U BiH ne postoji registar oboljelih od raka: Stručnjaci upozoravaju na posljedice

Karcinomi su odgovorni za smrt više od osam milijuna ljudi širom svijeta godišnje, od čega četiri milijuna umre u najproduktivnijoj životnoj dobi, a broj oboljelih u globalnom je porastu.

Međutim, točan broj pacijenata u Bosni i Hercegovini je nepoznat, jer na razini države ne postoji registar oboljelih od ove zloćudne bolesti. Izgleda da su se i aktivisti umorili od pozivanja na uspostavljanje ovog registra pa se o njemu u posljednje vrijeme ništa ne može čuti, piše Avaz.

Prema podacima globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN), broj novooboljelih od ove zloćudne bolesti u 2020. godini u BiH iznosio je 14.637.

Ugledna liječnica i svjetski priznata stručnjakinja iz onkologije Maja Banjin objasnila je koliki je znača ovog registra.

– Važno je imati registar za oboljele od raka jer bi se tako moglo pratiti koliko je ljudi u određenoj regiji bolesno, zatim trend povećanja malignih bolesti u cijelosti, kao i rezultati liječenja, pa bi se mogle praviti paralele između naših i rezultata u svijetu. Onda bi se mogao praviti plan za daljnje dijagnostičke i terapijske modalitete koje zemlja treba uvesti da bi se poboljšala kvaliteta skrbi za maligne pacijente i zdravu populaciju. Moram reći da desetljećima radim kao onkolog i desetljećima se ta ista tema, odnosno problem potrebe za nacionalnim registrom provlači i nikada nije riješen – rekla je dr. Banjin za Avaz.

Navodi kako on ne postoji ni na razini FBiH, ali da se na županijskim razinama vode bolnički registri.

U BiH su najzastupljenije maligne bolesti dojke, prostate, pluća i debelog crijeva. Dr. Banjin navodi da se prema incidenciji ne razlikujemo od zapadne populacije.

– Međutim, ono u čemu se razlikujemo jeste stadij bolesti u kojem se ona dijagnosticira. U svijetu se radi o ranom stadiju, kada je bolest izlječiva. Mi, nažalost, zbog neadekvatnih sekundarnih prevencija još imamo vrlo uznapredovale stadije – upozorila je dr. Banjin.

Maid Đelilović, koordinator za medije Udruženja liječenih i oboljelih od karcinoma „Rubin“ Hadžići, također ukazuje na potrebu osnivanja registra na državnoj razini.

– Da imamo registar, znali bismo točan broj oboljele populacije, znalo bi se na koje područje da se usmjere preventivni pregledi, a bila bi poznata i tipizacija karcinoma – kazao je Đelilović.

Kada je riječ o entitetu Republika Srpska, regionalni centri Instituta za javno zdravstvo RS vode registre za teritorij za koji su ogovorni. U izvještaju predstavljenom na stranici Instituta za javno zdravstvo RS navedeno je kako je prisutan trend rasta broja novootkrivenih slučajeva.

Izvještaj se zbog kompleksnosti prikupljanja podataka ažurira svake dvije godine.