvorani Općinskog vijeća Vitez sa početkom u 10:00 sati.
Prije usvajanja dnevnog reda predlažem:
a) usvajanje zapisnika o radu 25.sjednice Općinskog vijeća održane 8.2.2024.godine;
b) odgovori na vijećnička pitanja;
c) vijećnička pitanja.
Za sjednicu predlažem sljedeći:
DNEVNI RED
- Prijedlog odluke o dodjeli javnih priznanja općine Vitez za 2024.godinu;
- Prijedlog rješenja o razrješenju i imenovanju Povjerenstva za mlade općine Vitez;
- Prijedlog odluke o razrješenju i imenovanju zamjenika predsjednika savjeta MZ-e “Rijeka”;
- Prijedlog odluke o dodjeli poslova nadzora nad izvođenjem radova izgradnje, rekonstrukcije i asfaltiranja lokalnih putova na području općine Vitez, JKP „Vitkom“-u d.o.o. Vitez;
- Prijedlog odluke o dodjeli poslova nadzora nad izvođenjem radova izgradnje i rekonstrukcije kanalizacijskih mreža i vodovodnih sustava, JKP „Vitkom“-u d.o.o. Vitez
- Prijedlog odluke o dodjeli poslova sanacije i održavanja kanalizacijskih mreža JKP „Vitkom“-u d.o.o. Vitez;
- Prijedlog odluke o dodjeli o dodjeli poslova održavanja i sanacije lokalnih putova, JKP „Vitkom“-u d.o.o. Vitez
- Prijedlog odluke o dodjeli poslova rekonstrukcije vodovodnih mreža, JKP „Vitkom“-u d.o.o. Vitez;
- Prijedlog programa utroška sredstava izdvojenih u proračunu općine Vitez, “transfer-poticaji poljoprivredi” u 2024.godini;
- Prijedlog programa utroška sredstava iz proračuna općine Vitez za poticaj gospodarstvu za 2024.godinu;
- Prijedlog odluke o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom neizgrađenog građevnog zemljišta u državnom vlasništvu radi oblikovanja građevne parcele (Drago Kafadar);
- Prijedlog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva (Mario Tustonja);
- Prijedlog odluke o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom neizgrađenog građevnog zemljišta u državnom vlasništvu radi oblikovanja građevne parcele (D-Investing);
- Prijedlog odluke o prodaji zemljišta neposrednom pogodbom neizgrađenog građevnog zemljišta u državnom vlasništvu radi oblikovanja građevne parcele (Bošnjak Comerce d.o.o Vitez);
- Prijedlog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva (Miroslav Radoš);
- Prijedlog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva (Nedžad i Ildijana Adilović);
- Prijedlog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva (Trgo-Auto d.o.o Vitez);
- Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Regulacijskog plana „CENTAR 1“ Vitez;
- Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Regulacijskog plana „Poslovnog centra PC-96-2“ općina Vitez.
Društvo
Rezultati Javnog poziva izlagačima kreativcima i ugostiteljima za sudjelovanje u obilježavanju Dana općine Vitez 2024.
Općina Vitez provela je Javni poziv izlagačima kreativcima i ugostiteljima za sudjelovanje u obilježavanju Dana općine Vitez 2024. Tako će se dana 28.4. na Dan općine Vitez svim posjetiteljima predstaviti izlagači- kreativci:
- UDRUGA GRAĐANA “SVJETLO”
- UDRUGA GRAĐANA ZA PODRŠKU OSOBAMA U DUŠEVNOJ NEVOLJI “MOST”
- “PERLICA”
- “DUGME”
- “AURORA”-HELENA TROGRLIĆ
- SUVENIR VITEZ
- IVANKA VIDAK-IVA CREATIVE
- OPG BOŠNJAK-VESNA BOŠNJAK
- JADRANKA STRUKAR
- KREACIJE IM-IVANA MILIĆ
- LICITAR SRCE NA DAR-LUCA RAMLJAK
- ROSE RUČNI RAD M&M-MARIJANA ŽEPAČKIĆ
- BZ RUKOTVORINE-BLAŽENKA ŠTAMPAR
- GORDANA ANTOLOVIĆ
- VOĆARSTVO NUMIĆ-PAŠAGA NUMIĆ
- ALMIRIN KUTAK
- ALMA HULUSIJA
Svojim raznovrsnim napitcima, palačinkama i fritulama, kao i drugim sadržajima ugostitelji će nas spremno dočekati na sam Dan općine, a posjetitelji će ih pronaći pod sljedećim imenima:
- ZABAVNI PARK “SHOW”-Slatko & slano
- IVICA LOVRINOVIĆ
- CAK-DAVOR ČOSIĆ
- BORISLAV TUSTONJA
- IVICA PRANJKOVIĆ
- ELMEDINA HASANSPAHIĆ
Služba za društvene djelatnosti
Društvo
Važna obavijest za građane Nević polja i Travnika
Obavještavamo građane da će radi završnog asfaltiranja dijela trase puta na dionici Nević Polje – Travnik ( putni pravac „preko Ciglane“), u subotu 30.03.2024.godine, u vremenu od 10:00 do 13:00 sati biti obustavljen promet za sva vozila.
Molimo za strpljenje i razumijevanje te preporučamo korištenje alternativnih putnih pravaca.
BiH
Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH za period 2024-2026. godina
Vlada Federacije BiH danas je na prijedlog Federalnog zavoda za programiranje razvoja usvojila Program ekonomskih reformi Federacije Bosne i Hercegovine za 2024-2026 godinu. Usvojeni program bit će dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućom instituciji na nivou BiH, a koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2024-2026. godinu. Federalni zavod za programiranje razvoja je zadužen da, prema potrebama i zahtjevima EU komisije za naredni period, unutar odgovornih institucija uspostavi mrežu koordinatora i zamjenika koordinatora.
Program ekonomskih reformi FBiH 2024 – 2026. godine, navedeno je u uvodu, slijedi strukturu dokumenta na državnom nivou i sadrži poglavlja: sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir, fiskalni okvir, te prioritete strukturnih reformi, kao i priloge sa tabelarnim pregledima. Istaknuto je da su sva poglavlja Programa, u koordinaciji i konzultacijama sa resornim ministarstvima, pripremljena na način kako je to utvrđeno zahtjevima Europske komisije i Smjernicama za izradu Programa.
Ključni izazov za BiH, a tako i za Federaciju BiH, navodi se u Programu, je povećanje produktivnosti i privrednog rasta, odnosno uklanjanje prepreka koje sprečavaju zemlju da iskoristi potencijale. Za prevazilaženje ovih izazova, pored makro fiskalnih politika, neophodne su i sektorske mjere i strukturne reforme.
Ključni prioritet Vlade FBiH u ovom mandatu je osigurati snažnu i pravednu ekonomiju, koja zahtijeva stabilne javne financije, a posebna pažnja posvetiti će se rješavanju problema vezanih za demografsku budućnost Federacije BiH. Kako bi se prvo identificirale i procijenile potencijalne posljedice u vezi razvoja stanovništva, a zatim pristupilo otklanjanju ili ublažavanju negativnih implikacija, Vlada FBiH pristupila je izradi strategija i politika vezanih za ovu oblast.
Strukturne reforme koje su navedene Programom ekonomskih reformi se odnose na oblasti konkurentnosti, otpornosti i održivosti, te ljudskih kapitala i socijalne politike.
Strukturne reforme u oblasti konkurentnosti su unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i unapređenje uvjeta poslovanja kroz reformske mjere podrške tehnološkom razvoju privrede i unapređenja uvjeta poslovanja, te reforma povećanja poslovanja javnih poduzeća. Prva strukturna reforma u oblasti otpornosti i održivosti su zelena tranzicija kroz reformske mjere energetske tranzicije uz osiguranje sigurnosti snabdijevanja, reforme tržišta, te povećanja efikasnosti i većim udjelom obnovljivih izvora energije, kao i uspostavljanjem uvjeta za prelazak na cirkularnu ekonomiju. Druga strukturna reforma ove oblasti je stvaranje preduvjeta za punu digitalizaciju.
U oblasti ljudskih kapitala i socijalne politike strukturne reforme su povećanje zaposlenosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada, te unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga. Posljednja strukturna reforma, u skladu s Programom ekonomskih reformi, postizat će se reformskim mjerama koje podrazumijevaju unaprijeđen sistem socijalne i dječje zaštite kroz jačanje institucionalnih mehanizama i pravnog okvira, te kroz unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite u BiH.
Kada je u pitanju financiranje strukturnih reformi u Programu je navedeno da će u 2024. godini 89 posto ukupnih troškova biti financirano iz proračuna FBiH, dva posto iz IPA fondova, sedam posto iz grantova i dva posto iz projektnih zajmova. U 2025. godini 76 posto ukupnih troškova će biti financirano iz proračuna FBiH, šest posto iz grantova i 18 posto iz projektnih zajmova, dok će u 2026. godini 82 posto ukupnih troškova biti financirano iz proračuna FBiH, četiri posto iz grantova i 14 posto iz projektnih zajmova.
BiH
Međugorje očekuje veći povratak hodočasnika iz “zapadnih zemalja”, imaju problema s radnom snagom
U Međugorju s puno optimizma očekuju novu sezonu, a posebno ih veseli povratak hodočasnika iz Italije, ponajviše zahvaljujući uvođenju direktnih letova za Mostar iz nekoliko talijanskih gradova.
– Očekujemo jako dobru sezonu, booking je dobar. Veseli nas povratak hodočasnika, prvenstveno onih iz “zapadnih zemalja”. Kada pričamo o povratku hodočasnika iz Italije tu bih želio posebno naglasiti uvođenje novih zračnih linija prema Mostaru iz pet destinacije koje će olakšati dolazak hodočasnika. Također, raduje nas dolazak hodočasnika iz SAD-a i Južne Amerike, iz kojih bilježimo značajniji booking. Što se tiče zemalja istoka, tj. Poljske, Ukrajine, Češke, Slovačke tu nema većih odstupanja i tu bilježimo standardno zanimanje – izjavio je u razgovoru za Fenu direktor Turističke zajednice (TZ) Općine Čitluk Ante Kozina.
Kako kaže, nakon koronavirusa, rata u Ukrajini, inflacije i svega onoga što je pogodilo turistički sektor, ove godine s puno optimizma, dočekuju novu sezonu.
Rekao je i kako će uvelike na povratak talijanskih hodočasnika utjecati zračne linije za Mostar iz talijanskih gradova Verone, Barija, Napulja i Rima, koje će im olakšati direktniji i lakši pristup ovoj hercegovačkoj turističkoj destinaciji.
Ove je godine sezona u Međugorju krenula ranije nego inače, a u planu je različitim programima produžiti i postsezonu.
– Nama “prava sezona” kreće na Cvjetnicu ili prvu nedjelju prije Uskrsa, a traje do Svih svetih, odnosno početka studenog. Plan je da postsezonu, iako je o tome rano govoriti, produžimo nekim aktivnostima vezanim za duhovnost, organiziranjem božićnih koncerata, Adventa i slično – kazao je Kozina.
Sportski centar, etno sela, vinarije, 20 tisuća smještajnih jedinica
Odgovorio je i na pitanje što hodočasnicima nudi Međugorje i prostor općine Čitluk.
– Mi ovdje u općini Čitluk, posebno u Međugorju, raspolažemo sa 20 tisuća smještajnih jedinica i na turističkoj mikrolokaciji imamo jako dobru razvijenu turističku infrastrukturu. Raspolažemo s hotelima od 4 zvjezdice, spa hotelima, domaćinstvima, apartmanima, imamo dva etno-sela, sportski centar koji je na zavidnoj europskoj razini, imamo 20 registriranih vinarija koje posjeduju smještajne kapacitete, rade vinske ture, kušaonice. To je dobra reklama za Međugorje, ali i BiH općenito – smatra Kozina.
Nedostatak radne snage
I u Međugorju se osjeti nedostatak radne snage.
– Pitanje nedostatka radne snage nije od jučer, to je činjenica. Korona je ubrzala odlazak ljudi s ovih prostora, pretežito iz turističko-ugostiteljskog sektora i to je činjenica s kojima se suočavamo. Što je rješenje da mi prebrodimo tu situaciju? Je li to reforma školstva, uvođenje dualnog obrazovanja, uvoz stranih radnika, to je pitanje za neke veće institucije. U svakom slučaju, to se pitanje treba aktualizirati, kako bi se možda pronašlo rješenje kroz radionice, prakse, kroz obrazovanje radnika u turizmu. Moje mišljenje je da je danas rad u turizmu, kvalitetno plaćen i da nema potrebe da naši mladi kadrovi odlaze u Hrvatsku i zemlje zapada Europe – rekao je direktor TZ Općine Čitluk.
Razvoju turizma na prostoru Čitluka pomoći će i novoosnovana turistička zajednica, a kako kaže Kozina, njenim osnivanjem moći će kvalitetnije upravljati svojom destinacijom, u smislu oglašavanja, razvoja destinacije i svega onoga što im treba da mogu kvalitetno dalje nastavljati razvijati priču.
Kozina je govorio i brojnim tradicionalnim manifestacijama koje se održavaju na području Čitluka.
– Imamo i Dane berbe grožđa koji su najstariji organiziran turistički događaj u BiH, zatim Dane fra Didaka Buntića, Andrinje, Evergrin festival i što se tiče turističke ponude jako smo zadovoljni. Isto tako te događaje bi trebalo dignuti na jednu veću razinu i turistička zajednica će u tome pomoći – potvrdio je Kozina.
Naglasio je i dobru suradnju s novim resornim ministrom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) Emilom Balavcem, kao i ravnateljem TZ HNŽ-a Anđelkom Maslaćem i ravnateljem Zračne luke Mostar Markom Đuzelom.
– Taj vid reorganizacije tih institucija ulijeva još jedno dodatno samopouzdanje i pozitivu u ono vrijeme koje dolazi – zaključio je Kozina.
Društvo
Ministrica Pozder dolazi u radni posjet Novom Travniku
Nasiha Pozder, Federalna ministrica okoliša i turizma sutra će boravit u posjetu Novom Travniku.
Za 12:30 sati zakazan je radni sastanak ministrice i načelnika Stjepana Duje. Sastanak će se održati u zgradi Općine Novi Travnik.
Nakon sastanka načelnik Dujo i ministrica Pozder u pratnji suradnika posjetit će Nekropolu stećaka „Maculje“.