Svijet
Trump zamrznuo 2 milijarde dolara sredstava Harvarda nakon što je univerzitet odbio zahtjeve
Trumpova administracija je saopćila da zamrzava više od dvije milijarde dolara federalnih fondova za Univerzitet Harvard, nekoliko sati nakon što je elitni koledž odbio listu zahtjeva Bijele kuće.
Današnje saopćenje Harvarda jača zabrinjavajući način razmišljanja o pravima koji je endemski na najprestižnijim univerzitetima i koledžima naše zemlje”, navodi se u saopštenju Ministarstva obrazovanja.
Bijela kuća je prošle sedmice poslala Harvardu listu zahtjeva za koje je rekla da su osmišljeni za borbu protiv antisemitizma u kampusu. One su uključivale promjene u upravljanju, praksi zapošljavanja i procedurama prijema.
Harvard je u ponedjeljak odbacio zahtjeve i rekao da Bijela kuća pokušava “kontrolisati” svoju zajednicu.
To je prvi veliki američki univerzitet koji se usprotivio pritisku Trumpove administracije da promijeni svoju politiku. Opsežne promjene koje je zahtijevala Bijela kuća bi transformisale rad Harvarda i prepustile veliki dio kontrole vladi.
Predsjednik Trump optužio je vodeće univerzitete da nisu zaštitili jevrejske studente kada su kampuse koledža širom zemlje uzdrmali protesti protiv rata u Gazi i podrške SAD-a Izraelu prošle godine.
U pismu zajednici Harvarda u ponedjeljak, njen predsjednik Alan Garber rekao je da je Bijela kuća u petak poslala “ažuriranu i proširenu listu zahtjeva” uz upozorenje da se univerzitet “mora pridržavati” kako bi održao “finansijski odnos s vladom.”
“Preko našeg pravnog savjetnika obavijestili smo upravu da nećemo prihvatiti njihov predloženi sporazum. Univerzitet se neće odreći svoje nezavisnosti niti odreći svojih ustavnih prava”, napisao je.
Garber je dodao da univerzitet nije “olako shvatio” svoju obavezu da se bori protiv antisemitizma, ali je rekao da vlada preteruje.
“Iako su neki od zahtjeva koje je iznijela vlada usmjereni na borbu protiv antisemitizma, većina predstavlja direktnu vladinu regulaciju ‘intelektualnih uslova’ na Harvardu”, rekao je.
Ubrzo nakon što je njegovo pismo poslano, odjel za obrazovanje rekao je da odmah zamrzava 2,2 milijarde dolara grantova i 60 miliona dolara ugovora s Harvardom.
“Uznemiravanje jevrejskih studenata je nepodnošljivo. Vrijeme je da elitni univerziteti ozbiljno shvate problem i obavežu se na značajne promjene ako žele i dalje primati podršku poreskih obveznika”, navodi se u saopštenju.Bijela kuća je u svom pismu u petak navela da Harvard “proteklih godina nije uspio ispuniti ni uvjete intelektualnih i građanskih prava koji opravdavaju federalna ulaganja”.
Pismo je uključivalo 10 kategorija za predložene promjene za koje je Bijela kuća rekla da su potrebne kako bi Harvard održao svoj “finansijski odnos sa saveznom vladom”.
Neke od promjena uključivale su: prijavljivanje studenata saveznoj vladi koji su “neprijateljski” prema američkim vrijednostima; osiguravanje da svaki akademski odjel ima “različit pogled”; i angažovanje spoljne strane koju je odobrila vlada za reviziju programa i odeljenja “koji najviše podstiču antisemitsko uznemiravanje”.
U pismu se univerzitetu nalaže da preduzme disciplinske mjere za “prekršaje” koji su se desili tokom protesta u kampusu u posljednje dvije godine. Takođe zahtijeva okončanje univerzitetske politike i programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije.
Otkako je preuzeo dužnost, Trump vršio je pritisak na univerzitete da se pozabave antisemitizmom i okončaju praksu različitosti.
U decembru 2023., predsjednici vodećih američkih univerziteta ispitani su na napetom saslušanju u Kongresu u kojem su optuženi da nisu zaštitili jevrejske studente nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa dva mjeseca ranije.
Claudine Gay, koja je tada bila predsjednica Harvarda, kasnije se izvinila nakon što je na saslušanju rekla da su pozivi na ubijanje Jevreja odvratni, ali će zavisiti od konteksta da li će takvi komentari predstavljati kršenje Harvardovog kodeksa ponašanja.
U martu je Trumpova administracija rekla da razmatra otprilike 256 miliona dolara saveznih ugovora i grantova na Harvardu, te dodatnih 8,7 milijardi dolara u višegodišnjim obavezama.
Profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu kao odgovor, navodeći da vlada nezakonito napada slobodu govora i akademske slobode.
Bijela kuća je prethodno izvukla 400 miliona dolara federalnog finansiranja sa Univerziteta Kolumbija i optužila ga da se nije borila protiv antisemitizma i zaštitila jevrejske studente u svom kampusu.
Kada je povučeno 400 miliona dolara, ministarka obrazovanja Linda McMahon rekla je: “Univerziteti moraju poštovati sve savezne antidiskriminatorne zakone ako žele dobiti federalna sredstva”.
Četvero djece u dobi između četiri i 18 godina poginulo je, a više njih je ozlijeđeno kada je vozilo uletjelo u zgradu koju koristi dječji kamp u saveznoj američkoj državi Illinois, nedaleko od Springfielda, prenosi BBC.
Policija je izvijestila da su žrtve bile polaznici kampa YNOT After School Camp.
Prema navodima medija, vozilo je u ponedjeljak poslijepodne udarilo više osoba ispred zgrade u gradu Chatham, a zatim se zabilo u samu zgradu, pri čemu su ozlijeđene dodatne osobe unutar objekta, prije nego što je vozilo izašlo s druge strane zgrade. Još uvijek nije jasno je li se radilo o namjernom činu.
Više ozlijeđenih, među kojima su i djeca, prevezeno je u bolnicu vozilima hitne pomoći i helikopterima. Državna policija Illinoisa priopćila je da vozač nije ozlijeđen, ali je prebačen u bolnicu radi procjene zdravstvenog stanja.
Policija je intervenirala oko 15:30 po lokalnom vremenu (22:30 po srednjoeuropskom vremenu) u ponedjeljak. Tri od četiri žrtve smrtno su stradale ispred zgrade, dok je jedna osoba poginula unutar objekta.
Crna kronika
Mladić porijeklom iz BiH u džamiji u Francuskoj ubio muslimana: “Razlog je islamofobija”
Kako piše Le Parisien, osumnjičeni Olivier H. francuski je državljanin bosanskog porijekla iz porodice s jedanaestero djece, kršćanske vjeroispovijesti.
Ima dvadesetak godina, prima socijalnu pomoć (RSA) i, prema izvorima bliskim istrazi, velik dio vremena provodi igrajući videoigre. Njegova porodica živi u socijalnim stanovima u La Grand-Combeu, prenosi France 24.
Olivier H., rođen 2004. godine u Lyonu, dosad nije imao krivični dosije i nije bio poznat lokalnim sigurnosnim službama. Prema riječima tužioca iz Alesa, Abdelkarima Grinija, nije poznavao svoju žrtvu.
“Nasumični čin s mogućom rasističkom ili islamofobnom pozadinom jedna je od hipoteza koje istražujemo”, rekao je tužilac. Također je istakao da se provodi procjena psihološkog i psihijatrijskog profila napadača.
Istražioci trenutno nemaju informacija o mjestu boravka osumnjičenog. Povremeno je dolazio u Gard, gdje živi dio njegove porodice. Njegov mlađi brat, maloljetnik, u subotu je priveden radi ispitivanja u pokušaju pribavljanja dodatnih informacija, no pušten je iste večeri bez podizanja optužnice. Prema izvorima iz istrage, otac osumnjičenog poznat je policiji zbog manjih krivičnih djela.
Tokom napada u petak, Olivier H. mobitelom je snimao žrtvu dok je umirala, prenosi izvor blizak istragi.
Tu informaciju potvrdio je i tužioc Grini, naglašavajući kako je od “presudne važnosti” da se osumnjičeni što prije uhapsi.
Žrtva napada bio je mladić porijeklom iz Malija, star između 23 i 24 godine. Redovno je volontirao u džamiji, gdje je svakog petka prije džuma namaza čistio prostorije. U trenutku napada bio je sam u džamiji.
Snimke nadzornih kamera prikazuju kako se Olivier H. i Aboubakar susreću i razgovaraju, a zatim zajedno ulaze u džamiju.
“Žrtva se počinje moliti, napadač ga oponaša, a potom iznenada vadi nož i zadaje mu više uboda”, opisao je tužilac, istaknuvši “posebnu hladnokrvnost” i “veliku samokontrolu” koju je napadač pokazao.
Kako piše portal Požega.eu, u 91. godini života preminuo je Enver Moralić, vlasnik Kutjeva, najveće vinarije u Hrvatskoj. Rođen 1935. u Kotor Varoši, nedaleko od Banja Luke, Moralić je završio srednju poljoprivrednu školu, a zatim je 1962. diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Otac mu je bio vozač autobusa, a majka domaćica i imao je šestero braće i sestara.
Prvo se zaposlio u maloj poljoprivrednoj zadruzi u Vrbovcu. Nakon toga, kao ekspert za umjetna gnojiva, prešao je u zagrebačku tvrtku Kemikalija, a kao Kemikalijin trgovački predstavnik poslan je u Njemačku. Nedugo poslije osnovao je privatnu tvrtku Kemokomplexs i oženio se Njemicom Roswitom koju je upoznao dok je kao apsolvent bio na ljetovanju u Bakru, a ona je tamo bila s grupom njemačkih studenata. Obitelj odlazi u Frankfurt 1969. godine. Povratak u domovinu desio se devedesetih, međutim, dan uoči Vincekovo 2004. godine Enver Moralić je i službeno došao u Kutjevo te preuzeo tadašnji Kombinat.
Kako piše Slobodna, Moralićevo se bogatstvo po povratku u Hrvatsku procjenjivalo na 200 milijuna eura, što ga je stavljalo na poziciju trećeg najbogatijeg Hrvata iza Ivice Todorića i Ante Vlahovića. Rusku naftu i naftne proizvode prodavao je na Zapadu, a prvi milijun dolara zaradio je s 32 godine. Bio je veliki zaljubljenik u vinograde i konje. Pokušao je kupiti i PIK Vrbovec, ali nije uspio. Godine 1994. kupuje Božjakovinu, poljoprivredno dobro s 2500 hektara, a 2003. postaje vlasnik poljoprivrednog kombinata Kutjevo koje se prostire na 7500 hektara oranica, voćnjaka, lovišta i vinograda. No, nisu to, naravno, svi njegovi poslovi.
Bio je, pišu mediji, i jedan od najbogatijih poslovnih ljudi u Europi, u vlasništvu je imao nekoliko kemijskih tvornica, naftna polja i tvornice plastike u Kazahstanu, nekretnine u Kanadi te rudnik nikla u Rusiji. Bio je veliki zaljubljenik u vinograde i konje i upravo je svoje poslovne snove realizirao u Kutjevu gdje je bio vlasnik najveće i najuspješnije vinarije u Hrvatskoj. U rujnu 2023. Moralić je proglašen počasnim građaninom Kutjeva, stoji u članku portala Požega.eu.
Kao svog nasljednika, Moralić je često isticao najmlađeg sina Maxima, koji je završio Ekonomski fakultet u Frankfurtu.
Tijelo preminulog pape Franje u subotu je, nakon mise, preneseno u baziliku svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu gdje je i pokopan.
Drveni lijes pape Franje nakon sprovodne mise unesen je u baziliku svetog Petra, nakon čega je u procesiji prevezen do bazilike svete Marije Velike, gdje je i pokopan po svojoj želji.
Franjin lijes su na ulicama Rima ispratili mnogi vjernici.
Procesija s papinim lijesom, dužine oko šest kilometara (od Vatikana do bazilike), prošla je pokraj brojnih rimskih znamenitosti, između ostalih i rimskog Foruma i Koloseja, a oko 13 sati došla je do bazilike svete Marije Velike.
Na grobnoj ploči od ligurskog mramora ispisano je Franjino ime na latinskom, Franciscus, a Papa je pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.
Čitav se ispraćaj odvijao po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.
Prema podatcima talijanske policije, oko 140.000 osoba nalazilo se tijekom mise za papu na Trgu svetog Petra i okolnim ulicama, dok je sam trg skoro u potpunosti ispunjen sa 40.000 prisutnih. Procjene Vatikana govore o 200.000 ljudi.
Misu za papu Franju predvodio je dekan Kardinalskog zbora kardinal Giovanni Battista Re, a sprovodnoj misi prisustvovalo je 55 predsjednika, 12 vladajućih monarha i 130 službenih delegacija.
Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. davne 1669. godine.
Arman Hodžić (20) iz Bosne i Hercegovine je u četvrtak navečer osvojio 50.000 eura na popularnom televizijskom showu “Tko želi biti milijunaš?” (njem. „Wer wird Millionär“) u Njemačkoj. Ovaj tjedan bila je posebna verzija showa koja se emitirala pod nazivom „3-Millionen-Euro-Woche“, piše Fenix-magazin.
Od zamjenskog kandidata do velikog pobjednika. Za pripravnika koji živi u Oberhausenu ostvario se cjeloživotni san.
Nakon što je u srijedu u emisiji osvojio 16.000 eura, u finalu je uložio svoj dobitak – i povećao ga na 50.000 eura, pišu njemački mediji.
„Ušao sam i pomislio, vidjet ćemo što će se dogoditi. Ako voditelju Güntheru Jauchu neki kandidat nije drag, on to voli pokazati. Ali mislim da kada sam na početku rekao da se bojim pitanja jer tek pet godina živim u Njemačkoj, bio je na mojoj strani“, rekao je Arman za njemački Bild.
Roditelji su mu savjetovali da ne riskira dobitak od 16.000
Međutim, Armanovom ocu se nije svidjela sinova spremnost na preuzimanje rizika. „Kad smo se otac i ja vozili kući nakon prvog snimanja – Oberhausen je udaljen oko sat vremena vožnje od Hürtha – rekao mi je da ne kockam, 16.000 eura je puno novca. Sljedećeg dana otišao sam na završno snimanje s majkom.
Rekao sam joj da mislim da bi mi se Jauch svidio. Majka mi je također savjetovala da ne kockam, dodajući: ‘Ali slušaj svoj osjećaj.’“ Pa, pomislio sam u sebi, možda sjedim ovdje drugi put, ali imam samo jednu priliku nešto osvojiti, pa ću to učiniti. Na kraju je ispalo 50.000 eura. To mi stvarno daje dobar početak u životu”, rekao je Arman.
Želi angažirati Teu Tairović
Želio bi dati dio dobitka svojim roditeljima. „I oni mene uvijek podržavaju. A ovo je prilika da im nešto vratim“, kaže.
Međutim, veliki dio nagrade planiran je za jednu pjevačicu. “Postoji pjevačica koja je iznimno poznata na Balkanu i koju sada osobno poznajem.
Tea Tairović objavila je mnogo hitova, posebno u posljednje četiri godine. Volio bih organizirati zabavu i pozvati je. Njen honorar je oko 15.000 eura. Kad sam to rekao Güntheru Jauchu u emisiji, rekao mi je da ga pozovem jer će i on nešto otpjevati.” Međutim, Jauch mu nije rekao hoće li to učiniti bez naknade.
Pitanje za 50.000 eura
Pitanje za 50.000 eura bilo je: „Prema poznatoj izreci, o čemu obično razgovaramo do sedam, a u Engleskoj do devet? A: dani kišnog vremena, B: život mačke, C: pečat knjige, D: godine lošeg seksa?“ Hodžić odmah pogađa odgovor B, ali osigurava odgovor dodatnim džokerom iz publike.
Muškarac rođen u Bosni, u Njemačkoj živi tek od 2020. godine. Nakon osvajanja 50.000 eura trčao je kroz studio, a njegovi roditelji bili su na rubu suza.
Kako je kazao Matteo Piantedosi za informativni program TG5, najmanje 400.000 osoba prisustvovalo je sahrani pape Franje u Vatikanu i na ulicama Rima, javlja Guardian.
Ova brojka je značajno veća u odnosu na prvobitnu procjenu Vatikana.
Nadležni organi su nas obavijestili da je, dok je pogrebna misa trajala, na toj ceremoniji bilo prisutno više od 250.000 ljudi”, saopćeno je prethodno iz Vatikana.
Nakon što je pogrebna misa obavljena na Trgu Svetog Petra, papa Franjo je prebačen pogrebnim vozilom u crkvu Santa Maria Maggiore gdje je i ukopan.
Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, počeo je u subotu u Vatikanu na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov lijes iz Bazilike svetog Petra.
Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održat će propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.
Zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić bio je među kardinalima koji su ispratili lijes iz Bazilike svetog Petra.
Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.
No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.
Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.
U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres, a tu su i čelnici Italije.
Sprovodu nazoči ukupno 162 službene delegacije.
Hrvatsku predstavljaju predjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.
Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost.
Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog.
Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.
Pogrebna povorka putovat će do bazilike od Trga sv. Petra hodajućim tempom, a papin će lijes biti u preuređenom papamobilu koji je papa Franjo koristio.
Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Kolosej.
Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.
Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do Bazilike svete Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima.
Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.
Čitav se ispraćaj odvija po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.
Papa Franjo koji je preminuo u ponedjeljak 21. aprila bit će danas sahranjen u Vatikanu, a očekuje se kako će događaj pratiti nekoliko stotina hiljada ljudi na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Događaj koji će pratiti i milijarde ljudi putem TV i radio prijenosa predstavljat će ujedno i posljednji oproštaj od pape Franje, a nadbiskupi i biskupi započet će se okupljati u 8:30 po lokalnom vremenu u tzv. Konstantinovo krilu, odnosno hodniku pored bazilike Svetog Petra.
Pola sata kasnije, u 9:00 sati po lokalnom vremenu , patrijarsi iz pravoslavne crkve i kardinali okupit će se u kapeli Svetog Sebastijana, unutar bazilike, gdje leže posmrtni ostaci pape Ivana Pavla II.
Sahrana počinje u 10 sati kada se polaže lijes na trgu ispred bazilike Svetog Petra. Službu će predvoditi dekan Kolegija kardinala, kardinal Giovanni Battista Re.
Dan uoči sahrane, kovčeg s tijelom pape Franje je zapečaćen, a prije toga je u kovčeg položeno 12 kovanica, svaka za godinu njegova pontifikata, te kratak zapis i izvještaj o njegovu papinstvu.
Ured za liturgijska slavlja zatražio je prisustvo kardinala Giovannija Battiste Re, Pietra Parolina, Rogera Mahonyja, Domeniquea Mambertija, Maura Gambettija, Baldassarea Reine i Konrada Krajewskog na Obredu pečaćenja kovčega u petak.
Prema informacijama iz Vatikana, očekuje se kako će sahrani prisustvovati više od 250.000 građana, a svoj dolazak najavilo je i više od 170 šefova država ili vlada.
Između ostalog, u Vatikanu će se danas, pored italijanskih zvaničnika, naći i američki predsjednik Donald Trump, predsjednik Francuske Emmanuel Macron, španski kralj Felipe VI, brazilski predsjednik Lula da Silva, kao i brojne druge delegacije.
Širom svijeta povodom smrti pape Franje proglašen je i Dan žalosti, a on će se danas obilježiti i na području Bosne i Hercegovine. Također, prema najavama, tačno u 10 sati zvona na crkvama u BiH će također zazvoniti čime će se obilježiti sahrana pape Franje.
Svijet
Bez pompe i bez svečanosti: Papa Franjo imao je želju da bude sahranjen u starim ortopedskim cipelama
Papa Franjo danas će u 10 sati biti sahranjen u Vatikanu, a mediji u Italiji otkrili su zanimljiv detalj koji se tiče njegove odjeće i obuće u kojoj će biti sahranjen.
Naime, jedna od želja koje je papa Franjo imao, a koja se odnosi na njegovu sahranu, je i ta da bude pokopan u crnim cipelama koje je godinama nosio u javnosti.
“Bez pompe, bez svečanosti. Papa će se spustiti u ‘golu zemlju’ noseći par jednostavnih, iznošenih ortopedskih cipela, a ne papinske cipele ili papuče kakve su nosili njegovi prethodnici”, piše Corriere della Sera.
Obredi i sahrana u Vatikanu započet će u 10 sati u bazilici Svetog Petra, a tijelo će zatim biti prebačeno u crkvu Santa Maria Maggiore gdje će papa Franjo zauvijek počivati.
U petak u 20 sati održan je i obred zatvaranja lijesa, a vatikanska služba je potvrdila kako je od utorka do petka u bazilici Sv. Petra ukupno 250.000 vjernika odalo počast papi Franji.
Na Trgu Svetog Petra danas se očekuje više od 250.000 vjernika, a milijarde će još pratiti cijeli događaj putem TV-a i radija.
Bosna poražena u prvom finalnom duelu ABA 2 lige, Ilirija slavila u punoj Skenderiji
Košarkaši Bosne Visit Sarajevo poraženi su u prvom duelu finalne serije ABA 2 lige od slovenačke Ilirije. Gosti su slavili...
Nogometni spektakl u Gornjem Vakufu/Uskoplju: Humanitarna utakmica zvijezda BiH i Hrvatske odigrat će se 16.10.2025.
GORNJI VAKUF/USKOPLJE – Stadion Košute bit će ove jeseni domaćin pravog sportskog spektakla i humanitarnog događaja koji će okupiti brojne...
Za osobu godine Večernjakov pečat” kandidiran uspješni mladi gospodarstvenik Tadija Šarić
Od više od tisuću kandidata sa šireg popisa, Večernji je odabrao njih 150. Nadaju se kako ćete, analizirajući ovaj izbor,...
Josip Jelinić nominiran za “Večernjakov pečat” – izbor osobe godine
Večernji list BiH je objavio 150 imena nominiranih za “Večernjakov pečat”, izbor za osobu godine u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo...
Zapaženi rezultati Šahovskog kluba “Vitez 2013” na prvenstvu Herceg Bosne
IZVJEŠĆE SA 23.KADETSKOG I 25.JUNIORSKOG POJEDINAČNOG PRVENSTVA ŠSHB U organizaciji ŠSHB od 25.04.-27.04.2025 u Neumu se odigravalo 23.Kadetsko i 25.Juniorsko...
U Novoj Biloj otvoren beauty studio “Brilliant”: Novo mjesto za ljepotu i njegu
Nova Bila je bogatija za još jedan moderan i profesionalan kutak posvećen ljepoti i njezi. Svečanim otvorenjem, svoja vrata je...
Boemsko veče u pivnici Stella: Večeras nastupa Exclusive Band
Večeras vas u pivnici Stella očekuje pravo boemsko veče uz sjajnu atmosferu, dobro društvo i nezaboravnu muziku. Na scenu stiže...
Lana Pudar nastavlja svoju karijeru u Sjedinjenim Američkim Državama
Najbolja bosanskohercegovačka plivačica i jedna od najperspektivnijih mladih plivačica, Mostarka Lana Pudar najavila je nastavak svoje plivačke karijere u Sjedinjenim...