Čuvanje šuma nije na zadovoljavajućem nivou, a prije svega zbog nefunkcionalnosti županijskih uprava za šumarstvo što je posljedica nepostojanja Zakona o šumama na nivou Federacije BiH, kadrovske nepopunjenosti, nedovoljnog broja čuvara šuma, loše opremljenosti čuvara, prevelikih čuvarskih rejona te pojačane ilegalne sječe šuma iz socio-ekonomskih razloga – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Federalne uprave za šumarstvo Zihnet Muhić.
Dodao je da je čuvanje državnih šuma u nadležnosti županijskih uprava za šumarstvo u šest županija dok je u Unsko-sanskoj, Tuzlanskoj, Srednjo-bosanskoj i Kantonu Sarajevo čuvanje šuma povjereno županijskim poduzećima koja gospodare državnim šumama (korisnici državnih šuma).
Naglasio je da je prema županijskim zakonima o šumama, koji su na snazi, Federalna uprava za šumarstvo potpuno isključena iz svih procesa po pitanju upravljanja, korištenja i zaštite šuma.
Govoreći o biološkoj reprodukciji, odnosno koliko je pošumljeno teritorije u FBiH, Muhić ističe da je biološka reprodukcija/obnova šuma skup više segmenata u koji između ostalog spadaju i šumsko-uzgojni radovi.
– Najvažnija vrsta šumsko – uzgojnih radova je pošumljavanje. Šumsko-uzgojni radovi unutar državnih šuma, a čiji su obim i vrsta definirani važećom osnovom, trenutno se financiraju iz prihoda koje korisnici državnih šuma (šumskog društva – ŠPD) ostvare prodajom šumskih drvnih proizvoda i prodajom ostalih proizvoda šuma. Šumsko-uzgojni radovi u većem obimu od onog definiranog osnovom se financiraju iz namjenskih sredstava koja se na posebne račune županijskih proračuna prikupljaju po osnovu uplate raznih naknada definiranih važećim županijskim zakonima o šumama (naknada za korištenje državnih šuma, naknada za općekorisne funkcije šuma i druge naknade) – naglasio je Muhić.
Dodao je da se ranije, točnije u periodu 2002. – 2009.godina, biološka obnova šuma također financirala i sredstvima koja su se na osnovu člana 60. tada važećeg Zakona o šumama FBiH (sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma i dr.) izdvajala i uplaćivala u proračun FBiH (20 posto) i proračun županija (80 posto).
– Nažalost, prestankom važenja Zakona o šumama FBiH šuma je ostala uskraćena za ova veoma važna sredstva za njenu obnovu. Kada je u pitanju proračun FBiH veliki dio tih sredstava je u navedenom periodu trošen nenamjenski (u 2009. godini cjelokupan iznos prikupljenih sredstava utrošen je nenamjenski) dok je način trošenja namjenskih sredstava iz proračuna županija nepoznat – kazao je Muhić.
Prema njegovim riječima, u zadnjih 10 godina (2012-2021) od korisnika državnih šuma/šumskogospodarskih društava na području entiteta FBiH (bez područja HNŽ) je pošumljeno ukupno 11.023,3 ha što je samo oko 60 posto od njihovog ukupnog desetogodišnjeg plana (18.313,8 ha). U zadnjih 14 godina (2008 – 2021) od ŠPD-a pošumljeno je 15.266,5 ha a što je oko 63 posto od planiranog iznosa (24.291,4 ha) za isti period.
– Prethodna navedena desetogodišnja pošumljena površina je znatno manja od površine koja je predviđena šumskogospodarskim osnovama (od trideset trenutno važećih ŠPO-a samo se kod pet poštuje planirano tako da je stvarni desetogodišnji plan od 18.313,8 ha znatno niži od onog predviđenog osnovama) kao i kontinuirano smanjenje postotka izvršenja planiranog u tijeku zadnjih pet godina (od 2017.-2021. godine) što predstavlja jedan od glavnih uzroka da sa jedne strane imamo kontinuirano smanjenje površina pod novim zasadima/kulturama, a s druge strane kontinuirano povećanja površina pod izdanačkim šumama što u konačnici za rezultat ima kontinuirani smanjenje površina pod visokim šumama s prirodnom obnovom u periodu nakon 2016. godine – ističe Muhić.
Naglašava također kako je u tijeku proteklih deset godina (2012.-2021.) realizacija planiranog godišnjeg obima sječa u većini godina bila oko 95 posto (u nekoliko godina čak i veća od planirane).
To je, kako navodi, jasan zaključak da se veliki dio onoga što se prilikom gospodarenja treba vratiti šumi, nažalost, ne vraća, a što je u direktnoj suprotnosti principima održivog gospodarenja šumom i šumskim zemljištem.
Dodao je da se na osnovu svega prethodnog može konstatirati da je “ovakav trend ulaganja u šumsko-uzgojne radove kao osnovni segment biološke reprodukcije/obnove državnih šuma neprihvatljiv”.
– Jedino nam ostaje da i u narednom periodu (do donošenja zakonskog rješenja na nivou entiteta FBiH) i dalje insistiramo da županijska šumsska društva/poduzeća poštujući planirano šumsko-gospodarskim osnovama uvećavaju iznose sredstava za šumsko-uzgojne radove kao i da se sredstva namjenski prikupljena u proračun županija konačno počnu trošiti u ovu svrhu u punom iznosu (samo u 2021. godini je u proračunu županija SBŽ, ZDŽ i ŽS prikupljeno ukupno 6.041.912 KM od čega za šumsko-uzgojne radove nije ništa utrošeno, dok u ostalim kantonima, nažalost i pored zakonske obaveze ništa nije ni prikupljeno) – kazao je Muhić, prenosi agencija.
Centralna.ba