Događanja
Svečano predstavljen Viteški ljetopis: Priča o gradu i nesalomljivosti viteškog duha!
U do posljednjeg mjesta popunjenoj kongresnoj dvorani hotela Via u Vitezu sinoć je predstavljeno novo izdanje knjige Viteški ljetopis, kapitalnog djela koje na više od dvije stotine stranica donosi priču o ovom mjestu u srcu BiH.
Kako je kazano tijekom promocije Ljetopis čini više od 350 likova, osoba koje svjedoče o nesalomljivosti viteškog duha uz svakodnevni pokazatelj kako ova općina iz dana u dan može biti bolja na svim poljima javnog života. Inače, ovo djelo izašlo je u sunakladništvu Matice hrvatske Vitez te lokalne udruge „Volim Vitez“, a promocijom Ljetopisa otvoreni su 1. Dani Matice hrvatske u središnjoj Bosni.
Svečanost je počela izuzetno emotivnom recitacijom stihova pjesme „Bosna“ pjesnika Borisa Marine, a zaključena je premijernim izvođenjem uglazbljene pjesme „Poema o Vitez“ nagrađivanog književnika Marka Martinovića Cara obogaćene stihovima Anke Topić, prve žene koja je objavila zbirku poezije u Bosni i Hercegovini. Stihove je uglazbio i otpjevao kantautor i profesor glazbene umjetnosti Ivo Jandrić. Cijelu promociju dodatno je obogatio i hrvatski televizijski voditelj, novinar i showman Mirko Fodor koji je bio voditelj programa.
Govoreći na svečanosti o Ljetopisu glavni urednik i domaćin Jakov Križanović kazao je: „Ovaj Ljetopis kao i film kojeg smo priredili pišu priču i ostaju ne samo puka kronologija zbivanja, nego trajni spomen jednog vremena u središnjoj Bosni, itekako dinamičnom prostoru čiji ljudi svojim primjerom, radom i doprinosom krase naše društvo. Promocija je nedvosmislen pokazatelj kako je Ljetopis postao integrirajući faktor lokalnog društva okupivši brojne goste iz svih sfera javnog života, što je nama, kao organizatorima programa osobita čast“. Također, Križanović je istaknuo kako je knjiga obogaćena s više od 300 fotografija, a dio njih su i radionice travničkog majstora fotografije Korića koji je pedesetih godina prošlog stoljeća bilježio nastanak i razvitak Viteza. Uz to, Ljetopis sadrži i zanimljiv dodatak sa zanimljivim statističkim podacima koji će budućim trajno svjedočiti o životu u Vitezu u ovim godinama.
Dok je prethodno izdanje Viteškog ljetopisa bilo oplemenjeno predgovorom vrhbosanskog nadbiskupa mons. Tome Vukšića, ovogodišnje izdanje počinje predgovorom predsjednice Federacije BiH, Lidije Bradara, koja je svojim doprinosom ukazala osobitu čast Vitežanima i prijateljima ove općine.
Obraćajući se nazočnima Bradara je, između ostalog istaknula: „Ljetopisi, pa tako i ovaj, su specifična forma koja u mnoštvu bržih medija možda djeluje prevaziđena, no mislim da ćemo je puno više cijeniti u budućnosti nego danas, i da će sredine koje imaju ovako nešto, biti sretne i ponosne“ te nastavila:
„Dolazimo do drugog razloga mog ponosa kada je predgovor odnosno sudjelovanje u ovom projektu u pitanju. Mladi ljudi odnosno ekipa koja stoji iza ovog ali i brojnih drugih projekata u Vitezu. Posebno je pohvalna ta kombinacija mladosti i mudrosti, sudjelovanje starijih i iskusnijih “pera” ove naše male sredine koji su dokaz kako mudrost i mladenačka energija itekako idu pod ruku te da se kao mali narodi ne smijemo odricati prošlosti, ali ni zadržavati u njoj. Stoga, Viteški ljetopis čuvajte kao svjedok vremena, kao podsjetnik na one lijepe trenutke ali i one manje lijepe a koji su vas pak možda i više zbližavali od onih lijepih“. Čitajte ga da kao podsjetnik na neku temu, listajte ga kad vam nedostaje tema ili motivacija, i budite ponosni na sve one spomenute, viđene i vrijedne male ili velike ljude jer napraviti bilo što u maloj sredini nije lako, ali je zato duplo vrijednije. Baš kao i ovaj Ljetopis“
U drugom dijelu promocije prikazan je i zanimljiv film „Putovanje kroz Ljetopis“, kao podsjetnik na ono što je obilježilo jednu godinu u Vitezu.
Svečanoj promociji ljetopisa nazočili su brojni uglednici iz javnoga života, predstavnici vjerskih, državnih, kulturnih, sportskih te gospodarskih struktura Bosne i Hercegovine.
”Sfera 2024: Otvori u građevinarstvu” je konferencija i sajam koji će se održati 22. i 23.10.2024. u Hotelu Hills u Sarajevu.
Konferencija se sastoji iz dva dijela, sajamskog i naučnog dijela. U sajamskom dijelu će se predstaviti kompanije iz regije i svijeta, a koje će predstaviti novitete i aktuelnosti iz domene otvora u građevinarstvu.
Zlatni sponzori: TKK, Feal, Deceuninck
Srebrni sponzori: Alumil, Sika, Pilkington
Partneri, izlagači i prijatelji: Velux, Kristal, T&B Investment, Rehau, Tehnomarket, Winkhaus, Gealan, Kömmerling, hiCad, BHS informatika, Euro-roal, Reynaers Aluminium, Aluplast.
Predavači na konferenciji su vrhunski stručnjaci iz regije koji će govoriti o tematici konferencije, predstaviti novitete, savjete i preporuke, te razmijeniti svoja iskustva i znanja. Predavače pogledajte na linku https://konferencije.sfera.ba/predavaci-otvori-2024/
Ulaz na sajamski dio je besplatan, a ulaz na konferenciju je uz kotizaciju. Prijaviti se možete putem linka https://konferencije.sfera.ba/online-registracija-otvori-2024/
Organizator događaja je mostarska kompanija Sfera d.o.o. i regionalni stručni časopis za građevinarstvo i arhitekturu m-Kvadrat, a suorganizatori su: Internacionalni Burch Univerzitet Sarajevo, ift Rosenheim Hrvatska, Institut za standardizaciju BiH, Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru, Vodeći svjetski sajam arhitekture i građevine: BAU 2025 u Minhenu, Asocijacija studenata Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Sarajevo, te Federalno ministarstvo prostornog uređenja.
Večeras, 5. listopada 2024., u pivnici “Beer Bar” u Busovači, održat će se humanitarni kviz s ciljem prikupljanja pomoći za žrtve poplava koje su nedavno pogodile okolna područja. Sva sredstva prikupljena kroz uplatu kotizacija, kao i sav promet ostvaren tijekom kviza, bit će donirani Crvenom križu općine Fojnica.
Kviz počinje u 19:30 sati, a ekipe mogu imati do 4 člana. Kotizacija po igraču iznosi 5 KM, a voditelj kviza bit će Željko Krajina. Organizatori pozivaju sve koji su u mogućnosti da se priključe ovom događaju, jer svaki doprinos može pomoći onima koji su najviše pogođeni katastrofalnim poplavama.
Ovo je prilika ne samo za natjecanje i dobru zabavu, već i za čin solidarnosti i podrške prema našim susjedima u Fojnici. Ne zaboravimo, svaka pomoć je dragocjena!
Vidimo se večeras u “Beer Baru”!
U produkciji Satiričkog kazališta mladih Slavonski Brod u subotu, 5.10. 2024. godine, na 16. Dane kazališta u Vitezu stiže predstava “Žaba”. Predstava će biti odigrana u Kazališnoj dvorani Vitez, s početkom u 19,00 sati.
Iz Gradskog kazališta mladih Vitez istaknuli su kako će sav prihod od prodanih ulaznica, kao i dobrotvornih priloga, koje će publika moći ostaviti prije predstave, biti uplaćen za pomoć stradalima u poplavama i klizištima.Razmišljali smo odgoditi predstavu ili ne. Ipak, uz puno suosjećanje i pijetet, procijenili smo kako na ovaj način možemo dati bar neki doprinos i to ćemo učiniti. Poznata je izreka da dvostruko daje tko brzo daje, tako ovim putem pozivamo i sve druge da se uključe u pomoć onima koji su u potrebi. Zajedno možemo učiniti puno toga, a najmanje što trebamo je pokazati solidarnost prema svima koji proživljavaju najteže trenutke”, poručili su iz GKM-a Vitez.
“Žaba”, autora Dubravka Mihanovića, višestruko nagrađivan, prevođen i izvođen tekst, i 19 godina nakon nastanka jednako je aktualna priča o prepoznatljivim ljudima koji se teško prilagođavaju vremenima izvrnutih vrijednosti. Drama se odvija u brijačnici na Badnju večer, što dodatno naglašava osamljenost i osobne drame četvorice muškaraca koji se susreću u njoj. Nedostatak komunikacije i empatije, otuđenost u svijetu površnosti i lažnog uspjeha, borba u pokušajima bliskosti, sabijaju se u virtuozno napisanu dramu koja se, uz neočekivane obrate, pretvara u psihološki triler.
Redatelj je Silvio Stilinović, a pomoćnik redatelja Saša Karić.
U predstavi igraju Silvio Stilinović, Slavko Radovanović, Fabian Tadić i Antonio Juričić.
U župi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu u petak, 11. listopada u 19:00, koncertom „Raznovrsnost“ u izvedbi Gudačkog orkestra Sarajevske filharmonije pod dirigentskom palicom maestra Darija Vučića započet će treća sezona „KoncertiDA“.
Na programu će biti osam novih skladbi bosanskohercegovačkih skladatelja: Moamera Balihodžića, Ivana Dujmovića, Aide Jažić, Dražana Kosorića, Dine Rešidbegovića, Tonija Toplana, Darija Vučića i Danijela Žontara koje su napisane upravo za ovaj koncert te će sve doživjeti svoju praizvedbu. Na koncertu će nastupiti solistica Vedrana Šimić, sopranistica.
Nova, treća po redu, sezona KoncertiDA ponudit će devet koncerata u razdoblju od listopada 2024. do lipnja 2025. Kao i prijašnjih godina ulaz na sve koncerte je besplatan.
Projekt župe Novo Sarajevo realizira uz pomoć: Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, JP BH Pošta dok su medijski pokrovitelji: Katolički tjednik i portal Nedjelja.ba.
Za novu sezonu Amra Toska izradila je logotip KoncertiDA koji se sastoji od notnog crtovlja na kojemu se nalazi stilizirana rozeta iz crkve Presvetog Trojstva oko kojega je naziv projekta.
Događanja
Počinju mise trodnevnice, župa i samostan sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori slavi svoj patron i zaštitnika
Župa i samostan sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori u petak 4. listopada 2024. godine slavi svoj patron i zaštitnika.
Priprema za patron počet će sa misama trodnevnicama:
Utorak 1.10. u 18 sati misu predvodi fra Miro Relota. Nakon mise susret Trećoredaca i druženje.
Srijeda 2.10. u 18 sati misu predvodi fra Nikola Livaja. Nakon mise svečani koncert grupe Ad Libitum.
Četvrtak 3.10. U 18 sati misu predvodi fra Davor Petrović, a nakon mise pjeva se obred Preminuća.
Prije svake mise trodnevnice u 17:30 molit će se krunica i bit će čašćenje moćiju sv. Franje, povodom obljetnice 800. godina rana sv. Franje.
Petak 4.10. na blagdan sv. Franje Asiškog mise su u 8 i u 11 sati svečana pučka misa koju predvodi fra Zdravko Dadić, Provincijal Bosne Srebrene.
Mir i dobro! – stoji u objavi Župe.
Guča Gora – samostan i župa sv. Franje Asiškog
Guča Gora je naselje smješteno na obroncima Vlašića, 9 km sjeveroistočno od Travnika na nadmorskoj visini od 691 m. Prvi put se spominje 1425. godine.
Već u 13. stoljeću, prije dolaska franjevaca, u lašvanskoj kotlini postojala je župa sa sjedištem u Lašvi (Putičevo-Dolac), koja je vjerojatno bila malo gradsko naselje. U 14. st. franjevci su ondje podigli samostan, koji se spominje u popisu Bartola Pizanskog 1385/90. god.
Nakon osvojenja Bosne od strane Osmanlija 1463. god., samostan je najkasnije do konca 15. stoljeća bio nasilno porušen. U 16. stoljeću lašvanska župa broji dvadesetak sela i oko dvije tisuće katolika. U cijeloj župi nije, međutim, bilo ni jedne crkve niti je svećenik imao stalnoga prebivališta. Do konca 17. stoljeća broj se katolika znatno smanjio, čemu je uvelike pridonio i Bečki rat (1683-1699), kada je došlo do velikog egzodusa hrvatskog pučanstva iz Bosne i Hercegovine. U prvoj polovici 18. stoljeća hrvatsko stanovništvo brojčano oživljava, tako da i franjevci intenziviraju svoju pastoralnu nazočnost u lašvanskom kraju. Podigli su kućicu u Gučoj Gori, gdje su odsjedali prilikom pastoralnih pohoda. Župa Lašva bila je tada u nadležnosti fojničkoga samostana.
Lašvanska župa, koja se u 18. st. naziva i travničkom, ima 1743. god. 2.364 katolika i njihov se broj 1768. povećao na 3.326, a god. 1796. na 5.315.
Franjevačka kuća u Gučoj Gori proglašena je god. 1757. hospicijem. Ona je 1764. nestala u požaru, ali je uskoro bila podignuta nova, koja se 1768. naziva rezidencijom. U njoj su tada stanovala tri franjevca. U spomenutom požaru nestale su i matične knjige. Sačuvano je tek nekoliko listića iz 1733-34. god.
God. 1777. franjevci su kupili zemljište u Docu, gdje su ubrzo podigli kuću, koja je bila vlasništvo triju samostana. Dolac, naime, za franjevce dobiva sve više na značenju zbog blizine Travnika, vezirskog sjedišta, kamo su gvardijani triju starih samostana (Fojnica, Kr. Sutjeska, Kreševo) morali češće dolaziti. Stoga je razumljivo da je Dolac od 1827. god. postao sjedištem lašvansko-travničke župe, dok je Guča Gora postala mjesnom kapelanijom. God. 1840. Guča Gora je iznova podignuta na rang župe, a tamošnja redovnička kuća imala je, s naslovom rezidencije, prvenstvo pred ostalim župnim kućama u tom području. Time je priznato da Guča Gora ima bogatiju franjevačku tradiciju od bilo kojeg drugog mjesta u travničkom kraju.
Sredinom 19. stoljeća bosanski su franjevci odlučili podignuti samostan u području Travnika, pa je za to odabrana Guča Gora. Na podizanju samostana i crkve u Gučoj Gori osobito je radio fra Marijan Šunjić, koji je, izgleda, dao i osnovnu arhitektonsku ideju za zgrade. Gradnja samostanske zgrade započela je 1857. godine. Službeno proglašenje samostana obavljeno je već 1859. godine i on od tada u pravnom smislu postoji.
Samostan je građen po uzoru na tradicionalnu samostansku arhitekturu. Tri stambena krila, zajedno s crkvom, zatvarala su samostanski klaustar. Nakon izgradnje bila je ta zgrada najveća u Bosni, a isticala se i svojom ljepotom: “58 stupova okruživalo je klaustar, dvospratna zgrada, bijela i čista, a okolo zelene bašče, njive i gajevi” (Lj. Hrgić). Odmah po izgradnji u samostan je smješteno niže franjevačko učilište, a od 1883. do 1900. u njemu se nalazila objedinjena franjevačka gimnazija (probandat), te od 1911. do 1913. novicijat. Od početka 20. stoljeća pa do tridesetih godina u samostanskim se prostorijama održavala nastava za dva viša razreda pučke škole. Nastava se ondje držala također i od 1942. do 1945. god.
Gučogorska crkva građena je 1856-57. godine. Gradnju crkve i samostana vodio je najprije Ante Ciciliani iz Trogira, a onda ga je kasnije zamijenio domaći majstor Matija Lovrinović. God. 1889. za crkvu su nabavljene nove orgulje, koje su nadomjestile postojeće starije. Nove orgulje (6 registara) izradila je tvrtka Braća Zupan u Kranjskoj. Godine 1894. crkva je djelomično porušena i sagrađena je nova po projektu J. Vancaša. Nova je crkva u neoromaničkom slogu i s dva zvonika, za razliku od stare koja je imala jedan. God. 1896. crkvu je iznutra oslikao Marko Antonini. Za crkvu je nabavljeno i pet oltara iz radionice F. Stuflessera iz Tirola. God. 1900. nabavljeno je zvono težine 741 kg koje je za Prvog svj. rata rekvirirano. Danas crkva ima tri zvona.
God. 1990. u crkvi su instalirane orgulje (12 registara), koje su dar njemačke župe u Neuffenu, a izgrađene su između dvaju ratova. Restaurirane su u Zagrebu. Nažalost orgulje su u nedavnom ratu uništene.
I samostan i crkva imali su tragičnu sudbinu. U veljači 1945. godine, u vrijeme zadnjih borbi, partizani su zapalili obje zgrade. Požar je progutao sve što je u samostanu bilo vrijednoga, prije svega arhiv i knjižnicu, kao i bogatu ostavštinu fra Marijana Šunjića. Uništena su brojna umjetnička djela, crkveno ruho, oltar, orgulje. “Neznanje o ulozi franjevaca samo je dio toga općega neznanja, pojačano herostratski-primitivnim odnosom spram katoličko-franjevačko-hrvatske tradicije kao ‘klerikalno-neprijateljske’. Nepotrebno, neshvatljivo uništenje gučogorskog samostana i biblioteke 1945. godine sadrži u sebi svu strašnu simboliku toga odnosa, simboliku požara Aleksandrijske knjižnice! Takav čin ne može se protumačiti, još manje opravdati, nikakvom revolucionarnošću. To je, naprosto, barbarska gesta jednoga arhajsko-plemenskoga mentaliteta – gesta mržnje i osvete” (Ivan Lovrenović, Svjetlo riječi , 1989, br. 88-89).
Ubrzo poslije požara počele su pripreme za obnovu. Crkva je stavljena pod krov 1946. godine. Ta je godina početak njezine obnove, koja traje sve do novijeg vremena. Novi je samostan izgrađen na temeljima jednog krila staroga 1957-59. godine.
Samostan i crkva doživjeli su sličnu sudbinu i u nedavnom ratu kada su potpuno devastirani i demolirani. Samostan je u lipnju 1993. g. okupirala Armija BiH i od njega napravila zapovjedno mjesto za ratne operacije 1993/1994.g. Nakon povratka, 1994. godine započela je obnova samostana i crkve. Danas i samostan i crkva služe svojoj svrsi. Zadnjih godina obnavlja se stari dio samostana u kojem će biti smješteni muzej i galerija, te dvorane za pastoralni rad. U planu je obnova i stambenog dijela samostana.
Umjetničko uređenje crkve intenzivira se početkom sedamdesetih godina. Kipar Zdenko Grgić izradio je postaje križnoga puta (reljefi u bakru), te u istoj tehnici i lik Sv. Franje. Ljepoti ovoga crkvenoga prostora pridonio je i slikar Ivo Dulčić sa svoja dva djela: Gospa Žalosna (freska) i Ozdravljenje slijepca (mozaik). Dominantno mjesto u prezbiteriju, pa i u cijeloj crkvi, ima velika slika Zlatka Kesera na zidu apside: Krist Svevladar. Po svim tim umjetničkim sadržajima gučogorska crkva ima zapaženo mjesto u suvremenoj sakralnoj umjetnosti Bosne.
Nažalost u nedavnom ratu od stradanja nisu bila pošteđena ni umjetnička djela kojima se samostan u Gučoj Gori mogao pohvaliti. Oštećena je oltarska fresko-slika (40 kvadrata) koju je izradio Zlatko Keser 1977. godine. Također je oštećena i fresko slika Gospa žalosna Ive Dulčića. Na više mjesta je oštećen brončani kip svetog Franje u prirodnoj veličini, rad akademskog kipara Ivana Križanca iz 1985. godine, a koji je bio u kvadratu samostana. Više umjetničkih slika je odneseno.
Budući da je samostansko blago nestalo u požaru Drugog svjetskog rata, to su kulturno-umjetnički sadržaji poglavito iz novijeg vremena. Ipak je stjecajem okolnosti u samostanu preostala i poneka starina iz 18. i 19. stoljeća. Tako se sačuvalo osam umjetničkih slika, od kojih ovdje navodimo sliku Nepoznatog sveca iz 1796. god., te Madonu s Isusom i baroknu Gospu, obje s konca 18. ili početka 19. stoljeća te Sv. lliju od A. M. Seitza iz 1887. god. U samostanu se međutim nalazi više od stotinu djela suvremene likovne umjetnosti većeg broja autora različite generacijske pripadnosti i slikarskih pravaca kao što su G. Jurkić, M. Todorović, M. Mikulić, B. Selmanović, Lj. Lah, M. Čurić, P. Waldegg itd. Pred samostanom se nalazi spomenuti brončani kip Sv. Franje kipara I. Križanca iz 1985. god.
Požaru su izmakle i župne matice, te su se tako očuvale sve od 1766. godine. Također je sačuvana i kronika fra Jake Baltića iz 19. stoljeća. Ona osim kulturno-povijesne ima i literarnu vrijednost.
Gučogorska župa je god. 1877. imala 2.934 katolika, a 1935. god. 2.750. U međuvremenu od dijelova ove župe formirane su nove: Zenica, Vitez, Brajkovići i u najnovije vrijeme Nova Bila.
Župa Guča Gora je 1991. godine imala 3.010 vjernika (1974: 3.165) i njihov se broj do pred posljednji rat postupno smanjivao zbog iseljavanja. U ratu župljani su prognani a vratio ih se mali broj te župa Guča Gora po zadnjem popisu na koncu 2016. godine ima 634 vjernika u 265 obitelji.
Župu tvore sljedeća naselja: Guča Gora, Bandol, Banovići, Bikoši, Brankovac, Bukovica (Velika i Mala), Čifluk, Kosovo, Krpeljići, Kula, Maljine, Mosor, Postinje i Radonjići. Na području župe nalazi se podružna crkva u Bukovici (7,5×5 m) izgrađena tridesetih godina 20. stoljeća, te tri grobljanske kapelice, stoji u o župi na stranici bosnasrebrena.ba.
Sutra 29.rujna, u Sarajevu će biti organizirana utrka Race for the cure, koja kreće ispred Sarajevo City Centra.
Svatko tko želi može prijaviti svoj tim.
Donirana sredstva se u cjelokupnom iznosu koriste za pružanje besplatnih mamografskih pregleda širom države (Dani zdravlja), aktivnosti Psihosocijalne podrške i za pripremu Paketića prve pomoći za svaku novooperiranu ženu od karcinoma dojke u našoj državi.
Race for the Cure je najveći svjetski događaj koji podiže svijest o ženskom zdravlju, prvenstveno svijest o karcinomu dojke, koji je jako učestao karcinom u žena, te svijest o važnosti redovnih pregleda i ranog otkrivanja oboljenja. Ova utrka slavi život i pruža podrška ženama koje se bore s ovom teškom bolešću.
U Bosni i Hercegovini, ova utrka se organizira od 2008. godine.
Danas se ista održava u preko 150 gradova u svijetu.
Danas se igraju dvije utakmice 9. kola Wwin lige, a danas je i najveći derbi u ovom kolu. U Mostaru, točnije na Areni Rođeni u Vrapčićima, sastaju se mostarski rivali, FK Velež i HŠK Zrinjski.
Trener Veleža Irfan Buz po prvi će put kao trener voditi svoju ekipu u mostarskom derbiju, a rekao je kako njegova ekipa ide po pobjedu na domaćem terenu. “Svjestan sam da je to velik derbi, Zrinjski je jak tim, već su postigli 16 golova u 6 utakmica i to govori mnogo. Mi igramo doma, moramo biti spremni, ključ je balans u timu. Zrinjski ima svoje dobre strane, ali ima i loše koje trebamo iskoristiti, igramo doma i cilj su tri boda”, izjavio je Buz.
Nakon ispadanja iz Europe Zrinjski je u WWin ligi upisao četiri pobjede i jedan remi, dok se Velež poprilično muči i u posljednjih pet kola ima jednu pobjedu, tri remija i jedan poraz.
Odlukom policije utakmica će se igrat bez prisustva gostujućih navijača. Derbi počinje u 20 sati i 45 minuta, a prijenos je na Arena Sport TV, prenosi Bljesak.
Ne izdrže li brane u Hercegovini, može doći do hidro-bombe: Naselja nizvodno od Mostara bila bi izbrisana s lica zemlje
Ako pukne brana u Jablanici, sve do mora će otići u helać (propast, turski op.a), tako je akademik Muriz Spahić,...
U BiH pretežno oblačno, mogući lokalni pljuskovi
U Bosni i Hercegovini jutro umjereno do pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje. U sjevernim područjima Hercegovine je moguć slab lokalni...
Uspješno realizirana humanitarna akcija „Nova Bila i Travnik ZA Fojnicu“
Udruga Interaktiva iz Nove Bile organizirala je humanitarnu akciju pod nazivom “Nova Bila i Travnik ZA Fojnicu”, koja je uspješno...
Mještani jajačkog naselja Bistrica u strahu, struka poručila: ‘Nema mjesta za paniku’
Vlasti Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) pokrenule su istragu o kamenolomu čije su stijene prouzrokovale devastaciju Donje Jablanice, pri čemu je potvrđena...
Lakša prometna nesreća kod Vatrogasnog doma u Novom Travniku
Kako nam javljaju naši čitatelji večeras oko 21:20 kod skretanja za Novi Travnik, do Vatrogasnog doma dogodila se lakša prometna...
FMRSP: Djeca i osobe s poteškoćama u razvoju dobili prvi dnevni centar u Sarajevu
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je priopćilo da su djeca i odrasli s poteškoćama u razvoju u Kantonu Sarajevo...
Sazvana 61. sjednica Vlade SBK
Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – pročišćeni tekst i 14/03)...
Kreće manifestacija “Andrićevi dani”
Kulturna manifestacija “Andrićevi dani” se održava u periodu od 09. 10. do 09.11. 2024. godine u Travniku. Kulturnu manifestaciju „Andrićevi...