Ako se tsunami formira u Jadranu, puno brže udara u obalu te je pitanje bi li stanovnici imali vremena za evakuaciju u slučaju velike kataklizme, upozorili su svojevremeno stručnjaci s Geofizičkog zavoda u Zagrebu…
Tehnomanija
Tsunami do deset metara moguć je u Dalmaciji: Jadranski plimni val bi jako brzo udario u obalu
Benjamin Mujkić, novotravničkoj i bosansko hercegovačkoj javnosti poznat kao vrstan matematičar i fizičar, dobitnik brojnih međunarodnih priznanja uskoro putuje u Pariz kako bi nastupio na Grand finalu STEM olimpijade.
Na poziv Druge gimnazije Sarajevo, čiji je Benjamin Mujkić učenik, načelnik Općine Novi Travnik Stjepan Dujo donio je odluku da se iz Budžeta za 2023. godinu izdvoje sredstva koja će pokriti troškove avionskog prijevoza od Sarajeva do Pariza za našeg uspješnog novotravničanina, piše NoviTravnik.net
Benjaminu želimo uspjeh na STEM olimpijadi, dobro zdravlje i sreću u životu!
BiH
Aplikacija koju su razvili domaći stručnjaci upozorava na opasnosti koje prijete usjevima diljem BiH
Osim informacija o pojavi biljnih bolesti i štetočina, mi proizvođaču kažemo i kakva je prognoza općih potreba za vodom i gnojenjem na osnovi parametara zemljišta koje se analizira – navodi Grahić.
Kako bi bh. poljoprivredi ponudili nešto novo, odnosno inovativno rješenje koje će joj pomoći prijeći u “smart” dio industrije, domaći stručnjaci razvili su softversko rješenje za pametnu poljoprivredu, piše agroklub.ba. Riječ je, naime, o Agro monitoru koji nudi informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina, ali i općenito za praćenje agroklimatskih parametara na poljima, odnosno mikroklimatima u BiH.
Parametri zemljišta
Kako je za agroklub.ba objasnio Jasmin Grahić, prokurist u kompaniji deVisinon Agro, aplikacija prikuplja podatke sa svih operativnih postaja, objedinjuje ih na jednom mjestu te na osnovi njih i prognoza koje sami generiraju, modeliraju se mogućnosti pojave određenih opasnosti koje prijete usjevima.
– Osim informacija o pojavi biljnih bolesti i štetočina, mi proizvođaču kažemo i kakva je prognoza općih potreba za vodom i gnojenjem na osnovi parametara zemljišta koje se analizira – navodi Grahić.
Agro monitor ima i besplatnu probnu verziju gdje poljoprivrednici mogu vidjeti osnovne funkcije prije nego što se odluče za eventualnu kupnju ili pretplatu na ovaj servis.
– Cijena cijeloga paketa na godišnjoj razini je 50 KM, gdje korisnici dobivaju 12 modela, potrudili smo napraviti razinu prihvatljivu našim proizvođačima, što se svodi na nekoliko KM mjesečno i što će im pomoći donijeti odluke na potpomognuti način – kaže Grahić dodajući kako su cijenu prilagodili džepu domaćih proizvođača.
Ovo rješenje, koje su razvili domaći stručnjaci, proizvođačima daje informacije, primjerice, je li bilo mraza, koliko je bilo oborina, ima li potrebe za dodatnim navodnjavanjem… Ovisno o kulturi koju proizvode, korisnici dobivaju obavijest o određenoj prijetnji.
– Primjerice, ako postoji visok rizik, preporuči se tretiranje, zaštita bilja, ali dobivaju i informacije kada nema potrebe za primjenom zaštite, čime je, u nekim slučajevima, smanjen broj tretiranja s 20 na 15-ak i time su uštedjeli na ulaganju u fitofarmaceutska sredstva – dodaje.
Aplikacija trenutačno pokriva područje BiH, a dostupna je i na engleskom jeziku. U tijeku je i izrada sličnog sustava za Republiku Hrvatsku koji se, prema Grahićevim riječima, radi s hrvatskim sektorom za voćarstvo kako bi se napravio poseban, neovisan model. Usporedno su, kaže, razvijali i uvjete da bh. proizvođači mogu doći do hardvera potrebnog za praćenje agroklimatskih podataka.
Nekoliko mikroklimata
– Posebnost BiH je ta što na jednoj parceli možemo imati nekoliko mikroklimata, što je pozitivna strana Agro monitora jer za svaku točku, geolokaciju, možemo napraviti prognoze. Što je bolja opremljenost tih površina, prognoze su točnije, premda, i kada postavimo samo jednu postaju, imamo prognoze točne više od 96 posto – kaže Grahić dodajući kako postoji i mogućnost udruživanja, gdje više proizvođača može uzeti jednu postaju koja pokriva područje od oko tri kilometra, piše agroklub.ba., a prenosi Večernji list.
Geoffrey Hinton, inženjer Googlea kojega se smatra kumom umjetne inteligencije, dao je otkaz prije nekoliko dana u Googleu, izvijestio je New York Times. Razlog ostavke je zabrinjavajući: Hinton tvrdi da želi slobodno govoriti o opasnostima nastavka razvoja umjetne inteligencije.
Godine 2012. dr. Hinton i dva njegova diplomirana studenta na Sveučilištu u Torontu stvorili su tehnologiju koja je postala intelektualni temelj za sustave umjetne inteligencije za koje najveće tvrtke tehnološke industrije vjeruju da su ključ njihove budućnosti.
Za NY Times također je izjavio da djelomice žali zbog svog doprinosa na razvoju AI-a. Naime, Hintona je Google prije 10 godina zaposlio kako bi im pomogao u razvoju umjetne inteligencije, a Hintonovo istraživanje dovelo je do stvaranja sustava poput ChatGPT-a.
Hinton je također za BBC priznao da su i njegove godine utjecale na odluku da napusti Google.
– Imam 75 godina, vrijeme je za mirovinu.
Za NY Times je izjavio da je vjerovao da je Google ‘primjeren upravitelj‘ tehnologije, ali to se promijenilo kada je Microsoft počeo ugrađivati chatbot u svoju tražilicu Bing, a tvrtka je počela brinuti o rizicima pretraživanja na internetu.
Za BBC je rekao da su neke opasnosti chatbota bile ‘prilično zastrašujuće‘, upozoravajući da bi mogli postati inteligentniji od ljudi i da bi ih mogli iskoristiti ‘loši glumci‘.
– Ja sada govorimo o najgorem mogućem scenariju, onome iz noćne more. Možete zamisliti, primjerice, nekog lošeg glumca poput (Vladimira) Putina koji je odlučio dati robotima moć radi stvaranja vlastitih podciljeva, rekao je upozorivši da bi to na koncu moglo dovesti do stvaranje pod-ciljeva poput ‘moram dobiti više moći‘.
– Došao sam do zaključka da se vrsta inteligencije koju razvijamo jako razlikuje od inteligencije koju imamo. Dakle, to je kao da imate 10.000 ljudi i kada god jedna osoba nešto nauči, svi to znaju. Tako ti chatbotovi mogu znati puno više od bilo koje osobe, rekao je.
Ono oko čega se brine Hinton već se uvuklo u našu svakodnevicu: ljudima je već sada postalo teško razlikovati videozapise, tekstove i fotografije koje generira AI od onih koje je stvorio čovjek.
Hinton je također zabrinut da će umjetna inteligencija zamijeniti poslove poput pravnika asistenta, osobnog asistenta i drugih ‘dosadnih‘ poslova, a potencijalno i više u budućnosti.
Glavni znanstvenik Googlea Jeff Dean rekao je u izjavi da Google cijeni Hintonov doprinos tvrtki u proteklom desetljeću.
– Iskreno sam uživao u našim brojnim razgovorima tijekom svih ovih godina. Nedostajat će mi i želim mu svako dobro. Kao jedna od prvih tvrtki koja je objavila načela umjetne inteligencije ostajemo predani odgovornom pristupu razvoja AI-a. Kontinuirano pokušavamo razumjeti nove rizike dok istovremeno hrabro razvijamo inovacije. rekao je.
U ožujku su tehnološki milijarder Elon Musk i niz stručnjaka pozvali na stanku u razvoju AI sustava kako bi se omogućilo vrijeme u kojemu bi se provjerilo i uvjerilo jesu li sigurni.
Otvoreno pismo, koje je potpisalo više od 1000 ljudi, uključujući Muska i suosnivača Applea Stevea Wozniaka, potaknulo je izdavanje GPT-4, puno moćnije verzije tehnologije koju koristi ChatGPT.
Hinton u to vrijeme nije potpisao to pismo, ali je za The New York Times rekao da znanstvenici ne bi trebali “produbljivati razvoj AI-a dok ne shvate mogu li to kontrolirati”.
Glavni čovjek Twittera Elon Musk u subotu je izjavio da će korisnici njegove platforme moći izbjeći mjesečne naplate i od maja će im omogućiti da plaćaju po pročitanom članku.
Radi se o njihovom “one click” servisu koji bi, uvjeren je Musk, mogao biti dobitno rješenje i za medije i za javnost jer će medijske kompanije moći čitateljima naplatiti višu cijenu po članku bez potrebe čitatelja da plate pun iznos pretplate. Musk nije dodao koji će postotak uzimati Twitter niti je otkrio uslove koje će društvena mreža postaviti medijima.
Hoće li se to zaista dogoditi početkom mjeseca, teško je reći jer Musk ima naviku nešto pompozno najaviti i onda malo zakasniti s realizacijom.
No, možemo biti prilično sigurni da je ovaj novitet visoko na listi prioriteta jer Twitteru nakon serije loših poteza hitno treba nešto što bi moglo privući medije i korisnike koji su odlučili napustiti mrežu i pronaći alternativu. Alternativa je u ovom slučaju Bluesky na koji su s Twittera nedavno prešla velika imena kao što su Darth, Dril i AOC.
Najava nove usluge došla je u trenutku kada Musk pokušava namamiti podcastere i kreatore, kojima sugerira da započnu monetizirati sadržaj kroz uslugu Twitter Subscriptions (nekad poznat pod imenom Super Follows) i obećanje da Twitter neće uzimati postotak prvih 12 mjeseci, piše Index.
Sve su ovo objektivno kvalitetni potezi kojima se sanira šteta nastala Muskovim preuzimanjem Twittera i padom vrijednosti kompanije na iznos koji je više nego upola manji od onoga koji je Musk platio. Twitter Blue nije nadoknadio gubitke izazvane odlaskom oglašivača.
Izvršni direktor Googlea Sundar Pichai priznao je da ga ubrzan razvoj umjetne inteligencije (AI) drži budnim noćima, unatoč tome što njegova tvrtka ide ukorak s tehnologijom.
Pichai je rekao da ne razumije umjetnu inteligenciju u potpunosti, no siguran je da će ona jednog dana biti mnogo sposobnija od svega što smo dosad vidjeli.
– Uvijek sam mislio da je umjetna inteligencija najvažnija tehnologija na kojoj čovječanstvo radi. Čak i važnija od vatre, struje i svega što smo učinili kroz povijest, rekao je Pichai u intervjuu za CBS i priznao da je unatoč tome jako zabrinut zbog brzog i nekontroliranog napretka te tehnologije.
– Može biti vrlo štetno ako se sve pogrešno postavi. Nemamo sve odgovore, a tehnologija napredje brzo. Drži li me to budnim noćima? Apsolutno, rekao je Pichai.
Prošlog su mjeseca tehnološki čelnici, uključujući i Elona Muska, potpisali otvoreno pismo u kojem pozivaju na šestomjesečnu pauzu u istraživanju umjetne inteligencije, uz upozorenje da ta tehnologija izmiče kontroli. Supotpisnici tog pisma su i zaposlenici Googlea.
Pichai je umjetnu inteligenciju nazvao ‘crnom kutijom‘ koju još u potpunosti ne razumijemo. Dodao je da bi umjetnu inteligenciju trebalo regulirati.
– Svatko tko je neko vrijeme radio s umjetnom inteligencijom shvaća da je to nešto toliko drugačije i duboko da bi nam trebali društveni propisi da razmislimo kako se prilagoditi.
Pichai je zabrinut unatoč tome što i Google napreduje s AI chatbotom Bard, rivalom ChatGPT-u.
Google se smatrao vodećim u razvoju umjetne inteligencije, no kritiziraju ga zbog zaostajanja za konkurentima, uključujući i Microsoft, koji je uložio u OpenAI i koristi njihovu tehnologiju za pokretanje svoje tražilice Bing.
Pichai priznaje da su tvrtke možda požurile s razvojem te tehnologije bez da su u potpunosti razmotrile njezine nedostatke i rizike.
Jedna od stvari na koje trebamo paziti kada je AI u pitanju je ta utrka u kojoj se tvrtke natječu koja će prva imati nešto, pri čemu se potencijalni rizici i nedostaci gube iz vida, dodaje, prenosi agencija.
Centralna.ba
Tehnomanija
Znanstvenici zapanjeni, na golemoj nakupini smeća usred oceana stvorio se zasebni ekosustav: ‘Dobro napreduju‘
Velika pacifička nakupina smeća, dvostruko veća od države Teksas, najveća je nakupina plastike na svijetu
Velika nakupina smeća u Tihom oceanu – ili Great Pacific Garbage Patch – toliko je velika i tako je dugo prisutna da su se na njoj nastanila razna morska stvorenja koja inače nalazimo samo uz obalu. Naime, znanstvenici su otkrili životinjske zajednice, uključujući male rakove i žarnjake, koje sasvim dobro napreduju na toj 970.000 četvornih kilometara velikoj hrpi smeća koja pluta oceanom između obala Kalifornije i Havaja, piše CNN.
U novoj studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature Ecology & Evolution, tim znanstvenika otkrio je da je desetak vrsta beskralješnjaka, koji obično žive uz obalu, uspjelo preživjeti i razmnožavati se na otpadu koji već godinama pluta oceanom.
Istraživači pojašnjavaju kako ovo otkriće sugerira da plastični otpad u oceanu omogućuje stvaranje zasebnih ekosustava koje sačinjavaju bića koja inače ne bi mogla preživjeti na otvorenom moru.
Za razliku od organskih materijala koji se raspadaju i potonu za nekoliko mjeseci ili najviše za par godina, plastični otpad ostane plutati na površini mora značajno duže vrijeme, što raznim stvorenjima daje šansu da prežive i razmnožavaju se na otvorenom moru.
‘Bili smo jako iznenađeni kad smo vidjeli koliko su, zapravo, česta ta priobalna stvorenja koja sada žive na plastičnom otpadu. Našli smo ih na čak 70 posto otpada‘, kaže Linsey Haram s Nacionalnog instituta za hranu i poljoprivredu i glavna autorica studije.
Haram i njezini kolege su ispitali 105 komada plastike koje su izdvojili iz te hrpe plutajućeg otpada između studenog 2018. i siječnja 2019. te na njima identificirali 484 morska beskralješnjaka koji pripadaju 46 zasebnih životinjskih vrsta, od kojih se njih 80 posto inače može naći samo u priobalnim staništima.
‘Prilično velik postotak životinja koje smo pronašli zapravo su priobalne vrste, a ne one koje inače žive na otvorenom moru kakve smo očekivali pronaći‘, kaže Haram.
No pronašli su i dosta vrsta koje žive na otvorenom moru.
‘Na otprilike dvije trećine otpada pronašli smo obje zajednice koje se međusobno natječu za mjesto za život i utječu jedne na drugu na razne načine‘, kazala je Haram i dodala kako posljedice prisutnosti priobalnih vrsta daleko na otvorenom moru još nisu do kraja razjašnjene.
‘Vjerojatno se natječu za prostor i za izvore hrane – no možda i jedu jedni druge. Teško je znati što se točno događa, no vidjeli smo da neki priobalni žarnjaci jedu vrste koje žive na otvorenom moru, pa po tome znamo da ima slučajeva kad jedna vrsta lovi i jede drugu.‘
Nije još do kraja razjašnjeno kako su ta stvorenja dospjela na otvoreno more i kako su ondje uspjela preživjeti. Moguće je da su se samo povezli na komadima plastike koji su otplutali na otvoreno more ili su kolonizirali plastične predmete kad su ovi već bili u oceanu.
Ocean plastike
Velika pacifička nakupina smeća, dvostruko veća od države Teksas, najveća je nakupina plastike na svijetu.
Pet velikih vrtložnih oceanskih struja vuku smeće prema centru i drže ga ondje što stvara ogromni vrtlog otpada.
Pogrešno je misliti da se radi o nekakvom otoku smeća, kaže Matthias Egger iz organizacije The Ocean Cleanup (prev. ‘čišćenje oceana‘) koja pokušava ukloniti plastiku iz oceana.
‘Ako ste tamo vani, u početku vidite samo nepregledni plavi ocean‘, kazao je Egger koji je pomogao u izradi studije prikupljanjem uzoraka otpada mrežom.
‘To se može usporediti s gledanjem noćnog neba. Ako pogledate gore, vidite te male bijele točkice. Tako otprilike izgleda i to smeće. Nakupina otpada nije gusta, ali tog smeća ima jako puno, pa što duže gledate, vidite ga sve više i više.‘
Inicijativa Ocean Cleanup procjenjuje da je u nakupini oko 1,8 bilijuna komada plastike koja ukupno teži oko 80.000 tona. Najveći udio te plastike dolazi od industrije ribolova, a između 10 i 20 posto otpada može se povezati s tsunamijem koji je 2011. pogodio Japan.
Prema izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), na svijetu se godišnje proizvede oko 460 milijuna tona plastike godišnje, što je količina koja će se – ukoliko nešto hitno ne poduzmemo – utrostručiti do 2060.
Na svijetu se reciklira samo devet posto plastike, prema izvješću UNEP-a. S čak 22 posto plastičnog otpada se vrlo loše upravlja i on završi kao smeće, a velike količine na kraju dospiju u oceane.
Znanstvenici su upozorili da se od 2005. godine količina plastičnog otpada u svjetskim morima povećava brzinom bez presedana.
‘Problem postaje sve veći i veći svake minute‘, kaže Egger. ‘Stalno nalazimo kornjače zapletene u izgubljene ribarske mreže. Ponekad su to samo leševi kornjača. Vidimo da mnoge životinje gutaju komadiće plastike. A tu su i razne kemikalije koje onečišćuju more.‘
Organizacija Ocean Cleanup je izradila ogroman sustav prikupljana otpada. Radi se o svojevrsnoj barijeri u obliku slova U s mrežom ispod površine vode. Ta se mreža kreće zajedno s morskim strujama i prikuplja plastični otpad koji pluta po površini.
‘Želimo vidjeti kakav utjecaj ovaj sustav ima na morski život. I kad se uvjerimo da je to za okoliš korisno, sustav ćemo povećati‘, kaže Egger.
No čišćenje mora je samo dio rješenja. Studija objavljena prošli mjesec pokazala je da će se bez hitne akcije, količina plastike u oceanima do 2040. povećati 2,6 puta.
Prošle je godine na UN-ovoj Skupštini posvećenoj okolišu usvojena povijesna rezolucija kojoj je cilj prekinuti zagađivanje prirode plastikom i do 2024. stvoriti sporazum o zagađenju – zakonski obvezujući dogovor koji bi se usredotočio na kompletan životni ciklus plastike, od njezine proizvodnje i dizajna pa do recikliranja i uklanjanja.
NASA-in rover Curiosity uočio je kamenje na površini Marsa koje neodoljivo nalikuje ostacima mrtvog zmaja. Dobro, to zvuči prilično smiješno, ali rover Curiosity istražuje po površini Marsa uočio je kamenje za koje su ljudi uvjereni da su zapravo kosti dinosaura.
Budući da se čini da stijena pokazuje tijelo nalik zmiji i nekakve bodlje koje izlaze iz leđa, neki su to shvatili kao znak da je ovo doista zmaj. Iako bi to bilo prilično cool, čini se da je prilično čudna ideja.
Nažalost, svatko tko se nada da je ovo dokaz koji smo tražili sve ove godine da su zmajevi zapravo postojali bit će razočaran jer su stručnjaci naznačili da točno znaju što je to zapravo. Kao prvo, ove ‘zmajeve kosti’ zapravo su samo kamenje, kako je astrobiologinja Nathalie A. Cabrol objasnila, to je bio ‘najbizarniji kamen’ koji je ikad vidjela, ali zapravo je to ipak bio samo kamen kojeg je načela erozija.
ZNANSTVENICI iz Japana su nakon temeljite analize tajanstvenog stvorenja koje je živjelo prije 300 milijuna godina zaključili da ono ipak nije imalo kosti. Stručnjaci su otkrili ostatke Tullimonstruma gregariuma (poznatog i kao čudovište Tully) prije skoro 70 godina i već se niz desetljeća raspravlja radi li se o kralježnjaku ili beskralježnjaku; s obzirom na to da studije ukazuju na kontradiktorne zaključke.
“Na temelju više linija dokaza, nije održiva hipoteza da se radi o kralježnjaku. Čudovište Tully je imalo segmente u području glave koji su se protezali od tijela, što nije prisutno ni u jednoj liniji kralježnjaka”, rekao je paleontolog Tomoyuki Mikami sa Sveučilišta Tokio.
Bizarne oči, čudna usta…
Prvi primjerak ovog stvorenja pronašao je 1955. u Illinoisu lovac na fosile Francis Tully, a nakon toga su otkriveni i mnogi drugi primjerci ovog neobičnog bića. Čudovište Tully je znalo narasti do 35 centimetara, s time da su najmanje pronađene jedinke bile oko 8 centimetara. Dakle, nije dobilo nadimak “čudovište” zbog svoje veličine.
Imalo je peraje na repu, bizarne oči koje su stršale kao da su na šipci i tanko rilo koje je završavalo s nečim što nalikuje ustima sa zupcima. S tim dugačkim nastavkom je vjerojatno rovao po muljevitom dnu u potrazi za slasnim obrokom, piše Science Alert.
Zbog neobičnog izgleda ovog stvorenja, znanstvenici nisu mogli odrediti ni njegovu bazičnu klasifikaciju, odnosno utvrditi radi li se o kralježnjaku ili beskralježnjaku. Ni u jednom od fosila nisu pronađene koštane strukture, ali to nije rješavalo problem jer se kostur od hrskavice (kakav danas nalazimo kod hrskavičnjača) ne bi očuvao nakon toliko milijuna godina jednako dobro kao i kosti.
Misterij ove neobične životinje ipak nije riješen do kraja
S obzirom na to da se rasprava o pravoj prirodi Tullimonstruma gregariuma protezala godinama, Mikami i njegovi kolege napravili su opsežno istraživanje u pokušaju da se jednom za svagda riješiti spomenuti misterij. Prikupili su više od 150 primjeraka čudovišta Tully i više od 70 fosila drugih stvorenja iz fosilnog sloja Mazon Creeka u Illinoisu te ih podvrgli 3D laserskom skeniranju visoke rezolucije i rendgenskoj mikro tomografiji.
Pažljivo su proučavali strukture koje nalikuju karakteristikama kralješnjaka – blokove skeletnog mišićnog tkiva (miomere), mozak s tri režnja, hrskavicu i peraje te zaključili da se one ne mogu usporediti s karakteristikama koje nalazimo kod kralježnjaka.
Treba napomenuti da su znanstvenici sa Sveučilišta Yale 2016. izašli u javnost sa suprotnim zaključkom – da se ipak radi o kralježnjaku i da pripada istoj lozi kao moderna lampuga. Koristeći se zbirkom muzeja Field u kojoj se nalazi 2000 primjeraka čudovišta Tully, paleontolozi s Yalea su analizirali morfologiju i druge značajke ove životinje. Zaključili su da je imala škrge i notokordu koja je funkcionirala kao rudimentarna leđna moždina.
Ako je ova najnovija studija uistinu zadnja riječ po pitanju ove dileme, odnosno ako Tullimonstrum gregarium ipak ne spada u kralježnjake, stručnjake sada čeka sljedeći izazov – o kakvoj se vrsti beskralježnjaka radi? Nalikuje li, primjerice, više kopljačama ili puževima? Misterij ove neobične životinje izgleda još uvijek nije riješen do kraja.
Istraživanje japanskih znanstvenika objavljeno je u časopisu Palaeontology.
Prvi zapisi o Grenlandskim Vikinzima datiraju iz 985. godine. Arheološki dokazi daju uvid u to kako su živjeli, no uzroci njihova nestanka u 15. stoljeću ostaju zagonetni. Hipoteze uključuju kombinacije promjene okoliša, društvenih nemira i ekonomskih poremećaja. Okupacija se poklopila s prijelazom iz srednjovjekovnog toplog razdoblja (900. do 1250. CE) u malo ledeno doba (1250. do 1900. CE) i napredovanjem ledene ploče južnog Grenlanda.
Nova istraživanja pokazuju da bi ovaj napredak doveo do lokalnog porasta razine mora od 3 m i plavljenja od 204 četvorna kilometra; taj je proces doveo do napuštanja nekih nalazišta i sveopćih poplava; progresivno podizanje razine mora utjecalo je na cijelo naselje i moglo je djelovati u tandemu s društvenim i okolišnim čimbenicima da potaknu Vikinge da napuste Grenland.
Posljednji pisani dokaz o nordijskom obitavanju na Grenlandu zapis je ceremonije vjenčanja u crkvi Hvalsey u istočnom naselju početkom 15. stoljeća, a radiokarbonski datumi ukazuju na daljnjih pola stoljeća okupacije.
“Postoje mnoge teorije o tome što se točno dogodilo da je Vikinge istjeralo iz njihovih naselja na Grenlandu”, rekla je glavna autorica Marisa Borreggine, doktorandica na Sveučilištu Harvard.
„Došlo je do pomaka u priči od ideje da se Vikinzi potpuno nisu uspjeli prilagoditi okolišu i prema argumentima da su bili suočeni s bezbroj izazova, u rasponu od društvenih nemira, ekonomskih previranja, političkih pitanja i promjena okoliša. ”
Društvoprije 5 sati
8.lipnja obilježava se 30.godišnjica stradanja Hrvata općine Travnik
8.lipnja.2023.godine obilježava se 30.godišnjica stradanja Hrvata općine Travnik. Tog dana udruge HVO-a proistekle iz Domovinskog rata organiziraju kolonu sjećanja, a...
Sportprije 5 sati
Pogledajte kako je Rakitić zamalo zabio golčinu u finalu Europa lige
IVAN RAKITIĆ je zamalo postigao pogodak u utakmici finala Europa lige protiv Rome. Hrvatski veznjak je u šestoj minuti nadoknade prvog poluvremena,...
Sportprije 7 sati
RG: Alcaraz izgubio set, ispao Wawrinka
Španjolski tenisač Carlos Alcaraz, prvi nositelj Grand Slam turnira u Roland Garrosu, lakoćom se plasirao u treće kolo premda je izgubio...
Gospodarstvoprije 7 sati
Priča mjeseca: Najbogatiji Hercegovac ne staje s investicijama – kupuje firme, gradi fabrike, hotele, tržne centre…
Ovo pokazuje kakvom brzinom se kompanija razvija. Osim toga, ostvarena je dobit od 34 miliona KM, za oko dva miliona...
Događanjaprije 7 sati
Pogledajte program “Dani kosidbe Kupres 2023”
Ove godine Dani kosidbe u Kupresu počinju 26. lipnja 2023. godine a službeno će biti otvoreni u Hrvatskom domu Kupres...
Sportprije 7 sati
Salihamidžić je potjeran iz Bayerna zbog ultimatuma koji je postavila legenda kluba
HASAN SALIHAMIDŽIĆ je prošlog vikenda dobio otkaz na mjestu sportskog direktora minhenskog Bayerna nakon šest godina, a njemački Sport1 je...
BiHprije 7 sati
Bošković: SDA bliža ulasku u Vladu HNŽ-a
U Mostaru su nastavljeni pregovori o formiranju Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), a kako je nakon nove runde pregovora kazao predsjednik...
Scenaprije 7 sati
STIGMA: Stipan – obični, slijepi čovjek
Protagonist ove priče je radijski voditelj Stipan Ćurčić koji je još kao tinejdžer izgubio vid. Stipan je bez ustezanja govorio...