- oglas -

Tajnoviti oblak pojavljuje se na Marsu svakog proljeća, a znanstvenici sad znaju i zašto

Pročitajte i ovo

Iz ovog pakla stižu naši pametni telefoni, laptopi i električni auti, djeca rade za 2 dolara

Već godinama velike tehnološke kompanije poput Applea i Tesle uvjeravaju kupce u svojim blistavim trgovinama da su elementi za...

Lijenost nije razlog zašto stalno odgađate stvari, ključna je druga stvar

Ako konstantno odugovlačite s obavljanjem zadataka, osjećate se krivo i život vam je u haosu, vjerovatno se pitate zašto...

Preminula šestomjesečna beba u Srbiji

U Hitnu pomoć Doma zdravlja u Kuršumliji primljena je šestomjesečna beba koja je bila bez znakova života Dijete je prethodnog...
- Advertisement -
Stručnjaci vjeruju da su konačno shvatili zbog čega se na Marsu u točno određeno vrijeme pojavljuje masivan oblak dug 1770 kilometara

Masivan oblak dug 1770 kilometara proteže se nebom Crvenog planeta poput sloja boje. Prvi put otkriven 2018. zahvaljujući snimkama Mars ESA-e i oštrom oku tadašnjeg studenta astrofizike Jorgea Hernándeza Bernala sa sveučilišta u Baskiji u Španjolskoj. Bernal je u to vrijeme učio o marsovskoj meteorologiji te je na slici niske rezolucije primijetio sjenu kakvu bi ostavio oblak.

- Advertisement -

Cjelovitiji pogled na ovaj fenomen postigli su znanstvenici koji su ga kasnije uspjeli snimiti sofisticiranijom opremom. Tim je prokopao kroz foto arhive i otkrio da se oblak pojavljuje na točno određenom mjestu.

Mars snimljen kamerom Mars Expressa
Mars snimljen kamerom Mars Expressa

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ESA

‘Ljudi su mislili da ESA lažira snimku’ rekao je Bernal u razgovoru za Mashable.

‘Bilo je prilično teško zato jer sam tad bio mlad i zato jer sam pokušavao razuvjeriti ljude na Twitteru’, kaže.

Bernal i njegov tim rezultate su promatranja objavili 2020., nadjenuvši oblaku ime Produljeni oblak Arsia Mons (POAM). Znanstvenici vjeruju da je iznimno dug oblak vjerojatno najveći oblak svoje vrste u cijelom sustavu. Znanstveni je rad pratilo drugo izvješće u Journal of Geophysical Research: Planets, otkrivši kako iza nastanka ovog izoliranog oblaka stoje vulkan i vrlo specifični vremenski uvjeti.

Ledeni oblak desetljećima tijekom zore dolazi na zapadnu padinu neaktivnog vulkana Arsia Monsa. Planina koja je nekad izbacivala lavu ima promjer 425 kilometara te seže 18 kilometara, što je oko dvaput više od Mauna Loua, najvećeg vulkana na Zemlji.

Znanstvenicima nije bilo jasno kako do sad nisu uspjeli snimiti ovako velik oblak, no orbite letjelica poput NASA-inog Mars Reconnaissance Orbitera sinkronizirane su sa Suncem, što znači da nisu mogle snimati fotografije sve do popodneva, a oblak kojeg traže na nebu vidljiv je samo tijekom jutarnjih sati.

Mars Webcam nije prvotno korišten za znanstvena promatranja, već vizualnu potvrdu slijetanja ESA-inog Beaglea 2 2003. godine. Europskoj je Svemirskoj agenciji, piše izvor, danas drago što su kameru opet uključili te, s vremenom, pomoću nje snimili oblak kojeg traže.

Dok južni Mars prolazi kroz proljeće, oblak se povećava i rasteže, što mu daje dug rep koji podsjeća na parnu lokomotivu iznad vrha planine. Nekoliko sati kasnije, oblak se potpuno raspline pod toplinom Sunčevog svjetla.

Ovaj oblak, makar izlazi iznad vulkana, nije rezultat erupcije, već ‘ortografskog efekta’ – fizičkog procesa tijekom kojeg se zrak uzdiže iznad planine ili vulkana. Znanstvenici su sproveli računalnu simulaciju utjecaja Arsia Monsa na atmosferu u visokoj rezoluciji.

Jaki vjetrovi udaraju u podnožje vulkana te uzrokuju gravitacijske valove. Vlažni se zrak nakon toga privremeno zbija i gura uz planinu brzinom do 72 kilometra na sat. Ovo uzrokuje pad temperature za 12 celzijevih stupnjeva te kondenzaciju i zamrzavanje vode na 45 kilometra iznad vrha vulkana.

‘Volim zamišljati kako bi bilo da neka rana civilizacija gleda na vrh tog vulkana i točno vidi svake godine kad se taj oblak pojavi – možda bi im to bilo od vjerskog ili kulturalnog značenja’ komentirao je Bernal. Sljedeći dolazak velikog oblaka desit će se za oko 80 dana.

U oko 5 do 10 posto marsovske godine atmosfera je prigodna za nastanak oblaka i nebo koje pomaže pomoći pri zadržavanju vlage u zraku. Zrak bi tijekom rane godine bio presuh, dok bi kraj godine bio pretopao za kondenziranje vode. Premda su znanstvenici u simulaciji uspješno stvorili oblak u blizini Arsia monsa, nisu uspjeli stvoriti njegov dugi ‘rep’. Ovo je trenutno glavno pitanje – misterij koji će se moći riješiti spektrometrima koji će analizirati vodeni led unutar oblaka.

‘Htio bih vidjeti oblak vlastitim očima, no znam gdje mi je mjesto’, komentirao je Bernal. ‘Ponekad svemir zamišljam kao neku vrstu utopije. Sretan sam što ga mogu gledati sa Zemlje, mojeg velikog svemirskog broda.’

Najnovije vijesti

Iz ovog pakla stižu naši pametni telefoni, laptopi i električni auti, djeca rade za 2 dolara

Već godinama velike tehnološke kompanije poput Applea i Tesle uvjeravaju kupce u svojim blistavim trgovinama da su elementi za...

Lijenost nije razlog zašto stalno odgađate stvari, ključna je druga stvar

Ako konstantno odugovlačite s obavljanjem zadataka, osjećate se krivo i život vam je u haosu, vjerovatno se pitate zašto ste toliko lijeni i zašto...

Preminula šestomjesečna beba u Srbiji

U Hitnu pomoć Doma zdravlja u Kuršumliji primljena je šestomjesečna beba koja je bila bez znakova života Dijete je prethodnog dana pregledano u ovoj zdravstvenoj...

U BiH porastao broj prevara preko internet kupovine, posebno starijih osoba

Sve više prevara u slučajevima internet kupovine u posljednje vrijeme prijavljuje se i udruženjima potrošača u BiH, potvrdila je Feni predsjednica "Kluba potrošača TŽ"...

Martinović: Na teret Fonda solidarnosti treba staviti nove usluge

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH podržan je Financijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH za ovu godinu koji iznosi gotovo...

Povezane vijesti