Najveći poslodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine je kompanija Bingo Tuzla koja upošljava 8.413 radnika, piše Biznisinfo.ba.

BiznisInfo.ba donosi listu 20 najvećih poslodavaca u Federaciji, a prema podacima zaključno s krajem 2024. godine,

Listom, ukupno gledajući, dominiraju javna preduzeća – poput telecoma, elektroprivreda, rudnika, željeznica, komunalnih preduzeća, pošta itd.

No, tu je i nekoliko privatnih kompanija koje su uspjele napraviti velike i uspješne biznise i zaposliti stotine ili hiljade radnika. Pogledajte cijelu listu:

1. Bingo Tuzla – 8.413
2. Elektroprivreda BiH – 3.808
3. BH Telecom – 2.970
4. Konzum Sarajevo – 2.717
5. BH Pošta – 2.609
6. Željeznice FBiH – 2.498
7. RMU Banovići – 2.469
8. Elektroprivreda HZ HB – 2.349
9. Arcelormittal Zenica – 1.924
10. FIS Vitez – 1.859
11. Prevent Sewing  – 1.780
12. Rudnik Kreka Tuzla – 1.710
13. DDC MLS Sarajevo – 1.619
14. Igman Konjic – 1.503
15. Agencija SEC ONE – 1.221
16. HT Mostar – 1.198
17. RMU Kakanj – 1.179
18. Premier World Sport Čitluk – 1.144
19. KJKP RAD Sarajevo – 1.092
20. Alma-Ras Olovo – 1.067

Nakon uspješne posjete Njemačkoj prošle
sedmice gdje sam obavio važne razgovore i
uspostavio nove kontakte, danas sam u ltaliji u
posjeti kod našeg novog poslovnog partnera sa
kojim je dogovorena konkretna poslovna
suradnja za naredni period.

Svjestan odgovornosti posla koji radim, trudim
se da svakim danom doprinesem boljem
rejtingu naše kompanije na europskom i
svjetskom tržištu.

U narednim danima će uslijediti potpisivanje
novih ugovora koji će dodatno ustabiliti
trenutnu poziciju BNT-TMiH, te otvoriti
mogućnost za nova zapoš|javanja.

Nastavljamo odgovorno!

Zbog nedovoljne proizvodnje i rasta cijena sirovina i električne energije, cijena peleta u Republici Srpskoj posljednjih dana bilježi porast, ističu naši sugovornici te dodaju kako se i u nadolazećim mjesecima očekuje daljnji rast cijena ovog energenta.

Janko Petrović, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik tvrtke “Petroprojekt” iz Bratunca, kazao je za Nezavisne novine da je cijena peleta u porastu.

– Prošle godine cijena peleta kod nas iznosila je između 320 i 340 KM + PDV, dok ga posljednjih 15 dana prodajemo po 360 KM + PDV – rekao je Petrović.

Ističe kako se u narednom razdoblju očekuje daljnji rast cijena zbog nedovoljne proizvodnje.

– Cijena sirovine porasla je za 20 posto, cijena električne energije viša je za 15 posto, a radna snaga skuplja između 10 i 20 posto, što je sve utjecalo na povećanje cijene peleta – dodaje Petrović.

Naglašava i da su cijene ove godine visoke zbog produžene zime.

– Skladišta su ispražnjena, kako kod nas, tako i na europskom tržištu, što stvara veliku potražnju i automatski utječe na rast cijena – kaže Petrović.

Dodaje i da je domaćim proizvođačima ponovno dopušten izvoz peleta u Srbiju, gdje je proteklih godinu dana izvoz bio zabranjen.

– Sada je granica otvorena i izvoz teče nesmetano, a cijena peleta u Srbiji kreće se od 250 do 280 eura po toni – rekao je Petrović, naglasivši da proizvođači trenutačno nemaju zaliha.

Povećana potrošnja i smanjena proizvodnja

Darko Partalo, direktor tvrtke “Drvoprodex” iz Banje Luke, istaknuo je da je zbog hladne zime potrošnja peleta bila veća nego prethodnih godina.

– S druge strane, zbog visoke cijene ogrjeva, ove je godine proizvodnja peleta bila manja – kazao je Partalo te dodao da već tradicionalno u travnju nude popust od 20 maraka.

– Cijena peleta s prijevozom i PDV-om za 1.050 kilograma iznosi 440 KM – rekao je Partalo i najavio da u svibnju očekuju poskupljenje od oko 20 maraka po toni.

Kako kaže, povećanu potrošnju kao jedan od razloga rasta cijena potvrđuje i Igor Andrić, tajnik Udruženja šumarstva i drvoprerađivača pri Gospodarskoj komori Republike Srpske.

– Ova zima bila je jedna od ozbiljnijih i hladnijih u posljednjih nekoliko godina. Uz to, povećani su troškovi proizvodnje – cijene električne energije i rada – pa su proizvođači prisiljeni podizati cijene – ističe Andrić.

Dodaje da se, kako se budemo približavali novoj grijnoj sezoni, može očekivati dodatno poskupljenje peleta.

Kvaliteta određuje cijenu

Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, naglašava da cijena peleta ovisi o klasi kvalitete.

– Pelet klase A2 može se pronaći po cijeni ispod 400 maraka, dok A1 klasa dostiže cijenu do 450 maraka po toni – rekao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, cijene peleta ovise o rastu troškova sirovina, ali i električne energije, koja je ove godine također poskupjela.

– Hladna zima znatno je pomogla proizvođačima peleta, koji su dugo vremena imali problema s prodajom zaliha. Također, stanovništvo BiH ove zime je shvatilo da inverteri i radijatori nisu dugoročno isplativa opcija za grijanje, što je probudilo domaće tržište – kazao je Ivanović.

Dodao je kako sada problem stvara rast cijena drvnih sortimenata i električne energije.

– Upravo zbog svih ovih faktora došlo je do poskupljenja peleta, ali to ipak nije bilo previše drastično – zaključio je Ivanović.

Kompanija BOSSIL iz Viteza otvorila je natječaj za prijem dva nova radnika na poziciji knjigovođe. Riječ je o ozbiljnom poslovnom angažmanu u firmi čije je ime itekako prepoznatljivo na tržištu.

U fokusu su odgovorni kandidati koji njeguju profesionalan odnos prema poslu, spremni su raditi u timskom okruženju i koji imaju izraženu volju za učenjem i usavršavanjem. Natječaj je otvoren 20 dana, a svi zainteresirani kandidati više informacija mogu dobiti putem kontakt broja 063 775 850 ili slanjem prijave na e-mail adresu bossil.marketing@gmail.com. Riječ je o radnom mjestu u Vitezu.

Iz Vlade KSB obavještavaju zainteresirana gospodarska društva i obrtnike koji su registrirani u periodu od 14.10.2024. godine do 14.4.2025. godine i koji imaju sjedište na području Srednjobosanskog kantona da je dana 14.4.2025. godine na web platformi Ministarstva gospodarstva www.eprivreda.ba objavljen Javni poziv.

Radi se o pozivu za odabir korisnika sredstava sa pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima-podrška razvoju poduzetništva i pokretanju novih start-up kompanija“ za 2025.godinu. Prijave sa odgovarajućom dokumentacijom dostavljaju se isključivo putem web platforme www.eprivreda.ba.

Gospodarska društva i obrtnici prije podnošenja prijave su dužni se registrirati se na web platformi „eprivreda“ www.eprivreda.ba, ukoliko već nemaju registriran korisnički nalog.

I dok veliki broj građana BiH posljednjih godina odlazi živjeti u inostranstvu, ima i drugačijih primjera. Suad Bešlić odlučio je vratiti se iz Njemačke u BiH. U Živinicama je otvorio firmu za proizvodnju vatrogasnih vozila s kojom ostvaruje velike poslovne uspjehe.

Kada je odbio posao u Njemačkoj i vratio se u svoju domovinu, Suad Bešlić nije ni pomislio na ovakav ishod. Danas sa svojim uposlenicima proizvodi vatrogasna vozila za zemlje širom Europe. Zbog velikog broja zahtjeva, planira proširiti kapacitete, a među radnicima su i oni koji su se vratili iz Europe i nastavili tu raditi. Od pandemije proizvode u potpunosti domaći brend za bh. tržište i vatrogasna vozila posjeduje 19 općina i gradova, te gospodarski subjekti, piše BHRT.

„Ove godine imamo još 10 vozila u narudžbi. Potpisali smo prije par dana sa gradom Bijeljina, tri vozila za Brčko, grad Travnik“, kaže gospodarstvenik Suad Bešlić.

Prošle godine jedno vozilo je proizvedeno i za Crnu Goru, a dogovorena je isporuka i za Ujedinjene Аrapske Еmirate. Dva suvremena vozila posjeduju i tuzlanski vatrogasci.

„Vozila su stavljena u funkciju kad smo ih preuzeli. Imali smo dosta intervencija i zaista su se pokazala, što kaže, domaće a svjetsko“, ističe zamjenik starješine Vatrogasne postrojbe Tuzla Jasmin Habul.

Proizvodnja vatrogasnih vozila započela je u suradnji s njemačkim kooperantima. Tražili su da se vrati u Njemačku da radi, što je odbio i nastavio sam u Bosni i Hercegovini. Danas, pored rada sa kooperantskim firmama, ima 27 svojih uposlenika i navodi da će taj broj biti mnogo veći, jer je zahtjeva sve više. Međutim, ono što je zanimljivo je prisustvo trenda povratka radnika iz Europe.

„Imam tu dva radnika koji su došli iz Hanovera nakon 17 godina. Ove godine, prošlog mjeseca jedan radnik, iz Tuzle je, ali se vratio iz Austrije iz konkurentne firme. Ovdje mu je porodica, ne želi više živjeti tamo. Najljepše je kod kuće, u BiH“, navodi Bešlić.

Bešlić dodaje da u travnju očekuju mašinskog inženjera iz Memingena, koji se, nakon 24 godine, vraća u svoju domovinu. Priliku za rad dobili su i mnogi mladi ljudi, poput Fehima Mehića, koji obavlja poslove komercijaliste i vozača i ne razmišlja o odlasku iz zemlje.

„Imao sam dosta poziva, ali trenutno nisam zainteresiran, lijepo mi je i mislim da ću ostati ovdje“, kazao je uposlenik Fehim Memić.

„Dobar posao, fin. Nije teško ništa, lagano se radi“, navodi uposlenik Elvis Ajšić.

Svojim povratkom vratio je nadu mladim u bolje sutra, a vatrogasna vozila širom Europe nose oznaku vrijednih ruku bosanskohercegovačkih radnika. Podrškom vlasti u zemlji se ne može pohvaliti, tako da je za uspjeh zaslužna isključivo Bešlićeva upornost, kao i zalaganje radnika.

Elektroprivreda Republike Srpske duguje 54 milijuna Elektroprenosu BiH, zbog čega im je zaprijećeno da će povući bankovno jamstvo i time blokirati to poduzeće, saznaje BN.

Kako tvrdi izvor, Elektroprivreda nije izmirila tri rate koje iznose po 18 milijuna KM prema Elektroprenosu BiH.

Da je teško stanje u tom javnom poduzeću potvrdio je i direktor ERS Luka Petrović, koji je, gostujući u Javnom servisu, najavio novo zaduženje od 60 milijuna KM.

Uprava ERS dobila je podršku Vlade Republike Srpske, koja je, u petak na sjednici, dala jamstvo potrebne za dizanje novog kredita od 60 milijuna KM.

Bez Vlade, Elektroprivreda Republike Srpske bi teško mogla do novog zaduženja, jer su, kako navodi portal Capital, u proteklih nekoliko mjeseci od banaka posudili 112 milijuna maraka.

Petrović je otkrio da je za četiri mjeseca uvezena struja vrijedna 120 milijuna maraka, a priznao je da se dugovi krpe kreditima.

Dvadeset i šesti međunarodni sajam gospodarstva – Mostar 2025., na kojem se predstavilo oko 800 izlagača iz 30 zemalja, u subotu je zatvorio svoja vrata.

Ovogodišnji sajam, koji se održao od 8. do 12. travnja, prema riječima organizatora, u potpunosti je opravdao njihova očekivanja.

”U vremenu velikih političkih kriza i gospodarskih izazova, pozitivne priče poput Mostarskog sajma relaksiraju odnose među ljudima i narodima i doprinose normalnom životu u kojem ljudi surađuju i razvijaju svoje poslovne ideje. Samo tako možemo napredovati kao društvo”, kazala je direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak.

Zemlja partner 26. međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru bila je Republika Italija, koja je na oko 300 m2 predstavila svoje gospodarstvo, bogatu kulturu i tradiciju.

Sa govornice Mostarskog sajma ponovno su poslane poruke mira i o potrebi međusobne suradnje zemalja regije, Europe i svijeta.

Izlagači su iskazali jak poduzetnički duh, što je rezultiralo brojnim poslovnim dogovorima.

Tijekom sajma, održano je nekoliko iznimno posjećenih i značajnih konferencija, foruma, stručnih skupova, radionica i okruglih stolova, od kojih izdvajamo Četvrti mostarski ekonomski forum, u organizaciji Gospodarske komore FBiH, zatim “Žene koje ruše barijere”, i konferenciju o Cikloturizmu.  Izvor: Bljesak.info