Djedov brk je tradicionalni božićni kolač koji spaja prhko tijesto, ukusni nadjev i čokoladnu glazuru. Savršen je dodatak blagdanskom stolu, a njegova priprema donosi radost cijeloj obitelji!

Sastojci:

Za tijesto:

250 g glatkog brašna
125 g maslaca
50 g šećera
1 žumanjak
1 vanilin šećer
2-3 žlice kiselog vrhnja

Za nadjev:

150 g mljevenih oraha
100 g šećera
1 bjelanjak
1 žlica ruma
1 žlica mlijeka

Za glazuru:

100 g tamne čokolade
2 žlice ulja

Priprema:

Tijesto:

U zdjeli pomiješajte brašno, šećer i vanilin šećer. Dodajte maslac narezan na kockice i rukama izmrvite u mrvičastu smjesu.
Dodajte žumanjak i kiselo vrhnje te zamijesite glatko tijesto. Oblikujte kuglu, zamotajte u prozirnu foliju i ostavite u hladnjaku 30 minuta.

Nadjev:

U drugoj zdjeli pomiješajte mljevene orahe, šećer, rum, mlijeko i bjelanjak dok ne dobijete gustu smjesu.

Oblikovanje:

Ohlađeno tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj površini do debljine 3-4 mm.
Režite krugove pomoću modlica ili čaše. Na sredinu svakog kruga stavite malo nadjeva i preklopite, lagano pritisnuvši rubove da se zatvore.

Pečenje:

Poredajte kolačiće na lim obložen papirom za pečenje i pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 12-15 minuta, dok ne poprime zlatnu boju.

Glazura:

Otopite čokoladu s uljem na pari ili u mikrovalnoj pećnici. Premažite ili umočite ohlađene kolače u čokoladu i ostavite da se stvrdne.

Posluživanje:

Djedov brk čuvajte u limenoj kutiji na hladnom mjestu. Najbolji su nakon nekoliko dana, kada se okusi prožmu.

Zenička Čimburijada upisana na Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije BiH

Zenička Čimburijada postala je dio nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije BiH, a time i državne liste. Ovaj veliki uspjeh rezultat je više od dvije godine napornog rada i borbe da se ova tradicionalna manifestacija uvrsti na popis. Kako je priopćeno iz Foruma građana Zenice, sada je Čimburijada prepoznata kao važno kulturno dobro.

„U organizaciji Okruglog stola i izradi stručnog Elaborata, u suradnji sa Filozofskim fakultetom Zenica i Muzejom grada Zenice, uloženo je puno truda. Prikupljeni su brojni materijali kao što su izjave sudionika, fotografije, novinski članci, audio i video zapisi, koji su digitalizirani i čine dio Elaborata. Ovaj materijal bit će dostupan svim zainteresiranim za upoznavanje s našom tradicijom, a za kraj godine planiramo posebnu promociju ovog velikog uspjeha. Proljetna zora – Zenička Čimburijada sada je jedini element nematerijalne kulturne baštine na Listi grada Zenice i Zeničko-dobojskog kantona. Nadamo se da će naš uspjeh potaknuti i druge zajednice da prepoznaju i njeguju svoje nematerijalno naslijeđe“, ističu iz Foruma građana Zenica.

Iz Foruma građana zahvalili su svim institucijama i građanima koji su održavali i očuvali ovu tradiciju kroz godine.

Zenička Čimburijada – Tradicija

Zenička Čimburijada je manifestacija koja se tradicionalno obilježava 21. marta, simbolično označavajući dolazak proljeća. Građani Zenice spontano se okupljaju na obalama rijeka, u društvu obitelji, prijatelja i gostiju, kako bi pripremili zenički čimbur – jelo od jaja s dodatkom koprive, mladog luka i drugih proljetnih biljaka.

Ova tradicija obilježavanja prvog dana proljeća seže duboko u prošlost, a prvi zapisani primjeri datiraju iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Doček proljeća započinje zorom, a druženje traje cijeli dan, privlačeći tisuće posjetitelja svih uzrasta.

Zenička Čimburijada je prepoznata po veseloj atmosferi i sadržajima koji su prilagođeni svim generacijama, čineći je značajnim običajem za građane svih nacija, vjera i dobi.

„Posljednjih desetljeća organizaciju ove manifestacije preuzima Forum građana Zenica uz podršku lokalne zajednice. Zenička Čimburijada prepoznata je i na globalnoj razini. Renomirani portal AccuWeather uvrstio je Bosnu i Hercegovinu, sa zeničkom Čimburijadom, među deset najboljih proljetnih manifestacija na svijetu. Danas, Zenička Čimburijada simbolizira zajedništvo i veselje, obilježavajući dolazak proljeća na jedinstven način“, navodi se u priopćenju Federalnog ministarstva kulture i sporta.

I ove godine na Čimburijadi su sudjelovali posjetitelji iz susjednih zemalja, uživajući u manifestaciji. Za ovu priliku pripremljeno je više od 1.500 jaja, a čimbur je podijeljen navijačima na utakmici BiH – Ukrajina.

Adnan Husić je vrijedan momak koji je prošao trnje da bi došao do ovoga gdje je sada a to su sušare kojima se bavi a pored toga otkupljuje puno vrsta bobičastog voća kao i bilja koje suši i izvozi.

Od malih nogu je uz oca i majku radio ovaj posao i to mu je bila životna želja da jednog dana i on ima svoju otkupnu stanicu i sušaru koja je u rangu sa najboljim sušarama u BiH. Na svojoj zemlji je napravio vikendicu koju je pretvorio u kancelariju i uspješnu firmu. Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas.

Vrijeme svinjokolje u punom je jeku diljem regije, a miris domaćih kobasica neizostavan je dio ovog godišnjeg običaja. Ako želite sami pripremiti tradicionalne kobasice koje će biti pun pogodak za obiteljske stolove, donosimo vam recept koji spaja iskustvo generacija i savršenu ravnotežu okusa.

Sastojci:

10 kg svinjskog mesa (70% but, 30% špic rebra)
2 kg tvrđe slanine
200 g soli
20 g mljevenog crnog papra
50 g mljevene crvene paprike (slatke ili ljute, po ukusu)
30 g češnjaka (sitno nasjeckanog ili zgnječenog)
100 ml domaće rakije (opcionalno, za bolju konzistenciju i okus)
crijeva za kobasice

Priprema:

Mljevenje mesa

Meso i slaninu izrežite na manje komade i sameljite na srednje velikoj rešetki. Pazite da meso bude dobro ohlađeno kako bi se lakše obrađivalo.

Dodavanje začina

Dodajte sol, papar, papriku i češnjak te smjesu dobro izmiješajte. Ako želite intenzivniji okus, ostavite smjesu da odstoji preko noći u hladnjaku.

Punjenje kobasica

Pripremljena crijeva dobro operite i napunite smjesom koristeći stroj za punjenje. Pazite da kobasice nisu previše napunjene kako ne bi pucale.

Sušenje

Kobasice objesite na prozračno mjesto s konstantnom temperaturom (10-15°C). Sušenje traje 2-3 tjedna, ovisno o debljini kobasica i uvjetima.

Čuvanje

Kada se osuše, kobasice čuvajte na hladnom i suhom mjestu. Idealne su za zimu, bilo da ih pečete, kuhate ili koristite u varivima.

Savjet za kraj:

Za dodatni aromatičan dodir, dio kobasica možete dimiti na bukovini ili hrastovini, čime dobivate nezaboravan okus koji se prenosi s generacije na generaciju.

Vrijeme je da uživate u zimskim delicijama uz okus domaćih kobasica – recept koji nikada ne razočara!

Deterdženti koji ostavljaju tragove na odjeći su nešto zaista frustrirajuće, zar ne? No, ne brinite, sada vam stručnjaci za čišćenje otkrivaju kako ih ukloniti. Ako preopteretite perilicu, deterdžent se neće dobro oprati u vodi. Umjesto toga, može završiti na odjeći, u obliku bijelih ili plavih mrlja, traga voska ili krute teksture.

Možda ste mislili da ih je nemoguće ukloniti, ali stručnjaci za čišćenje iz The Suna rekli su The Sunu da ih možete očistiti – alkoholnim octom.

Stručnjaci su objasnili: “Mrlje od deterdženta za pranje rublja mogu se pojaviti ako deterdžent nije dobro ispran. Srećom, ove vrste mrlja prilično je lako ukloniti. Za uklanjanje mrlja pomiješajte jednu šalicu octa s četvrtinom vode u sudoperu. Stavite zaprljani odjevni predmet u otopinu i trljajte tkaninu o sebe kako biste očistili deterdžent.”

Ostavite odjevni predmet da odstoji sat vremena i stavite ga u mašinu samog ili s nekoliko odjevnih predmeta. Ključno je ne preopteretiti perilicu kako bi deterdžent mogao izaći iz tkanine.

Bosna i Hercegovine privlači sve više ljubitelja biciklizma iz različitih dijelova svijeta. Međutim, koji su koraci potrebni da se cikloturizam u BiH razvija na održiv način? Kako ostvariti ekonomsku dobit za lokalne zajednice uz istovremeno očuvanje prirode i povezivanje s drugim turističkim iskustvima i atrakcijama duž određene biciklističke rute?

Vidimo se 29.11. u Etno selo Čardaci (Vitez) da razgovaramo o zajedničkoj viziji i budućim koracima za održivi razvoj cikloturizma u BiH! Za više informacija o agendi i prijavi na radionicu kliknite na: https://www.surveymonkey.com/r/cikloturizam

Vlada SAD-a, putem projekta #USAIDTurizam, podržava aktere avanturističkog sektora u razvoju, unapređenju i promociji održivih i sigurnih avanturističkih programa u Bosni i Hercegovini, koji će pozicionirati zemlju kao jednu od najboljih avanturističkih destinacija u svijetu.

Pozivamo predstavnike biciklističkih klubova, turoperatera koji prodaju biciklističke ture, te predstavnike turističkih zajednica, regulatornih institucija i sve ostale koji se bave kreiranjem različitih biciklističkih ruta, njihovom promocijom i prodajom u sklopu turističkih paketa da prisustvuju ovoj jednodnevnoj radionici – poručili su organizatori.

Hrvatski kapetan Luka Modrić često se bavi i raznim drugim aktivnostima izvan nogometa, zna zaigrati tenis i padel s prijateljima, a voli i biciklirati.

Još prije nekoliko godina pohvalio se električnim biciklom koji je proizveo Rimac, a sada se odlučio na zanimljiv odabir i prije svega neobičan dizajn koji neodoljivo podsjeća na motocikl.

Modrić je za vrijeme okupljanja reprezentacije izabrao The Ruffian, električni bicikl kompanije Ruff Cycles.

Riječ je o modelu koji košta 6200 eura, a zanimljivo, proizvodi se mjestu u sastavu Travnika.

Bicikl je osmislio Hrvat Pero Desnica, a koliko je popularan u svijetu električnih bicikala, govori i podatak da je Cristiano Ronaldo vlasnik dvaju bicikala, kupio je jedan za sebe, a drugi za suprugu.

Jeste li čuli već za biljku naziva Drvo života ili Dracaena fragrans? Ova je vrsta porijeklom s Madagaskara, a naziva se i drvo života ili mirisni zmajevac. Popularna je zbog lijepog i mirisnog cvijeta koji rijetko cvjeta na otvorenom. Listovi su joj nešto širi, pa je čest izbor i za kućni uzgoj. Lako se održava, ali nije prigodna za uzgoj na otvorenom.

Zapravo, savršena je za uzgoj u zatvorenom, iznimno je otporna, a do propasti je može dovesti samo zanemarivanje njezinih potreba. Često je vidimo u hotelima i uredima, a evo što još morate znati o njezi.

Rijetko je koja sobna biljka toliko prilagođena uzgajanju u zatvorenom prostoru kao što je dracena, biljka iz porodice agavaceae, poznatija pod imenom drvo života. Na nju ćete redovito naići u institucijama, uredskim prostorima ili u predvorju banaka te hotela. Gdje god je postavili, ta će biljka pronaći način za prilagodbu negostoljubivim uvjetima koje takvi prostori mogu ponuditi – suhi zrak, rijetko zalijevanje, nedostatak svjetlosti te opća minimalna briga za razvoj i rast. Do propasti je može dovesti krajnje zanemarivanje njezinih potreba za vodom, no riječ je o otpornoj biljci, pa se događa da se i u tim situacijama oporavi te vrati u život.

Kao i većina sobnih biljaka, dracena potječe iz područja tropskih i suptropskih krajeva Azije, Australije, Afrike te Malezije gdje postoji oko 150 vrsta. Rastu kao drveće ili grmlje, a najpoznatiji je obični zmajevac, dracaena draco, porijeklom s Kanarskih otoka. Može narasti više od 15 metara. Svaka grana pri vrhu ima skupinu sivo-zelenih listova, a u kori se nalazi crvena smola, odnosno tzv. zmajeva krv, što je potaknulo stvaranje legende o nastanku te biljke. Naziv dracena dolazi od grčke riječi drakaina, što znači ‘ženski zmaj‘, a povezano je s legendom da je drvo biljke izniklo na mjestu gdje se prolila zmajeva krv nakon što je zmaj izgubio život u borbi sa slonom.

OPLEMENJUJE DOM ČISTIM ZRAKOM

Za sobni uzgoj, posebice za uredske prostorije, često se uzgajaju vrste kao što su dracaena fragrans ili dracaena tricolor koje izgledaju vrlo dekorativno, no osim otpornošću, odlikuju se i sposobnošću pročišćivanja zraka. Zahvaljujući istraživanju koje je 90-ih godina 20. st. provela agencija NASA (National Aeronautics and Space Administration), otkriveno je da sobne biljke ne samo da obogaćuju zrak kisikom nego ga oslobađaju i od toksičnih tvari poput formaldehida, benzena ili trikloretilena. Istraživanje je pokazalo da određene sobne biljke tijekom 24 sata mogu ukloniti i do 87 % zagađivača zraka. Biljke poput filodendrona (lat. philodendron) te klorofita (lat. chlorophytum comosum) najefikasnije su u pročišćavanju zraka od molekula formaldehida, a sobne biljke drvo života (lat. dracaena fragrans) ili spatifilum (lat. spathiphyllum) odstranile su i do 80 % benzena iz zatvorenih prostorija.

Međutim, da bi biljke kvalitetno pročišćavale zrak, preporuka je agencije da se postave minimalno dvije biljke unutar 10 kvadratnih metara u prostoru sa stropom na visini do tri metra.

LIJEPA U MALOM I VELIKOM IZDANJU

Ovisno o vrsti, dracena može u prostoru narasti i do tri metra visine, kao što su primjerci dracaene deremensis čije stablo s godinama gubi listove, a novi rastu na vrhu biljke, pa ona izgledom podsjeća na palmu. Visina biljke može se kontrolirati rezanjem vrhova, a već nakon nekoliko tjedana malo ispod reza pojavit će se novi izboji.

Budući da je biljka dugovječna i raste relativno sporo, vrlo je vjerojatno da će se seliti s vlasnikom, što nije nikakav problem jer se vrlo brzo prilagođava novim uvjetima, ne gubeći dio lišća, kao što je slučaj kod ficusa benjamina.

STVARI KOJE TREBA IZBJEGAVATI KOD UZGOJA DRACENE:

1. DIREKTNA SUNČEVA SVJETLOST

Smeđe mrlje na listu. Najvjerojatnije je uzrok oštećenje od direktnog sunca, pa je biljku potrebno smjestiti na sjenovito mjesto.

2. PROPUH

Listovi padaju i žute. Truljenje korijena uzrokovano pretjeranim zalijevanjem. Količina vode kojom se zalijeva biljka ovisi o nizu faktora – propusnosti zemlje, sobnoj temperaturi, razvijenosti biljke, zasićenosti zraka vlagom te (ne)izloženosti suncu. Provjerite jesu li rupe na dnu tegle propusne, dopustite da se tlo osuši između zalijevanja i nikada ne ostavljajte vodu u njezinu podlošku.

3. PRETJERANO ZALIJEVANJE

4. LISTOVI SU BLIJEDI, BEZBOJNI

Nedovoljno svjetla ili nutrijenata u supstratu. Nedostatak svjetlosti lako ćemo prepoznati prema tankim te izduženim izdancima što rastu u smjeru izvora svjetla. Premjestite biljku na bolju lokaciju gdje će primiti više svjetlosti i počnite je češće dohranjivati. U nekim slučajevima u toplim i osvijetljenim uredskim prostorijama biljke je potrebno dohranjivati svaka dva tjedna.

5. DONJI LISTOVI NAGLO OTPADAJU

Biljka reagira na nagle promjene u okolišu kao što je pad temperature, pogotovo nove biljke koje se još trebaju prilagoditi uvjetima u novom domu. Kad je u pitanju temperatura zraka, najviše im odgovara do 21 °C, s tim da se mogu prilagoditi ako je temperatura za koji stupanj viša ili niža od optimalne.

6. SMEĐE MRLJE NA DONJEM DIJELU LISTA ZNAK SU DA SU BILJKU NAPALE UŠI

Mehanički očistiti površinu lista i u narednih nekoliko tjedana ponoviti postupak.

Izvor: Dom&Dizajn

Fra Mirko Majdandžić, svećenik iz župe Brestivsko, zajedno sa svojim mladima iz župnog zbora posjetio je korisnike Staračkog doma Brnjaci i svojim prisustvom uljepšao njihov dan.

Uz gitaru i pjesmu, Fra Mirko je stvorio veselu atmosferu, pjevajući zajedno s korisnicima doma.

Svojom jednostavnošću i toplinom, fra Mirko je podsjetio na važnost brige za starije osobe i na to koliko im značaju ovakvi trenuci druženja. Pjesmom i pozitivnim duhom, Fra Mirko je donio radost i osmijeh na lica svih prisutnih, pokazujući da male geste pažnje mogu napraviti veliku razliku.