Premda je siječanj tradicionalno u znaku laganijih jela i vegetarijanskih receptura, nekima je ipak teško odoljeti. Kao, primjerice, domaćim pecivima punjenim sirom, za koje je uvijek izazov sačekati da se ohlade. Ove su mekane, jednostavne, ukusne i što je najvažnije – brzo gotove, pa tako i idealne za pripremu u svako doba dana. Nekima će, naime, prijati već ujutro za dručak, a drugi će ih obožavati i navečer uz čašu dobrog vina. Nesumnjivo, ako volite domaća peciva, onda će ovaj recept vrlo brzo postati hit u vašoj kuhinji i na vašem stolu, a evo kako ih pripremiti.

BRZE POGAČICE SA SIROM

Trebat će vam:

250 g brašna po želji
1 žličica praška za pecivo
1 žličica soli
200 g sira (feta, gauda, edamer ili neki drugi po vašem izboru)
100 g manjemasno kiselo vrhnje ili jogurt
1 jaje
50 ml ulja
1 žlica mlijeka, za premazivanje
sezam, kim, timijan, ružmarin ili krupna sol, po želji za posipanje

Priprema:

Pećnicu zagrijte na 200 °C i obložite lim papirom za pečenje. U velikoj posudi pomiješajte brašno, prašak za pecivo i sol. U drugoj posudi izgnječite sir vilicom ili ga naribajte, dodajte kiselo vrhnje (ili jogurt), jaje i ulje, pa sve dobro promiješajte. Postepeno dodajte mokre sastojke u suhe, miješajući dok ne dobijete glatko tijesto. Na blago pobrašnjenoj površini razvucite tijesto na debljinu od oko 1 cm. Čašom ili modlom vadite krugove i slažite ih jedan do drugoga na lim za pečenje s razmakom od oko 2 cm. Prije nego što ih stavite peći, pogačice premažite mlijekom i, ako želite, pospite sezamom, kimom, ružmarinom, timijanom ili krupnom soli. Pecite u 15 do 20 minuta, ili dok pogačice ne dobiju lijepu zlatno-smeđu boju.

SAVJET VIŠE! U sir možete dodati i malo svježeg sjeckanog peršina ili vlasca, naravno, ako volite.

Izvor: Dobra hrana

Za dobar zimski ručak ne trebate puno komplicirati. Trebat će vam junetina za gulaš, kiseli kupus i nešto strpljenja da meso omekša krčkajući na štednjaku. U gusto varivo, ili gulaš dodati možete i kuhane krumpire i gozba je zajamčena.

Gulaš s kiselim kupusom – sastojci

1 kg kiselog kupusa
2 kobasice
600 g junetine za gulaš
2 velike glavice luka
50 g svinjske masti
1 litra temeljca ili vode
1 žličica mljevenog kima
1 lovorov list
2 žlice mljevene paprike
250 g vrhnja
Sol i papar

Gulaš s kiselim kupusom – priprema

Nasjeckajte luk. Otopite mast (ili dodajte ulje) u loncu i pirjajte luk na laganoj vatri dok ne omekša.

Narežite meso na kockice i dodajte ga luku zajedno s mljevenim kimom i lovorovim listom.

Popržite meso dok ne poprimi smeđu boju. Zatim dodajte mljevenu papriku i brzo ulijte vodu (paprika lako zagara). Pokrijte lonac i pustite da se krčka 3-4 sata.

Grubo nasjeckajte kiseli kupus i dodajte ga u lonac zajedno s kobasicama. Kuhajte dok kupus ne omekša, otprilike 20 minuta. Neposredno prije posluživanja umiješajte vrhnje za kuhanje.

Izvor: Punkufer.hr

Zabrana pušenja u zatvorenim prostorima nedavno je postala realnost i u Federaciji Bosne i Hercegovine. I dok će se najviše odraziti na ugostiteljske objekte, restorane i kafiće, novi propisi vjerojatno će dati drugu dimenziju i noćnom životu. A hoće li ga unaprijediti ili “obeshrabriti” – vrijeme će pokazati.

Pravilnik koji je zvanično stupio na snagu 13. prosinca, nesumnjivo je označio prekretnicu kako za odrasle pušače, tako i za cijeli sektor ugostiteljstva. Osim što će promjenama biti podložne “mirnije” varijante izlazaka, drugačije će izgledati i noćni život u gradovima.

Prve reakcije u BiH su mješovite. Iako bi sklanjanje “dimne zavjese” moglo stvoriti ugodniji prostor za druženje, ples i provod, vlasnici i menadžeri noćnih klubova ne skrivaju da su skeptični i zabrinuti, nadajući se prilagodbama zakona i “opuštenijim” regulativama. No, da li bi ova pravila mogla donijeti nešto pozitivno?

Što kažu iz noćnih klubova? Neki su već prilagodili prostore za pušače

U razgovoru s predstavnicima pojedinih noćnih klubova, barova i pubova u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Čapljini, rekli su da su prvi dojmovi od stupanja Pravilnika na snagu pozitivni kada je riječ o nepušačima. Međutim, drugačije je, naravno, s pušačima, piše Klix.

“Nepušači se definitivno raduju ovom zakonu, dok pušači negoduju i smatraju da su im uskraćena prava. Koriste prilike da izađu ispred kafića i ispuše svoju cigaretu. Moje mišljenje je da su potrebne alternative. Nepušači trebaju neometano uživati, ne udišući duhanski dim koji im šteti, dok za pušače treba osigurati posebne prostorije ili staklene bašte”, rekao nam je jedan od najpoznatijih sarajevskih ugostitelja Denis Stojnić.

S tim se slažu i iz kluba Absolute, koji je najpopularniji u Čapljini.

“Teško je ljudima zabraniti nešto, naročito onima koji konzumiraju cigarete već 10-15 godina, ali kazne su rigorozne i trudimo se da ispoštujemo odluku. U Hercegovini je lijepo vrijeme pa su zasad alternativa i terase. Svakako da oni kojima smetaju dim i zagušljiv prostor pozdravljaju ovu odluku, a vrijeme će pokazati da li je ovo ispravan potez”, kazali su.

Iz Cinemas Sloge, kultnog sarajevskog kluba, mišljenja su da se na ovakav tip objekata trebaju primjenjivati manje strožije regulative.

“Smatramo da bi noćni klubovi trebali biti izuzeti iz ove odluke, s obzirom da ne služimo hranu, a i radimo iza 23 sata. Osjetimo smanjen broj gostiju iako smo odvojili jednu prostoriju za pušenje s posebnom ventilacijom, ali primijetimo da sve veći broj ljudi koristi električne alternative pušenju”, odgovorili su na upit Klix.ba.
Bezdimne alternative, naime, funkcioniraju na zagrijavanju duhana, umjesto sagorijevanju. One ne proizvode dim niti “zadržavaju” mirise, te su dozvoljene unutar aktualnih zakonskih okvira. Ipak, pojedini smatraju da treba vremena za proces prilagodbe.

“Očigledno je da pušači sada manje dolaze, iako se ne može sve pripisati zabrani pušenja. Smanjenje izloženosti dimu ima svoje pozitivne strane – zrak je čišći i prozračniji prostor, međutim sam proces prilagodbe ovom zakonu će potrajati i promijeniti iskustvo izlazaka pušačima. Bezdimni uređaji poput e-cigareta i drugih nikotinskih proizvoda su alternativa jer mnogi konzumenti duhana traže način da zadovolje svoje potrebe za nikotinom u istom ambijentu u kojem su to činili prije zakonske promjene”, kažu nam iz Cluba Viva u Tuzli.

Neki od naših sugovornika nisu skrivali ni da osjete pad prometa.

“Posjeta našem lokalu je pala za 40%, što je izuzetno veliki postotak za objekat kroz koji dnevno prođe preko 1.000 ljudi. Uzimajući u obzir da je BiH jedna od većih država po konzumaciji cigareta na broj stanovnika, dosta naših gostiju je nezadovoljno ovom odlukom”, kažu  iz Cluba Špica u Sarajevu.

Sve u svemu – pravila se poštuju, potvrdili su to i sugovornici iz Mostara: “Nemamo nikakvih problema što se tiče novonastale situacije. Propisi se poštuju bez ikakvog pogovora. Broj gostiju je možda malo manji, ali s time se može izboriti”, rekli su iz Ice Bara.

Kako je u drugim zemljama? Prilika za inovacije i kreativnost

I dok je Federacija BiH tek u prvoj sedmici prilagođavanja, iskustva drugih zemalja, poput Irske, Švedske ili Norveške, pokazuju da zabrane pušenja vremenom mogu znatno unaprijediti iskustvo noćnog života – stvaranjem zdravijeg, čistijeg i privlačnijeg ambijenta.

U Irskoj, zemlji koja je 2004. prva uklonila pepeljare sa stolova u kafićima, restoranima i klubovima, noćni život je postao prijatniji za goste. Nepušači, koji su ranije izbjegavali zadimljene prostore, postali su redovniji u ovakvom tipu izlazaka.

Norveška, Švedska i Italija zabilježile su slične promjene. Klubovi su se okrenuli inovativnim konceptima i idejama, tražeći načine da zadrže i pušače. Sličnim putem priliku ima krenuti i BiH.

Upotreba svih proizvoda, koji prema karakteristikama iz Zakona spadaju u bezdimne duhanske proizvode i nesagorijevajući duhan – ne naziva se radnjom pušenja, te je tako, s njima na našem tržištu ostavljena altrenativa tradicionalnim cigaretama.

Oslobađanje prostora od dima otvara vrata zdravijem i modernijem okruženju pa tako i noćnom životu. Klubovi i barovi trenutno imaju šansu izraziti svoju kreativost i u kontekstu samog iskustva izlaska, a prostori na otvorenom, grijane terase i bezdimni uređaji – već se ističu kao rješenja koja balansiraju potrebe svih posjetitelja.

Ova promjena traži prilagodbe, ali prednosti su očite – ugodniji, zdraviji i prozračniji prostori za sve. Na kraju, svi želimo zabavu kojoj se radujemo, a ne onu koju izbjegavamo.

Mnogi sanjaju što bi napravili da osvoje zgoditak na Eurojackpotu, što bi si sve priuštili i koje bi sve krajeve obišli. Istovremeno, zarađuju prosječnu plaću, ili možda još i manje od toga, i jedva spajaju kraj s krajem, nadajući se bilo kakvoj povišici.

Dok jedni sanjaju, drugi uzimaju stvar u svoje ruke i žive život iz snova – na javi. Do plaće iz snova došli su svojim rukama, služeći se sa svojih 10 prstiju i radeći pošteno poslove koje bi drugi glatko odbili,

Jedan od takvih, koji ne sanjaju nego rade, mladi je tip iz Engleske, koji tvrdi da mjesečno zarađuje više od 12,000 eura radeći posao koji nitko ne želi raditi. Danielle Kate Wroe, novinarka portala Express, na društvenim je mrežama pronašla vlasnika TikTok profila @thebinguy.br, koji u svojim objavama tvrdi da dnevno očisti po 125 kanti za smeće i tako zarađuje vrtoglavu sumu mjesečno, prenosi Jutarnji.hr.

U jednoj od brojnih objava ovaj tip je iznio jednostavnu računicu: 125 kanti dnevno, 4.82 eura po kanti, 12,953 eura mjesečno (preračunato iz engleskih funti). U brojnim komentarima mnogi iznose sumnju da je to moguće postići, a čovjek im odgovara da je ‘lako sjediti za tastaturom i pljuvati‘.

U videu naziva ‘Pridrži mi pivo‘, tip pokušava objasniti da postoji još načina da bi se zaradilo, osim sjedenja za stolom i udaranja po tipkovnici. Jedan mu je pratitelj odvratio da nije blesav i ne vjeruje u njegovu računicu, ali mu je drugi odmah odgovorio da bolje ništa ne piše ako već nema nešto lijepo za reći.

Jedan je pratitelj napisao: ‘Ne razumijem zašto su ljudi tako odvratni… Čestitam ti, brate, neka ti Bog podari još posla, samo nastavi raditi‘. Drugi je prisnažio: ‘Čemu mržnja, ovo je odlična poslovna ideja. Ljudi više ne cijene naporan rad. Trebali bismo ga podržati i ohrabrivati.‘

Ali nisu svi puni podrške. ‘Zašto bi itko platio da mu se očisti kanta za smeće, pa ionako pripada lokalnim vlastima?!‘ Drugi mu je pratitelj odgovorio pitanjem: ‘Ako živiš u unajmljenom stanu, valjda ni njega ne čistiš jer nije tvoj??

Komentirao je i jedan perač prozora, podržavši čistača kanti, ustvrdivši da dnevno zaradi i do 1,200 eura, zahvaljujući obujmu posla koji obavi. ‘Da čovjek zaradi i polovicu, dakle 6,000 eura mjesečno, pa i to je sjajna zarada‘, dodao je drugi pratitelj.

‘Tko uopće čisti svoje kante? Pa to je samo kanta. Čemu?‘, pita se jedan pratitelj. Odgovor je dobio odmah: ‘Zbog higijene‘, odgovorio mu je vlasnik profila. Javio se još jedan čistač kanti i podupro je svog kolegu: ‘Ja sam isto perač kanti i moguće je oprati 125 kanti dnevno. Ja ih nemam baš toliko, ali na prometni dan ih očistim 110 za navedenu cijenu. I doma sam do 14 sati.‘

Odgovorio mu je vlasnik računa: ‘Ljudi nikad neće razumjeti, na suhom su, sjede i lupaju po tipkovnici. Nastavi raditi dobar posao, brate.‘

Vitez postaje bogatiji za još jedan sadržaj koji će zasigurno privući mlađu populaciju. Naime, u ulici Hrvatskih branitelja (prostor nekadašnje Hercegovačke banke) otvoren je gaming klub Jungle, prostor koji je prošao kroz temeljitu obnovu i transformaciju.

Prije nego što je postao novi omiljeni kutak za ljubitelje video igara, ovaj prostor bio je zapušten i neuredan, a sada mu je, zahvaljujući trudu i posvećenost vlasnika udahnut novi život. Klub je opremljen modernim računalima i gaming opremom te je dizajniran tako da pruži udoban ambijent za sve posjetitelje, bilo da dolaze samostalno ili u društvu prijatelja.

Otvorenje mnogi čekaju s oduševljenjem, jer predstavlja novost u ponudi Viteza, kao i dodatnu priliku za mlade da se opuste, zabave i upuste u svijet digitalnih igara. Ovaj prostor postaje važan centar za zajedničke aktivnosti i druženja, a svi posjetitelji mogu uživati u najsvježijim gaming hitovima i kvalitetnoj opremi.

Otvorenje je u petak 20.12. već od jutarnjih sati. U galeriji iznad pogledajte kako izgleda, možemo sa sigurnošću reći, jedan od najmodernijih gaming klubova u BiH i regiji.

Djedov brk je tradicionalni božićni kolač koji spaja prhko tijesto, ukusni nadjev i čokoladnu glazuru. Savršen je dodatak blagdanskom stolu, a njegova priprema donosi radost cijeloj obitelji!

Sastojci:

Za tijesto:

250 g glatkog brašna
125 g maslaca
50 g šećera
1 žumanjak
1 vanilin šećer
2-3 žlice kiselog vrhnja

Za nadjev:

150 g mljevenih oraha
100 g šećera
1 bjelanjak
1 žlica ruma
1 žlica mlijeka

Za glazuru:

100 g tamne čokolade
2 žlice ulja

Priprema:

Tijesto:

U zdjeli pomiješajte brašno, šećer i vanilin šećer. Dodajte maslac narezan na kockice i rukama izmrvite u mrvičastu smjesu.
Dodajte žumanjak i kiselo vrhnje te zamijesite glatko tijesto. Oblikujte kuglu, zamotajte u prozirnu foliju i ostavite u hladnjaku 30 minuta.

Nadjev:

U drugoj zdjeli pomiješajte mljevene orahe, šećer, rum, mlijeko i bjelanjak dok ne dobijete gustu smjesu.

Oblikovanje:

Ohlađeno tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj površini do debljine 3-4 mm.
Režite krugove pomoću modlica ili čaše. Na sredinu svakog kruga stavite malo nadjeva i preklopite, lagano pritisnuvši rubove da se zatvore.

Pečenje:

Poredajte kolačiće na lim obložen papirom za pečenje i pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 12-15 minuta, dok ne poprime zlatnu boju.

Glazura:

Otopite čokoladu s uljem na pari ili u mikrovalnoj pećnici. Premažite ili umočite ohlađene kolače u čokoladu i ostavite da se stvrdne.

Posluživanje:

Djedov brk čuvajte u limenoj kutiji na hladnom mjestu. Najbolji su nakon nekoliko dana, kada se okusi prožmu.

Zenička Čimburijada upisana na Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije BiH

Zenička Čimburijada postala je dio nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije BiH, a time i državne liste. Ovaj veliki uspjeh rezultat je više od dvije godine napornog rada i borbe da se ova tradicionalna manifestacija uvrsti na popis. Kako je priopćeno iz Foruma građana Zenice, sada je Čimburijada prepoznata kao važno kulturno dobro.

„U organizaciji Okruglog stola i izradi stručnog Elaborata, u suradnji sa Filozofskim fakultetom Zenica i Muzejom grada Zenice, uloženo je puno truda. Prikupljeni su brojni materijali kao što su izjave sudionika, fotografije, novinski članci, audio i video zapisi, koji su digitalizirani i čine dio Elaborata. Ovaj materijal bit će dostupan svim zainteresiranim za upoznavanje s našom tradicijom, a za kraj godine planiramo posebnu promociju ovog velikog uspjeha. Proljetna zora – Zenička Čimburijada sada je jedini element nematerijalne kulturne baštine na Listi grada Zenice i Zeničko-dobojskog kantona. Nadamo se da će naš uspjeh potaknuti i druge zajednice da prepoznaju i njeguju svoje nematerijalno naslijeđe“, ističu iz Foruma građana Zenica.

Iz Foruma građana zahvalili su svim institucijama i građanima koji su održavali i očuvali ovu tradiciju kroz godine.

Zenička Čimburijada – Tradicija

Zenička Čimburijada je manifestacija koja se tradicionalno obilježava 21. marta, simbolično označavajući dolazak proljeća. Građani Zenice spontano se okupljaju na obalama rijeka, u društvu obitelji, prijatelja i gostiju, kako bi pripremili zenički čimbur – jelo od jaja s dodatkom koprive, mladog luka i drugih proljetnih biljaka.

Ova tradicija obilježavanja prvog dana proljeća seže duboko u prošlost, a prvi zapisani primjeri datiraju iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Doček proljeća započinje zorom, a druženje traje cijeli dan, privlačeći tisuće posjetitelja svih uzrasta.

Zenička Čimburijada je prepoznata po veseloj atmosferi i sadržajima koji su prilagođeni svim generacijama, čineći je značajnim običajem za građane svih nacija, vjera i dobi.

„Posljednjih desetljeća organizaciju ove manifestacije preuzima Forum građana Zenica uz podršku lokalne zajednice. Zenička Čimburijada prepoznata je i na globalnoj razini. Renomirani portal AccuWeather uvrstio je Bosnu i Hercegovinu, sa zeničkom Čimburijadom, među deset najboljih proljetnih manifestacija na svijetu. Danas, Zenička Čimburijada simbolizira zajedništvo i veselje, obilježavajući dolazak proljeća na jedinstven način“, navodi se u priopćenju Federalnog ministarstva kulture i sporta.

I ove godine na Čimburijadi su sudjelovali posjetitelji iz susjednih zemalja, uživajući u manifestaciji. Za ovu priliku pripremljeno je više od 1.500 jaja, a čimbur je podijeljen navijačima na utakmici BiH – Ukrajina.

Adnan Husić je vrijedan momak koji je prošao trnje da bi došao do ovoga gdje je sada a to su sušare kojima se bavi a pored toga otkupljuje puno vrsta bobičastog voća kao i bilja koje suši i izvozi.

Od malih nogu je uz oca i majku radio ovaj posao i to mu je bila životna želja da jednog dana i on ima svoju otkupnu stanicu i sušaru koja je u rangu sa najboljim sušarama u BiH. Na svojoj zemlji je napravio vikendicu koju je pretvorio u kancelariju i uspješnu firmu. Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas.

Vrijeme svinjokolje u punom je jeku diljem regije, a miris domaćih kobasica neizostavan je dio ovog godišnjeg običaja. Ako želite sami pripremiti tradicionalne kobasice koje će biti pun pogodak za obiteljske stolove, donosimo vam recept koji spaja iskustvo generacija i savršenu ravnotežu okusa.

Sastojci:

10 kg svinjskog mesa (70% but, 30% špic rebra)
2 kg tvrđe slanine
200 g soli
20 g mljevenog crnog papra
50 g mljevene crvene paprike (slatke ili ljute, po ukusu)
30 g češnjaka (sitno nasjeckanog ili zgnječenog)
100 ml domaće rakije (opcionalno, za bolju konzistenciju i okus)
crijeva za kobasice

Priprema:

Mljevenje mesa

Meso i slaninu izrežite na manje komade i sameljite na srednje velikoj rešetki. Pazite da meso bude dobro ohlađeno kako bi se lakše obrađivalo.

Dodavanje začina

Dodajte sol, papar, papriku i češnjak te smjesu dobro izmiješajte. Ako želite intenzivniji okus, ostavite smjesu da odstoji preko noći u hladnjaku.

Punjenje kobasica

Pripremljena crijeva dobro operite i napunite smjesom koristeći stroj za punjenje. Pazite da kobasice nisu previše napunjene kako ne bi pucale.

Sušenje

Kobasice objesite na prozračno mjesto s konstantnom temperaturom (10-15°C). Sušenje traje 2-3 tjedna, ovisno o debljini kobasica i uvjetima.

Čuvanje

Kada se osuše, kobasice čuvajte na hladnom i suhom mjestu. Idealne su za zimu, bilo da ih pečete, kuhate ili koristite u varivima.

Savjet za kraj:

Za dodatni aromatičan dodir, dio kobasica možete dimiti na bukovini ili hrastovini, čime dobivate nezaboravan okus koji se prenosi s generacije na generaciju.

Vrijeme je da uživate u zimskim delicijama uz okus domaćih kobasica – recept koji nikada ne razočara!