Zbog izmještanja vodovodne linije u ulici Kralja Tvrtka, pojedine ulice u Novom Travniku u četvrtak, 30. studenog ostat će bez napajanja vodom.

U razdoblju od 9 do 13 sati vodu neće imati korisnici u ulicama Kralja Tvrtka, Ive Andrića, Stjepana Radića i Ivana Meštrovića.

Načelnik Općine Novi Travnik Stjepan Dujo  odlučio je pozitivno odgovoriti na traženja dvije novotravničke udruge/ udruženja penzionera i umirovljenika.

Iz proračunske pričuve Općine za 2023. godinu odobrena su financijska sredstva za neometan nastavak rada  Udruženja penzionera Novi Travnik i Udruge umirovljenika Novi Travnik u iznosu po 2.000 KM.

Sredstva  se dodjeljuju  u cilju potpore radu koji će doprinijeti  funkcioniranju udruga, realizaciji  aktivnosti planiranih do kraja godine i provedbi humanih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje životnih potreba najugroženijih članova udruge/udruženja.

Veliku i jubilarnu, 30. Vitešku večer u Švicarskoj, mjestu Spreitenbach i ove godine tradicionalno organizira Hrvatsko sportsko društvo Vitez u Spreitenbachu.

Riječ je o večeri koja okuplja Vitežane u Švicarskoj i dijaspori, ali i Hrvate iz Lašvanske doline i prijatelje društva koja će biti održana tradicionalno prve subote u prosincu, dakle 2.12.2023. u centru Turnhalle Boostock, Spreitenbach.

Uz odlično raspoloženje, bogatu kulinarsku ponudu, ove godine je zajamčeno ponovno dobra zabava uz Zorana Jankovića, braću Filipoviće i prijatelje, a ove godine novost je promocija Viteškog ljetopisa, koji drugu godinu uzastopno izlazi u nakladi Udruge Volim Vitez i portala viteški.ba.

Za sve one koji planiraju nazočiti ovoj veliko i jubilarnoj Viteškoj večeri otvorene su prijave i rezervacije i to na kontakte:

David Baškarad – 079 174 54 62

Ivan Ivanković – 076 466 71 99.

U sklopu otvorenog i iskrenog razgovora, ravnatelj Opće bolnice Jajce, dr. Stipan Jezerčić, podijelio je s nama ne samo izazove s kojima je bolnica suočila, već i svjetla na kraju tunela te planove za budućnost.

S pravom možemo istaknuti da je riječ o ustanovi kojoj su promjene itekako godile. Ravnatelj se nije štedio, predano je radio kako bi bolnica opstala, ali i pružila adekvatne usluge, smanjujući potrebu da pacijenti putuju u druge gradove radi liječenja.

Prije svega želim se zahvaliti urednicima vašeg portala koji godinama izvještavaju o dešavanju u Jajcu, o događajima vezanim uz JU Opća bolnica Jajce, a ovim putem pozdravljam sve vaše pratitelje, a posebno naše sugrađane, ovim riječima dr. Stipan Jezerčić, ravnatelj Opće bolnice Jajce započeo je razgovor za naš portal Jajce Online.

Jajce se, kao i mnoga druga mjesta, suočilo s izazovima pandemije COVID-19. Nedostatak informacija o bolesti u početku je stvarao strah i nesigurnost među ljudima. Ravnatelj bolnice ističe da je pritisak medija i ograničenja utjecao na odluke, ali istovremeno dijeli iskustvo o solidarnosti gospodarstvenika i suradnji bolnica na kantonu koja je omogućila brigu o svim pacijentima.

Poznato je da se ljudi uvijek najviše plaše onog što ne znaju, ne razumiju i ne mogu kontrolirati, tako je bilo i s Covidom 19, vrlo malo ili gotovo ništa nismo znali o toj bolesti, došla je iznenada, brzo se širila, svaki dan nove naredbe, ograničenja, a sama smrtnost bila je velika.

Poznato je i da pod pritiskom ljudi najviše griješe, a pritisak medija bio je enorman kako na stanovništvo tako i na zdravstvene ustanove, tako da su u početku donošene neke krive odluke, npr. u svim zdravstvenim ustanovama antibiotici su davani šakom i kapom, iako svaki liječnik zna da ti lijekovi ne djeluju na virus, kako smo više znali o samoj bolesti i liječenje je bilo bolje. Najveći problem u našoj ustanovi je bio prvenstveno manjak medicinskog kadra, tako da su ljudi iscrpljivani do krajnjih granica, pogotovo med. sestre/tehničari koji su cijele smjene radili u zaštitnoj opremi, a na vrhuncu pandemije u našoj bolnici ležalo je preko 40 pacijenata sa simptomima COVIDA.

Radi usporedbe sada u prosjeku trošimo 1 bocu O2 dnevno, za vrijeme pandemije trošili smo 25-30 boca dnevno. Ono što bih posebno izdvojio jest pomoć naših gospodarstvenika bolnici, kao i izrazito dobra suradnja bolnica na našem kantonu za vrijeme COVID-a, tako da smo uspjeli zbrinuti sve pacijente, i nitko nije ostao bez zdravstvene zaštite. Volio bih, kad je u pitanju COVID, reći samo nekoliko riječi, bilo, prošlo i ne ponovilo se, kazao je dr. Jezerčić.

Zamjena krova bolnice jedan je od značajnih infrastrukturnih projekata financiranih sredstvima Ministarstva zdravstva i socijalne politike KSB i prekograničnom suradnjom s Republikom Hrvatskom. Unatoč odgađanjima, projekt se realizira, a ulaganja u opremu, poput novih aparata, poboljšavaju kvalitetu zdravstvene skrbi.Od značajnijih infrastrukturnih projekata u ovoj godini jest zamjena krova bolnice za koji je sredstva izdvojilo Ministarstvo zdravstva i socijalne politike KSB, a dio sredstava smo dobili kroz projekat prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom koji se upravo realizira i završena je najveća strana krova cca 1000 m2, koji je bio i najviše oštećen i prokišnjavao, nažalost zbog odugovlačenja samog izvođača radova, a sada i vremenskih uvjeta radovi kasne, ali čim vrijeme dozvoli nastavljamo s radovima.

Također, naglasio bih značajna ulaganja u opremu jer smo od Vlade FBiH dobili novi UZV aparat, anesteziološki aparat, Rtg aparat, kao i mobilni RTG aparat, Hematološki brojač, sve to omogućava bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, rekao je.Ravnatelj ističe značajan porast financiranja od strane Vlade KSB u posljednjih 4 godine, naglašavajući važnost ciljanih projekata.

Ipak, ističe nedostatak sredstava s lokalnog nivoa te apelira na veće izdvajanje proračuna Općine za zdravstvo. Financijski dugovi bolnice od 1995. godine su ozbiljan izazov, ali ravnatelj optimistično najavljuje sredstva od Vlade FBiH za financijsku konsolidaciju.

– Mogu slobodno reći da smo u protekle 4 godine dobili više sredstava od Vlade KSB nego u proteklih 20 godina, o nekim projektima je već ranije pisano pa ne bih ponavljao, ali sve su to bili ciljani projekti u opremu i infrastrukturu koji su omogućili bolju i kvalitetniju zdravstvenu skrb. Kad je u pitanju lokalni nivo, Općina svake godine izdvoji dio sredstava za bolnicu, ali s obzirom na proračun Općine i potrebe bolnice, to bi trebao biti puno veći iznos, da se za zdravstvo u Jajcu izdvoji bar 4-5% od proračuna Općine. Nažalost, pojedini političari u Jajcu ne doživljavaju bolnicu kao našu i ne zalažu se kod viših nivoa vlasti za pomoć našoj bolnici, istakao je on.Dugotrajni izazovi Opće bolnice Jajce, posebno financijski teret koji se godinama akumulirao, postao je središnji fokus ravnatelja koji je preuzeo odgovornost.

– Imenovanjem na mjesto ravnatelja bolnice zatekao sam akumulirani dug od 1995.godine cca 3.200.000 KM. Od toga 2.000 000 KM duga za poreze i doprinose i 1.200 000 duga prema dobavljačima i uposlenim, od dobavljača najveći dug je bio za el.energiju 914.000 KM. Ova sredstva od Vlade F BiH namijenjena su za financijsku konsolidaciju bolnice i bit će uplaćena za dug prema dobavljačima, te dug za poreze i doprinose.

Odobrena sredstva od Vlade FBiH su 2.000.000 KM i uplatit će se kroz tri godine u iznosu od 666.667 KM.

Ovdje želim naglasiti kontinuirani pritisak i zajednički nastup Ive Šimunovića, Marka Sarafa i moje malenkosti, naspram kantonalnih i federalnih razina vlasti kako bi prepoznali problem bolnice u Jajcu i omogućili, da i bolnica u Jajcu, bude obuhvaćena zakonom u financijskoj konsolidaciji.

Nažalost, druge političke opcije koje su tada realno mogle, nisu dale svoj doprinos tj. ostale su nijeme, i nisu vršile pritisak na više nivoe vlasti, kad je u pitanju pomoć našoj bolnici, naveo je Jezerčić.

Postavljanje novih standarda u dijagnostičkim i terapijskim zahvatima, poput endoskopskih zahvata u anesteziji, pokazuje predanost bolnice unapređenju zdravstvene skrbi. Njegova dugoročna želja uključuje otvaranje odjela intenzivne njege kako bi se proširile mogućnosti liječenja u samoj ustanovi.

– Drago mi je ako su naši sugrađani vidjeli i osjetili te promjene, ja se uvijek vodim tim da može i treba bolje, želja je puno ali nažalost neke su teško ostvarive, ali one za koje realno imamo šanse nastojat ću osigurati. Ono što bolnicu čini „jakom i dobrom“ jest stručan kadar, i mi se krećemo u tom smjeru, šaljemo mlade kolege na specijalizaciju, srednji med. kadar na edukaciju u druge ustanove, kako bismo imali educirani kadar za zahtjevnije dijagnostičke i terapijske zahvate. Od 2 mjeseca u našoj ustanovi radimo endoskopske zahvate u anesteziji, što je pacijentima znatno olakšalo i učinilo ugodnijom tu vrstu pretrage.

A jedna od „najvećih“ želja mi je, kad se vrate mladi stručnjaci otvoriti odjel intenzivne njege čime bi znatno proširili dijagnostiku, operativne zahvate i liječenje u našoj ustanovi. Trebat će vremena, ali nije neostvarivo, optimistično je rekao ravnatelj Jezerčić.

Ravnatelj razotkriva detalje o projektu Hospicija, koji se trenutno nalazi u proceduri. Financiranje od strane Vlade RH i Općine, te sufinanciranje od strane Vlade KSB, svjetlo je na kraju tunela.

Cilj je stvoriti cjelovit sustav liječenja i pružiti podršku starijim i teško bolesnim pacijentima.– Javnost je ja bih rekao prezainteresirana, tako da ponekad zbog nestrpljivosti i neznanja vrše bespotreban pritisak i u javnosti, ali i prema meni kao ravnatelju bolnice, tako da bi ja nekad postavio pitanje pojedincima iz „javnosti“ gdje ste vi bili i što ste radili proteklih 25 godina po tom pitanju. Ali projekt Hospicija ne stoji on je u proceduri, završen je glavni projekat, urađena revizija projekta, i dobivene sve zakonske potrebne suglasnosti te je 31.10.2023.godine podnošen zahtjev za građevinsku dozvolu.

Već su osigurana neka sredstva od Vlade R Hrvatske 160.000 KM i proračunom Općine za 2023.godinu 100.000 KM i čim se dobije građevinska dozvola raspisat ću natječaj za početak pripremnih radova. Najveći uspjeh jest taj što je Vlada KSB donijela odluku da će sufinancirati izgradnju Hospicijaa, a ZZO KSB priznati potrebni zdravstveni kadar.Procijenjena investicija gradnje je 3.500 000 KM. Ovim projektom zaokružit ćemo jednu cjelinu kad je u pitanju liječenje i dugoročno olakšati posljednje dane našim starijim i teško bolesnim pacijentima, poručio je dr. Stipan Jezerčić.

U Vitezu se traži stan za najam po mogućnosti namješten ( na duži vremenski period ).

Za sve informacije možete pozvati broj: 062/ 122 – 816.

Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet 6.064,30 KM, a u sklopu jedne transakcije ukupno je prometovano 407 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 745,16 poena.

Poljoprivredna proizvodnja, a osobito stočarstvo te zimski i seoski turizam u kraju netaknute prirode i ekološke očuvanosti na kojoj bi pozavidjele i neke razvikane europske planinske destinacije – najkraći je opis potencijala razvoja Dobretića, male općine u središnjoj Bosni, u kraju koji se stoljećima naziva Pougarje. Unatoč izazovima koji su izraženi i u brojnim drugim lokalnim sredinama u BiH, u Dobretićima bilježe naznake povratka. U posljednje dvije godine 50 je novih priključaka električne energije. Upravo se radi na strateškom dokumentu koji za cilj ima definirati sve prednosti i mogućnosti korištenja postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, a očekivanja su kako će sve prisutniji trend proizvodnje na ekološkim osnovama imati značajan odjek i u ovoj sredini. O toj, kao i drugim temama za Večernji list govori Ivo Čakarić, načelnik općine.

Večernji list: Općina Dobretići, unatoč malom broju stanovnika, ipak raspolaže značajnim potencijalima, a osobito kada govorimo o proizvodnji zdrave hrane. Kako se danas živi u Dobretićima?

– Potencijala je u Pougarju mnogo, a najveći su upravo oni stanovnici koji nisu tu. Naša dijaspora danas ima oko 15 tisuća osoba. To je snaga koja ima interes i koja sve više mijenja sliku našega kraja nabolje. Onaj koji ulaže svoj novac, taj će i dolaziti, taj će se i vratiti. Samo u ove dvije godine nakon korone imamo više od 50 novih priključaka na električnu energiju, što je rast od 13%, možda i najveći u BiH. Nedavno smo imali akciju prikupljanja sredstava za jednu lokalnu cestu, za jedno od 18 sela u Pougarju. Rezultat je bio vrijedan divljenja, 400 osoba prikupilo je više od 90 tisuća KM. Asfaltirano je više nego što je planirano. Pougarci, iako su raseljeni, svoje zaboravili nisu i mnogi čekaju mogućnost povratka. Mislim da su se neko raspoloženje, neka klima promijenili. Pougarje je danas opet “in”. Iznimno nam je drago što pokraj cesta koje gradimo niču nove kuće, na vodovode koje uvodimo priključuju se novi korisnici, za katastarske podatke koje sređujemo javljaju se novi nasljednici.

Večernji list: Koji su glavni strateški smjerovi razvoja općine?

– Općina Dobretići nikada nije imala usvojenu strategiju razvoja, ali upravo radimo na njoj s Razvojnom agencijom Žepče te očekujemo njezino usvajanje do kraja ove godine. Tri glavna strateška fokusa djelovanja trebala bi biti korištenje postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, odnosno specifičnih grana gospodarstva (stočarstvo, održiva poljoprivredna proizvodnja, turizam i dr.), podizanje kvalitete javnih usluga, razvoj komunalne i socijalne infrastrukture i korištenje prirodnih resursa općine za održivi razvoj te poboljšanje ekološkog sustava i upravljanje okolišem.

I bez navedenoga, Općina je u sličnim smjerovima i djelovala, osobito na izgradnji infrastrukture koja je bila na vrlo niskim granama.

Večernji list: Kako ojačati one grane gospodarstva koje imaju i najveću priliku za produktivnost?

U Dobretićima rijetko koje grane gospodarstva uopće mogu uspjeti zbog prometne izoliranosti i velike nadmorske visine. Neke od onih koje ipak mogu svakako su poljoprivredna proizvodnja, koja je stoljećima uspijevala, te zimski i seoski turizam. Što se tiče poljoprivrede, Općina je tek prošle godine dala prve poticaje za poljoprivrednu i za nadati je se da će ta davanja imati smisla. Imali smo u proteklom razdoblju i nekih mini projekata, poput onoga za pčelarstvo, tako da danas imamo 4-5 puta više pčelara i pčelinjih društava. Za turizam potencijala ima i to je za sada sve. Projektima pokušavamo neke stvari maknuti s nule, poput signalizacije, nekih klupa, odmorišta itd. Pokrenuli smo proces otkupa državnog zemljišta radi izgradnje vikend-naselja na mjestima predviđenima prostornim planom. Nadamo se da će biti interesa jer potražnja za zemljištem u Dobretićima nikad nije bila veća. Pougarje je vjetrovito područje te je prepoznat i taj potencijal. U tijeku su završna ispitivanja vjetra u svrhu izgradnje vjetroelektrane. Ovim projektom Općina bi riješila svoje dugoročno financiranje te bi mogla početi neke razvojne projekte i napokon utjecati na svoj razvoj.

Večernji list: Kako gledate na tematiku prometnog uvezivanja, a osobito s obližnjom općinom Jajce? Postoje li najave realizacije nekih projekata?

– Dobretići su asfaltnom cestom s Jajcem spojeni 2008. godine, kada je asfaltirana dionica regionalne ceste R-413 b u dužini od oko 6 km. Proteklih nekoliko godina rađena su ozbiljnija ulaganja u dotrajale dionice ceste te se može reći da je put prema Jajcu zadovoljavajući. Cesta prema Travniku također je regionalna, a nastavlja se do mjesta Gostilj u općini Travnik u dužini od 12 km, od kojih je 10 km makadamska cesta. Preostali dio nužno je asfaltirati kako bi i cesta prema Jajcu dobila svoj puni smisao i prestala biti slijepa ulica. Jer u Dobretiće danas dođe samo onaj tko mora ili onaj tko zaluta, rijetki tu cestu koriste na putu od Jajca i zapadnijih mjesta prema Travniku i dalje iako je 20-ak kilometara kraća od one preko Donjeg Vakufa. Veći protok prometa mnogo bi značio i vjerojatno bi se otvorila benzinska crpka te drugi popratni sadržaji.

Ljetos smo baš asfaltirali jednu lokalnu cestu koja se tiče općine Jajce i vodi prema skijalištu Ranča. Prije rata je bila glavna cesta prema Jajcu. Bilo bi dobro da se Općina Jajce zauzme i asfaltira ostalo ili barem dio jer to bi mnogo značilo za povezivanje dviju općina, kao i bolje mogućnosti za navedeno skijalište, odnosno turizam u našim dvjema općinama.

Večernji list: Vidite li mogućnost razvoja kada govorimo o suradnji s drugim lokalnim zajednicama, ali i projektima koji bi se financirali europskim novcem?

– Kroz projekte Općina Dobretići više surađuje s prekograničnim općinama i gradovima nego onima u BiH. Razlog su, prije svega, uvjeti natječaja, odnosno da partner mora biti netko iz Hrvatske ili drugih zemalja. Vlada Republike Hrvatske već treću godinu provodi takve projekte preko svoga resornog ministarstva, a ove godine Općina Dobretići realizira projekt s Pakracom, našim prijateljskim gradom. S naše strane grade se dva (od pet) segmenta zgrade komunalnog poduzeća i vatrogasnog spremišta. Općina Dobretići već je realizirala projekte Europske unije, a nadamo se da će i dalje uspjeti zahvaljujući njima podići kvalitetu življenja u Pougarju.

Na Rostovu, u Općini Bugojno, danas oko 11:15 sati muškarac je pored magistralne ceste počinio samoubistvo.

Saznajemo da je riječ o bivšem policijskom službeniku PU Donji Vakuf Merzuku Aletiću.

Podsjećamo, on je samoubistvo izvršio vatrenim oružjem.- Odmah po zaprimanju prijave na lice mjesta su izašli službenici policije koji su u saradnji s nadležnim kantonalnim tužilaštvom pristupili postupanju mjera i radnji iz svojih nadležnosti s ciljem utvrđivanja svih činjenica i okolnosti ovog događaja – naveli su iz MUP-a SBK ranije za “Avaz”.

U Hrvatskoj bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ je tim na čelu s dr. Mladen Čuturićem uradio koblacijsku tonzilektomiju, čime se potvrdila liderska pozicija Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ u otorinolaringologiji i kirurgiji glave vrata u našoj državi, a dr. Mladen Čuturić potvrdio status jednog od vodećih stručnjaka iz navedene medicinske grane. 

Koblacijska tonzilektomija je kirurški zahvat u otorinolaringologiji koji je prvi put urađen u BiH, prema saznanjima portala centralna.ba.

„Riječ je o operaciji uklanjanja krajnika primjenom najsuvremenije metode. Ovim postavljamo nove standarde, ne samo za bolnicu u Novoj Biloj, već i za cijelu BiH.“ izjavio je dr. Čuturić.

Operativni zahvat je izveden zahvaljujući koblatoru, a koji je nabavljen uz potporu Veleposlanstva Poljske u BiH. Ovaj aparat se koristi u otorinolaringologiji, najčešće kod operacija tonzila, koje su najizvođenija operacija, a pri čemu se znaju pojaviti komplikacije, a zahvaljujući koblatoru omogućava se operativni zahvat s minimum krvi. Koblator omogućava brži oporavak pacijenta, bolje dugoročne ishode za pacijente i siguran je za upotrebu na svim tipovima mekog tkiva.

Dr. Čuturić, osim što radi kao specijalista otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, već nekoliko godina je i ravnatelj bolnice u Novoj Biloj.

„U budućnosti ćemo sasvim sigurno dodatno napredovati u području kirurških grana, uključujući i otorinolaringologiju i kirurgiju glave vrata. Prije svega, očekujemo kadrovsko jačanje u vidu povratka mladih liječnika sa specijalizacije.

Također, u tijeku je nabava nove opreme za operacijsku dvoranu i rekonstrukcija jedne operacijske dvorane, čime se stvaraju odlične pretpostavke za povećan broj operacija i uvođenje novih zahvata koje će uvelike unaprijediti uslugu koju nudimo pacijentima“, izjavio je dr. Čuturić.