Merzuk Aletić, bivši službenik Policijske uprave Donji Vakuf koji se ubio prošle sedmice na Rostovu, nije bio zaštićeni svjedok Tužilaštva BiH u predmetu protiv Selme Cikotića i Dževada Mlaće, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, rečeno je za „Avaz“ iz više policijskih izvora.

Aletić je istražitelju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i saradniku Tužilaštva BiH, koji su bili kobnog dana u njegovom društvu, trebao pokazati navodnu lokaciju ubijenih osoba hrvatske nacionalnosti u Bugojnu 1993. godine.

Međutim, Aletić je, nakon dolaska istražitelja i saradnika, izvadio pištolj i pucao sebi u glavu. Za sada nije poznat motiv samoubistva, ali je otklonjena sumnja da se ubio jer je bio zaštićeni svjedok kojem je neko otkrio identitet i bio je izložen pritisku.

Aletić je ranije navodno sarađivao sa SIPA-om i Tužilaštvom BiH, koje vodi istragu o ubistvu bugojanskih Hrvata, ali nije bio jedini niti ključni svjedok, kako se špekuliralo u medijima. Inače, istraga o tome gdje se nalaze tijela ubijenih Hrvata traje već 30 godina.

Udruženja iz Bugojna tvrde da je tokom rata u ovom gradu stradalo 311 Hrvata, od čega je 21 nasilno odveden iz bugojanskih logora. Godinama se, kako navode, još traga za njih 15 koji su ubijeni i njihova tijela nisu pronađena.

Teška saobraćajna nesreća se desila jutros kod Rajlovca u smjeru Vogošće.

Kako je potvrdila za portal “Avaza” portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić u nesreći je smrtno stradala jedna osoba.

U nesreći su učestvovali teretno i putničko motorno vozilo.

– Nesreća nam je prijavljena u 6:50 sati, a u 7:10 sati ljekar Zavoda za hitnu i medicinsku pomoć je konstatovao smrt jedne osobe. Od 7:30 sati je potpuna obustava saobraćaja. Tužilac Tužilaštva KS je na terenu i rukovodi uviđajem. Na terenu su i policija i vatrogasci –  kazala je za portal “Avaza” Novalić.

Na magistralom putu M-17 kod Žepča u jutarnjim satima je došlo do saobraćajne nesreće, javja Avaz.ba.

Nesreća se desila u tunelu Karaula, a u njoj su učestvovali putničko i teretno vozilo.

– Nesreća nam je prijavljena u 6:30 sati. Jedna osoba je zadobila lakše tjelesne povrede. Uviđaj je u toku – rekli su za portal “Avaza” iz Operativnog centra MUP-a ZDK.

Zbog ove nesreće obustavljen je saobraćaj na dionici magistralnog puta između Žepča i Maglaja.

Oko 7:30 dogodila se lakša prometna nesreća na ulazu u Travnik.

Na automobilima pričinjena manja materijalna šteta.

Policijski službenici na terenu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije raspisalo je potjernicu za prvoosumnjičenim za organizovano ubistvo Vanje Gorčevske (Đorčevske) i Pančea Žežovskog.

Ljupče Palesvki Palčo se sumnjiči da je upucao Vanju i Pančea, a za njim se traga zbog krivičnih djela otmice i ubistva.

U pitanju je čovjek koji ima političku stranku, ranije je po potjernici Hrvatske priveden u Srbiji, a navodno se bavi i građevinarstvom.Palevski ima desničarsku stranku u Sjevernoj Makedoniji, bavio se građevinarstvom, a bio je u ekstradicionom pritvoru u Beogradu po međunarodnoj poternici Hrvatske. Imao je i svoj podkast.

Među osumnjičenima za ubistvo Vanje je i Vlatko Kešišov iz Štipa, koji je priveden i uhapšen. Treći osumnjičeni je Velibor Manev, koji je takođe priveden.

Pritvor se traži i za trećeg privedenog Bore Videvskog iz Velesa, tvrde Telmini izvori iz istrage.Osumnjičeni su bili u bliskim odnosima sa Palevskim preko radikalne “Desne stranke”, a na svojim Fejsbuk profilima su dijelili fotografije sa Palevskim.

Prema onome što se može videti na njegovom Facebook profilu, Palevski se svakodnevno oglašavao osim 27. novembra, kada je kidnapovana i ubijena 14-godišnja Vanja, piše “Skopje1”.

Merzuk Aletić pucao je sebi u glavu pred istražiteljima SIPA, a trebao im je pokazati neke od lokacija na kojim bi mogli biti posmrtni ostaci 15 Hrvata

Istraga vezana za samoubojstvo koje je izvršio zaštićeni svjedok u slučaju potrage za 15 tijela ubijenih osoba hrvatske nacionalnosti u Bugojnu 1993. godine pokušat će dati odgovor o razlozima zbog kojih se ubio Merzuk Aletić. Za Oslobođenje je potvrđeno iz više izvora da je Bugojanac Merzuk Aletić, bivši službenik Policijske uprave Donji Vakuf, trebao taj dan (28. studenog) pokazati neke od lokacija istražiteljima Državne agencije za istrage i zaštitu – SIPA, za koje se pretpostavlja da bi mogle kriti ostatke 15 ubijenih Hrvata iz Bugojna za kojim se traga već tri desetljeća.

ŠTURE INFORMACIJE

Neslužnemo saznajemo da je u trenutku kada je pucao iz pištolja sebi u glavu, a to se dogodilo pored puta u Rostovu, bio u društvu istražitelja SIPA, te da su oni i obavijestili telefonski Policijsku stanicu u Bugojnu o ovom činu.

Županijsko tužiteljstvo Srednjobosanske županije vodi istragu u vezi sa slučajem samoubojstva. Rekli su nam da je dežurna postupajuća tužiteljica Županijskog tužiteljstva SBŽ-a obaviještena “da je 28. 11. 2023. godine u 11:15 sati na lokalitetu Rostova, općina Bugojno, muškarac inicijala M. A. izvršio samoubojstvo iz vatrenog oružja”, te da je naložila “mjere i radnje s ciljem utvrđivanja okolnosti pod kojim se desio događaj”. – Nakon što se provedu sve zakonom predviđene mjere i radnje, prikupe dokazi, Tužiteljstvo će donijeti tužiteljsku odluku o kojoj će javnost blagovremeno biti obaviještena, naveli su iz ŽTSBŽ-a. Poslali smo dopise Tužiteljstvu BiH da bismo saznali dokle je došla istraga u slučaju ubijenih osoba hrvatske nacionalnosti u Bugojnu, ali do zaključenja ovog broja Oslobođenja nismo dobili povratnu informaciju. Obratili smo se zahtjevom za dobivanje informacije i od SIPA, o onome šta se dogodilo u Rostovu, a po dobivanju odgovora ćemo objaviti nove informacije.

Niti iz županijskog Ministarstva unutarnjih poslova nije bilo više informacija, osim one početne, šture, da je muškarac inicijala M. A. u Rostovu pucnjem iz vatrenog oružja sebi oduzeo život. Dakle, nema služnemih informacija o Aletiću i istrazi o ubojstvima Hrvata Bugojna. Novih informacija nije imao ni Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša domovinskog rata u BiH. Kaže da ga nitko nije kontaktirao niti obavijestio službeno o tome. U medijima se špekulira da je otkriven identitet Aletića kao zaštićenog svjedoka, te o tome da je bio pod velikim pritiskom. Da li je to ili je nešto drugo utjecalo na čovjeka da digne ruku na sebe, pokazat će istraga.Istragom će se pokušati utvrditi i tko je otkrio identitet zaštićenog svjedoka, jer bi ta osoba morala krivično odgovarati.

POTRAGA TRAJE

Podsjetimo, prema izjavi Mladena Kajića, predsjednika udruga proisteklih iz domovinskog rata HZHB Bugojno, tijekom rata je u ovom gradu stradalo 311 Hrvata, od čega je 21 nasilno odveden iz bugojanskih logora, “te se još traga za njih 15 koji su ubijeni”. Tijela dvije osobe su pronađena ranije. Aletić je bio jedan od svjedoka Tužiteljstva BiH u predmetu protiv Dževada Mlaće, nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selme Cikotića, tadašnjeg zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH, te bivšeg državnog ministra odbrane i sigurnosti.

U kući na području Bijeljine pronađeno je ugljenisano tijelo žene, a prve informacije pokazuju da je sin ubio majku, javljaju mediji.

Tijelo je pronađeno tijekom gašenja požara u Budžaku u bijeljinskom naselju Velika Obarska.

“U 8.36 sati Policijskoj postaji je prijavljeno od strane Teritorijalne vatrogasne jedinice Bijeljina da je došlo do požara u Velikoj Obarskoj, zaseok Budžak. Tom prilikom je primijećeno ugljenisano tijelo, kao i određeni tragovi koji ukazuju na nasilnu smrt”, rekli su za InfoBijeljina u policiji.

Iz PU Bijeljina dodaju da su pored njihovih pripadnika na licu mjesta i vatrogasaci, kao i dežurni tužitelj Okružnog javnog tužiteljstva u Bijeljini koji rukovodi istragom.

Mujo Kantić, direktor preduzeća “Kantić touristik”, preminuo je sinoć u 67. godini, potvrđeno je iz ove firme.

Njegove radne kolege poručile su da je nemoguće pronaći prave riječi koje bi opisale tako veliku dušu.Iza Kantića su ostali supruga, sin i tri kćerke, te ostala rodbina.Mujo Kantić biće sahranjen sutra na Centralnom mezarju Vukovo.

Autobusi njegovog preduzeća imaju brojne autobuske linije širom Evrope.

AMERIČKI diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u srijedu u 100. godini u svom domu u Connecticutu, objavila je konzultantska tvrtka Kissinger Associates. Kissinger je bio diplomat, politolog, geopolitički konzultant i političar koji je služio kao državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost u predsjedničkim administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda.

Za svoj doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir, što se smatra kontroverznom odlukom.

Nazivajući Kissingera diplomatskim moćnikom, Reuters piše da je u 1970-ima, obnašajući spomenute visoke diplomatske dužnosti, bio involviran u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.

“Kissingerova vladavina kao glavnog arhitekta vanjske politike SAD-a oslabjela je s Nixonovom ostavkom 1974. Ipak, nastavio je biti diplomatska sila pod predsjednikom Geraldom Fordom i nuditi svoja mišljenja do kraja života”, napisao je Reuters.

Kontroverzna ličnost

Bio je kontroverzna ličnost. Dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti i velikog iskustva, drugi su ga smatrali ratnim zločincem zbog podrške antikomunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi, uključujući i napore za svrgavanje marksističkog, ali demokratski izabranog čileanskog predsjednika Salvadora Allendea.Heinz Alfred Kissinger rođen je u Furthu u Njemačkoj 27. svibnja 1923. u židovskoj obitelji, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja europskih Židova. Ime je promijenio u Henry, služio je u vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine, na kojem je dugo godina i radio.

Nakon gotovo desetljeća u visokoj američkoj diplomaciji Kissinger je 1982. u New Yorku osnovao konzultantsku tvrtku Kissinger Associates, koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.

Bio je član upravnih odbora tvrtki i raznih vanjskopolitičkih i sigurnosnih foruma, a napisao je i brojne knjige iz područja nacionalne sigurnosti, diplomacije i međunarodnih odnosa, pa je tako upravo prije tri tjedna Školska knjiga na Interliberu predstavila hrvatsko izdanje njegove knjige “Vodstvo – šest studija svjetske strategije”.

Kissinger je bio aktivan do samog kraja života, a kao osoba koja je imala ključnu ulogu u normaliziranju veza između SAD-a i Kine u 1970-ima, u srpnju se u Pekingu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.