Nedostatak radnika na domaćem tržištu rada, ali i potreba za dodatnim primanjima jer su im mirovine nedovoljne za život primorali su brojne umirovljenike u BiH da ponovno rade
Višegodišnji masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz BiH i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su prazna mjesta na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom osoba koje su u mirovini, piše Večernji list.
Nedostatak kadra
– Trend odlaska profesionalnih vozača iz BiH je nastavljen i trenutačno našim cestama kamione vozi 70% umirovljenika – izjavio je krajem prošle godine Nikola Grbić, predsjednik Udruge prijevoznika za međunarodni i unutarnji promet RS-a. Građevinski sektor susreće se s problemom nedostatka kvalificirane radne snage u svim fazama procesa izgradnje, što dovodi i do probijanja rokova. Stoga poslodavci pribjegavaju zapošljavanju umirovljenika. Nedostatak radnika, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne umirovljenike da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u RS-u krajem veljače bilo ukupno 6830 umirovljenika koji su istodobno i radili, što je za 296 više nego krajem prošle godine, kada ih je bilo zaposleno 6534.
Prema podacima Zavoda MIO RS-a, u 2021. bilo je prijavljeno 5607 osiguranika koji su istodobno imali i status korisnika prava. – I na ovim prostorima realnost je da gospodarstvo sve teže osigurava potreban broj radnika ili stručnjaka određenih profila, koji su i odranije deficitarni. Danas je to još izraženije uslijed ekonomske migracije radne snage u inozemstvo u potrazi za više plaćenim i boljim poslovima. Tako, u praksi, sve više korisnika prava na mirovinu ponovno stječe status osiguranika, odnosno zaposlenog, koji i dalje rade – kazali su za Srpskainfo iz Zavoda MIO.
Naglašavaju kako broj korisnika prava na mirovinu koji istodobno imaju i status osiguranika u kontinuitetu raste. – Najveći broj korisnika prava sa statusom osiguranika imamo u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Prijedoru, Istočnom Sarajevu, Trebinju, Zvorniku, Gradišci. Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrije, telekomunikacije, rudarstvo, gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom. Slijedi oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva, liječnici, odvjetnici, zajednice etažnih vlasnika, ali u manjem broju – kazali su iz Zavoda. Broj korisnika prava na mirovinu koji istodobno imaju i status osiguranika raste. U RS-u ih je 2018. bilo 3077, a sada im je broj više nego dvostruko veći.
U FBiH tek omogućeno
Za razliku od RS-a, umirovljenici u FBiH to su pravo stekli tek prošle godine. Umirovljenicima u FBiH je, naime, tek od prošle godine omogućeno raditi za plaću, uplaćivati doprinose, a istodobno i primati mirovinu. Izmjenama Zakona o MIO stariji od 65 godina ili oni s 40 godina staža i dalje mogu raditi ako postoji potreba na tržištu rada. Iz Federalnog zavoda MIO kazali su nam da evidenciju o umirovljenicima koji su iskoristili pravo na rad ne vode. Predsjednik Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH Redžo Mehić kazao je kako je zaživjela praksa zapošljavanja umirovljenika. – Moram reći da je već sada kod nas zaživjela praksa da imamo pozitivna iskustva – kazao je.