Američki predsjednik Joe Biden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin McCarthy postigli su načelan sporazum o povećanju limita američkog javnog duga od 31,4 bilijuna dolara i tako spriječili bankrot vlade.
Gospodarstvo
U SBŽ krajem lipnja evidentirano 40 785 nezaposlenih
Na evidencijama Službi za zapošljavanje u 12 općina Srednjobosanske županije krajem lipnja bilo je ukupno 40 785 nezaposlenih osoba.

Na evidencijama Službi za zapošljavanje u 12 općina Srednjobosanske županije krajem lipnja bilo je ukupno 40 785 nezaposlenih osoba. U odnosu na kraj svibnja, broj nezaposlenih neznatno je porastao, za 0,21 posto. Službe za zapošljavanje u lipnju su evidentirale 1066 osoba koje su tek krenule u potragu za poslom. Među novoprijavljenima, najviše ih je, skoro polovica, s IV stupnjem stručne spreme. I među osobama koje su se u lipnju našle na evidenciji nezaposlenih zbog prestanka radnog odnosa, najviše ih je s diplomom četvorogodišnje srednje škole, 130 od ukupno 353 prijavljena zbog prestanka radnog odnosa.
Kvalifikacijska struktura nezaposlenih nije se značajnije mijenjala. Među nezaposlenim i dalje je najviše onih s trećim stupnjem stručne spreme, blizu 38 posto, a najmanje
visokobrazovanih na koje otpada manje od jedan posto u strukturi nezaposlenih. Među onima koji su na tržištu rada, najviše je Bošnjaka, skoro 72 posto, a među više od 40 tisuća
nezaposlenih Hrvata je nešto više od 25 posto.
Travnik i Bugojno, ujedno i dvije najveće općine SBŽ, i dalje imaju i i najviše nezaposlenih. Travnik 7891, a Bugojno 6113. Vitez je krajem lipnja imao 4311, Novi Travnik 3977, Jajce
3821, Busovača 3112 nezaposlenih osoba. Uskoplje je kraj lipnja dočekalo s 3100, Donji Vakuf s 2931, Kiseljak s 2606, a Fojnica s 2117 nezaposlenih. U Kreševu je krajem lipnja
evidentirano 706, a Dobretićima 100 nezaposlenih osoba. (Ana Popović)
Gospodarstvo
Priča mjeseca: Najbogatiji Hercegovac ne staje s investicijama – kupuje firme, gradi fabrike, hotele, tržne centre…

Ovo pokazuje kakvom brzinom se kompanija razvija. Osim toga, ostvarena je dobit od 34 miliona KM, za oko dva miliona više nego godinu ranije.Podsjetimo da je prethodna godina za Violetu bila još jedna od velikih prekretnica, jer su na tržište plasirani proizvodi čapljinske Laste koja je odnedavno u sastavu Violete. Ovi proizvodi su za kratko vrijeme postali pravi hit i odmah su osvojili nepca građana širom naše zemlje.
Osim toga, kompanija Violeta kupila je austrijsku firmu Schmid Maissau, čime je provela veliku akviziciju na teritoriji Evropske unije. Riječ je o brendu poznatih austrijskih medenjaka koji je star čak 110 godina, čime se domaćoj kompaniji otvaraju vrata evropskog tržišta.Treba naglasiti i da je Ćorluka najavio otvaranje potpuno nove tvornice u Grudama koja će se baviti proizvodnjom kartonske ambalaže. Riječ je o investiciji od čak 30 miliona eura, a tvornica će biti na svjetskom nivou.
Tu će se, između ostalog, proizvoditi ambalaža za Lastu, ali i za druge kompanije, čime će se zaokružiti proizvodni proces. Podsjetimo da je i Violeta sama po sebi regionalni lider u proizvodnji higijenskog papira, ali i sredstava za pranje i čišćenje.
Kada se sve zaokruži, jasno je da vlasnik ovih kompanija Petar Ćorluka pravi “svjetsku poslovnu priču” u Grudama i Čapljini. Ćorluka, osim toga, investira i u turizam i ugostiteljstvo u BiH i Hrvatskoj.
Jedan od njegovih najvećih projekata je rekonstrukcija hotela “Hrvatska” u Baškim Vodama u čiju rekonstrukciju ulaže čak 20 miliona eura.
Novi sadržaji u Grudama
Trgovčki centar u Grudama je osmišljen kao jedinstveno i moderno arhitektonsko rješenje koje će svojim sadržajem privući ljude s područja Hercegovine ali i šire. Nova destinacija za shopping i zabavu cijele obitelji prostirat će se na ukupno 7.000 kvadratnih metara.
Posjetiteljima će ponuditi brojne sadržaje zabavnog, ugostiteljskog i prodajnog karaktera na jednom mjestu, kao što su: savremena dječja igraonica, restoran, caffe bar, drogerija, hipermarket te popularni modni brandovi. Zbog svega navedenog u sklopu objekta se planira i 300 parking mjesta na dvije etaže vani i unutarnja, podzemna garaža. Završetak projekta očekuje se u idućoj godini.
U razradi je i idejno rješenje stare Duhanske stanice u Grudama koja je od nedavno u vlasništvu kompanije Violeta. Na mjestu stare Duhanske stanice planira se izgradnja hotela visoke kategorije s popratnim sadržajem.
BiH
Da li će 140 radnika fabrike Metalleghe Silicon u Jajcu ostati bez posla? Izostala podrška viših nivoa vlasti!

Predstavnici kompanije „Metalleghe Silicon d.o.o “ Mrkonjić Grad za Jajce Online kazali su da su razočarani reakcijom viših nivoa Vlasti Federacije Bosne i Hercegovine i da za 19 godina koliko djeluju i rade u Jajcu, nikada do sada nisu tražili pomoć vlasti.
Kako kažu, uprkos pozivima lokalne zajednice, konkretno načelnika općine Jajce Edina Hozana i njegovih saradnika upućenim nadležnom ministarstvu, rukovodstvu i premijeru Federacije Bosne i Hercegovine, niko od nadležnih se nije oglasio niti izrazio zabrinutost za sudbinu 140 uposlenih i njihovih porodica.
Prvi sastanak predstavnika ove kompanije i načelnika općine Jajce Edina Hozana i njegovih saradnika održan je u februaru mjesecu ove godine, odmah po gašenju proizvodnje u sve tri peći fabrike Metalleghe Silicon u poslovnoj jedinici broj 1 Jajce, a sve zbog previsokih cijena električne energije. Na ovom sastanku, rukovodstvo kompanije poručilo je da je krajnji rok rješavanja problema 1. juni , s obzirom na iscrpljujuće resurse i to da su radnici primali punu plaću iako je proizvodnja ugašena od januara mjeseca.
S obzirom na to da je proizvodnja i dalje ugašena i nije pronađen adekvatan način rješavanja ovog problema, održan je današnji sastanak. Sastanku su prisustvovali načelnik općine Jajce Edin Hozan, predsjedavajući Općinskog vijeća Jajce Josip Topić, Amila Hadžić v.d. pomoćnik općinskog načelnika za privredu, Jelena Kuridža direktor „Metalleghe Silicon“ d.o.o. Mrkonjić Grad, Janja Rudić direktor Metalleghe Silicon poslovne jedinice 1 Jajce, a putem video linka sastanku je prisustvovao Gianmichele Foglia prokurist i komercijalni direktor Grupacije Metalleghe S.p.A iz Italije.
Ova kompanija sa sjedištem u Mrkonjić Gradu i podružnicom u Jajcu, jedina u BiH i regiji proizvodi silicij metal potreban svjetskom tržištu i među tri je najveća potrošača električne energije za koju Elektroprivredi HZ HB mjesečno plaćaju oko 2 miliona maraka. Cijena koja je u posljednje vrijeme dostigla više od 100 eura po megavat satu dovela je do gašenja sve tri peći u pogonu u Jajcu.
Nažalost, ono što moramo da kažemo da od Januara mjeseca nismo uspjeli pronaći rješenje kako bi pokrenuli proizvodnju u našoj fabrici. Turbulentno vrijeme u čitavom svijetu, za čitavu metalnu industriju dovela je do ovakve situacije. Mi smo naišli na velike probleme s obzirom na visoke cijene električne energije posljednjih godina, izazvanih prvenstveno stanjem u toku i poslije pandemije COVID-a 19, a posljednju godinu krizom izazvanom Ukrajinsko-Ruskim ratom.
Sve ovo znatno je utjecalo na cijene električne energije i generalno cijena energenata je znatno skočila. Iz tog razloga smo bili prisiljeni obustaviti proizvodnju, s obzirom da s ovim cijenama električne energije naša kompanija ne bi bila rentabilna i poslovala bi u minusu, poručila je s današnjeg sastanka Janja Rudić, direktorica Metalleghe Silicon poslovne jedinice 1 u Jajcu.
Rukovodstvo kompanije Metalleghe Silicon su čvrstog stava da radnike ne otpuštaju još neko vrijeme , s obzirom da ih kako kažu smatraju velikim resursom firme. Na ovom sastanku iskoristili su priliku da se zahvale prije svega matičnom preduzeću u Italiji koje je pronašlo unutrašnje resurse da zadrži skoro sve radnike i da im isplaćuju punu plaću.
-Uposlenima čiji su ugovori bili na određeno, njih 15, nisu produženi zbog nemogućnosti da te ljude zadržavamo dalje, ali ostali primaju punu plaću i tako će biti još određeni period, dok ne pokušamo pronaći sve načine kako da ih zadržimo i pokrenemo proizvodnju. Sada sigurno što možemo reći, cijena električne energije koju imamo u fabrici u Mrkonjić Gradu koju dobijamo od Elektroprivrede RS-a, odgovarala bi za pokretanje proizvodnje i u našoj poslovnici u Jajcu. U ovom momentu obe Elektroprivrede iz Federacije BiH nude nam znatno veću cijenu električne energije i do tri puta skuplju u odnosu na Elektroprivredu RS-a, kazala je Rudić.
Iz kompanije Metalleghe Silicon izrazili su zahvalnost za spremnost i napor lokalne zajednice u pronalaženju adekvatnih rješenja za novonastale probleme, no vodeća struktura i nadležno ministarstvo Federacije BiH su se oglušili na ove pozive.
Ono što je jako važno naišli smo na razumijevanje načelnika Općine Jajce i lokalne zajednice koji nam pružaju podršku u koordinaciji i komunikaciji s višim nivoima vlasti, nadležnim ministarstvima i na kraju s elektroprivredom, koja nam je neophodna, kako bismo pronašli zajednički jezik u realizaciji dogovora o nižim cijenama električne energije“, kazala je Rudić.
Načelnik općine Jajce Edin Hozan izrazio je veliku želju i spremnost lokalne zajednice da uloži sve napore kako bi ova kompanije nastavila poslovati u Jajcu.
-Već 19 godina ova kompanija posluje u Jajcu i uložena su ogromna sredstva da bi se ova fabrika digla na noge, gotovo 50 miliona KM u proteklom periodu. Ova kompanija upošljava 160 naših ljudi i sudbina njih i njihovih porodica ne smije biti ugrožena. Lokalna zajednica ima veliki interes da se proizvodnja nastavi, s obzirom da je ova fabrika i proizvodnja SI metala jedinstvena. Ova proizvodnja je jedna strateška i bazna industrija sirovine na cijelom svjetskom tržištu, mi ovdje u Jajcu u Bosni i Hercegovini imamo nešto što je jedinstveno i nešto što je dugoročno potrebno gotovo čitavom svijetu, kazao je Hozan.
Načelnik općine Jajce Edin Hozan poručio je da Jajce i Bosna i Hercegovina ne smije rizikovati da ostane bez ovakve jedne fabrike i da će Općina Jajce biti posrednik u komunikaciji s višim nivoima vlasti.
-Mi ćemo tražiti da se održi jedan sastanak na kojem bi zajedno sa nadležnim ministarstvom, rukovodstvom Federacije, Premijerom, direktorima elektroprivreda, predstavnicima lokalne zajednice i kompanije razgovarali, te pokušati dogovoriti i iznaći rješenje, kako bi ljudi koji su gotovo dvije decenije zarađivali kruh u ovoj fabrici znali šta ih čeka u budućnosti. Svi moramo sudjelovati i pokušati dugoročno riješiti problem , konkretno u nižoj cijeni, redovnog i stabilnog snabdijevanja električnom energijom“, poručio je načelnik općine Jajce Edin Hozan.
Gospodarstvo
Postignut dogovor o dugu, američka vlada izbjegla bankrot

Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što pokazuje koliko su razgovori bili teški i da dogovor tek treba prihvatiti Zastupnički dom i Senat.
– Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelan sporazum vrijedan američkog naroda, rekao je McCarthy.
– Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja, poručio je Biden.
Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit američkog javnog duga koji sada iznosi 31,4 bilijuna dolara.
Potrebno je usuglasiti još neke detalje, ali McCarthy očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu mogao naći na glasanju.
Novinarima je kazao da sporazum uključuje povijesno smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.
Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutačno iznosi 31,4 bilijuna dolara, Sjedinjene Države mogle su se naći u situaciji da kasne ili da uopće ne mogu ispuniti svoje financijske obveze, bilo u pogledu plaća, mirovina ili naknada svojim vjerovnicima.
Taj dosad neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u Sjedinjenim Državama, s mogućom ‘zarazom’ koja bi se proširila na cijelo globalno gospodarstvo.
Biden, McCarthy i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres, gdje McCarthyjevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 prema 213 zastupnika, a Bidenovi demokrati kontroliraju Senat s tijesnom većinom od 51 prema 49.
Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.
Društvo
Objavljeno koja su najtraženija zanimanja u BiH

Kada se radi o visokoobrazovanim osobama, traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih
Na tržištu rada u BiH i dalje su najtraženiji inženjeri i to IT, softver, elektrotehnike, građevine, zatim diplomirani farmaceuti, doktori medicine – specijalisti, objavila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH.Iz Agencije navode kako su ponovno prikupili i objavili podatke zavoda i službi zapošljavanja o najtraženijim zanimanjima u BiH, na osnovu podataka s evidencija nezaposlenih osoba, a sve s ciljem da olakšaju odluku maturantima koju školu upisati.
Kada se radi o visokoobrazovanim osobama, traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih, pišu Nezavisne novine.
Osim ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima, a tu je i veliki broj profesora engleskog jezika, kao i razredne nastave.
Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za trgovce i ugostitelje, posebno školovane konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u call-centrima.
Prema broju zaposlenih s evidencija veliki broj je i ekonomskih i strojarskih tehničara, medicinskih sestara, ali zbog hiperprodukcije ovog kadra oni su ujedno i najbrojniji na evidencijama nezaposlenih.
Najtraženiji među visokokvalificiranim /VKV/ i kvalificiranim /KV/ radnicima su krojači, varioci, bravari, radnici za jednostavne poslove, kuhari, vozači kamiona, a po broju zaposlenih sa evidencije tu su još i automehaničari i frizeri, s tim da je, opet, zbog hiperprodukcija kadra frizera i automehaničara veliki broj nezaposlenih.
– Ovdje treba uzeti u obzir kako je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih. S druge strane najviše nezaposlenih sa VKV i KV kvalifikacijom su trgovci, bravari, automehaničari, frizeri, kuhari, a u pojedinim sredinama viškova ima i među konobarima, stolarima, krojačima, navode iz Agencije.
Detaljne informacije o najtraženijim zanimanjima u deržavi, ali i po županijama mogu se pronaći na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Centralna.ba
Gospodarstvo
Mate Rimac u Dubaiju predstavio prvi projekat Bugatti Residence na svijetu

Osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes Mate Rimac oglasio se sinoć na Facebooku gdje je naveo da je jučer zajedno s njegovim partnerom Binghattijem predstavio prvi projekat Bugatti Residence na svijetu ispred pune Coca Cola Arene u Dubaiju sa 15.000 gostiju.
-Veoma sam ponosan na ovaj projekat, naš tim koji je neumorno radio na njemu i našeg sjajnog partnera Binghattija. Kao što je Ettore Bugatti rekao: “Ako se može porediti, to više nije Bugatti.” Potrudit ćemo se da bude zaista jedinstven i zaista Bugatti – poručio je Rimac.
BiH
Pogledajte zaradu telekomunikacijskih poduzeća u BiH

Borba na tržištu telekomunikacija u punom je jeku. Tradiocionalni igrači i dalje drže svoje pozicije, a priključuju im se i novi “izazivači”, izvještava BiznisInfo.ba.
U prošloj godini najveće prihode i dobit imala je Mtel grupa (Mtel + akvizirane kompanije), i oni su iznosili 539 miliona maraka, uz neto dobit od 85 miliona. Zabilježen je rast svih parametara.BH Telecom je prošle godine ostvario ukupne prihode od oko 510 miliona KM, dok je dobit bila oko 55 miliona KM (pad od preko osam miliona KM).
HT Mostar (Eronet) također je poslovao pozitivno, iako sa daleko manjom dobiti od ispod milion KM.
Zanimljivo je da je pozitivno poslovao novi igrač na tržištu, kompanija Novotel. Firma je ostvarila prihode od preko milion maraka i dobit od skoro 400 hiljada maraka.
Ako se uzme u obzir da je riječ o novom igraču na ovom veoma konkurentnom i zahtijevnom tržištu, može se reći da je riječ o velikom uspjehu.
Ovo su rezultati poslovanja telekomunikacijskih kompanija u 2022. godini:
Mtel grupa
- Ukupni prihodi – 539 miliona KM
- Dobit – 85 miliona KM
BH Telecom
- Ukupni prihodi – 509.999.945 KM
- Dobit – 54.993.361 KM
HT Mostar
- Ukupni prihodi – 202.721.128 KM
- Dobit – 758.672 KM
Novotel
- Ukupni prihodi – 1.373.870 KM
- Dobit – 389.119 KM
BiH
Pogledajte koliko košta kvadrat stana u Sarajevu

Broj prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2023. godine u Federaciji BiH, u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine manji je za 9,4 posto.
Prosječna cijena u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine veća je za 19,8 posto. No, puno je veći procenat rasta ako se gleda samo Sarajevo, prenosi BiznisInfo.ba.
Ukupno je u ovom periodu prodato 240 novih stanova, od čega 74 u Sarajevu a 166 u ostalim općinama.Prosječna cijena prodatih novih stanova u Sarajevu bila je 3.379,1 KM po metru kvadratnom, a u ostalim općinama bez Sarajeva zbirno je iznosila 2.148,1 KM.
Poređenja radi, prosječna cijena prodatih novih stanova u Sarajevu u prvom tromjesečju prošle godine iznosila je 2.359,2 KM po metru kvadratnom. To znači da je cijena kvadtata za samo godinu porasla za oko 1.000 KM.
U ostalim općinama zbirno cijena je početkom 2022. bila 1.873,9 KM po kvadratu.
Gospodarstvo
OGLAS ZA POSAO: Potrebni električari za rad u Njemačkoj

Potrebni električari za rad u Njemačkoj, radi se cijela Njemačka po sistemu mjesec rada u Njemačkoj, sedam dana slobodno.
Gospodarstvo
Europska komisija osigurala dodatnih 1.5 milijardi eura pomoći Ukrajini

Europska komisija obećala je Ukrajini novu pomoć u vrijednosti 1.5 milijardi eura, objavljeno je u utorak na stranici komisije.
Riječ je o četvrtoj tranši pomoći za Ukrajinu uz 18 milijardi eura planiranih kroz mikrofinancijski paket pomoći.
– Od početka godine, osigurali smo 7.5 milijardi mikrofinansijske pomoći. To financiranje u značajnoj mjeri je pokrilo hitne financijske potrebe Ukrajine – rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za medije.
Time će se pokriti isplata plaća i mirovina te održavanje bolnica, škola i skloništa za raseljene.
Pomoć Ukrajini uvjetovana je jačanjem vladavine prava i većom transparentnošću u trošenju novca.
Prema tim uvjetima, iduća tranša pomoći Ukrajini bit će isplaćena u lipnju.
Od početka rata u veljači 2022. godine, Ukrajina je primila oko 70 milijardi eura pomoći.
Ta cifra uključuje financijsku, humanitarnu, vojnu, te pomoć za proračun iz Europske unije, zemalja članica EU, kao i europskih financijskih institucija.