Predsjednik HDZ-a 1990 i zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović, bio je gost Klix Studija, gdje je otvoreno govorio o ključnim političkim i ekonomskim pitanjima u Bosni i Hercegovini poput minimalne plaće, funkcioniranja Vijeća ministara ali i vezama s drugim političarima.

Cvitanović je istaknuo kako je povećanje minimalne plaće na brzinu donijelo više štete nego koristi jer nije bilo popraćeno adekvatnim mjerama.

“Minimalna plaća izaziva veliku pažnju i dobro je što se o tome konačno priča, ali nije logično da je to urađeno bez potrebnih odluka koje bi pratile bruto plaće. Naše gospodarstvo trenutno ne može odgovoriti na to povećanje. Treba tražiti rješenje koje bi balansiralo između interesa poslodavaca i radnika – recimo da minimalna plaća bude oko 800 KM, ali smatram da bi realno trebalo da ne bude ispod 1.000 KM”, kazao je Cvitanović.Dodao je kako nije znao za ovu odluku Vlade FBiH ali da vjeruje da će sve što se dogodilo biti motiv premijeru i Vladi FBiH da žurno djeluju i pronađu kompromis. Kada je riječ o smjeni ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, Cvitanović je bio odlučan.

“Da, glasat ću za njegovu smjenu. To je stvar političkog bontona i proces koji je trebao davno započeti. On sam je trebao podnijeti ostavku. Sve što smo vidjeli dovoljno je dokazivo, a problematično je što je osoba s takvim backgroundom imala pristup vrlo tajnim podacima”, poručio je Cvitanović.

Osvrnuo se i na ulogu OSA-e (Obavještajno-sigurnosne agencije) u izdavanju odobrenja za pristup tajnim podacima. “OSA provjerava samo navode na osnovu upitnika koji ispunjava kandidat, a problem je u navodima koje je Nešić naveo. Koliko imam informacija, radi se dodatna provjera i on će vjerojatno izgubiti pravo na pristup tajnim podacima”, dodao je Cvitanović.

Govoreći o potencijalnoj smjeni ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, Cvitanović je izrazio sumnju da će se takva inicijativa realizirati.

“Mislim da njegova smjena neće doći do Doma naroda. SDA sigurno neće podržati smjenu Konakovića, a sa NiP-om smo u koaliciji na nivou Federacije. Za razliku od Nešića, ovdje nema utemeljenih osnova za optužbe o kriminalnim djelima”, istakao je Cvitanović.

Komentirao je i saslušanje pred Parlamentom BiH zbog propale organizacije samita balkanskih lidera u Neumu, kazavši kako je predsjedavajuća Vijeća Ministara Borjana Krišto pokazala “neodgovorno i neprihvatljivo ponašanje” nedolaskom na spomenuto saslušanje.

Cvitanović je otvoreno kritizirao rad Vijeća ministara BiH, smatrajući ga neefikasnim.

“Vijeće ministara trenutno ne radi dobro, ali ga je teško rekonstruirati zbog procedura koje omogućavaju opstrukcije. Neke nove većine su moguće samo na određenim točkama, ali kompletna rekonstrukcija trenutno nije realna”, poručio je Cvitanović.

Komentirao je i izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića vezane za potencijalnu rekonstrukciju vlasti, naglašavajući kako on ima hrabrosti za tako nešto.

“Imam ponudu za Izetbegovića, isti dan da se dogodi izmjena izbornog zakona tako da Hrvati mogu birati člana Predsjedništva i mi glasamo za smjenu Čovića i izbacivanje HDZ-a”, istakao je Cvitanović.

Posebno se osvrnuo na problem nepromjene izbornog zakona, naglašavajući da to najviše odgovara HDZ-u.

“Već 20 godina Dragan Čović dobiva izbore s istim partnerima, a zakon ostaje isti. Trojka ga je nadmudrila obećavši promjenu izbornog zakona bez izmjena Ustava, ali prošle su dvije godine i ništa se nije dogodilo”, istakao je Cvitanović

Govoreći o situaciji oko imenovanja direktora KCUS-a, istakao je da će ministar Nediljko Rimac podržati imenovanje u onom trenutku kada predloženi kandidat bude ispunjavao sve zakonom predviđene kriterije.

Na kraju, osvrnuo se na svoje veze s nekim političarima, kao što je ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak.

“Isakov otac i ja smo iz istog sela, Varvara, na izvoru Rame. Znamo se zbog te zemljopisne povezanosti, smatram da Ramo na osebujan način radi dobro svoj posao”, poručio je Cvitanović.

Cvitanović je kroz razgovor jasno istaknuo da je spreman za političke poteze i promjene koje će biti u interesu građana BiH, bez obzira na političke i etničke podjele

Patološka je potreba da se iznose neistine na rad Vlade FBiH, napisao je Nikšić.

Nermin Nikšić:”Efekti odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM, su 468 miliona KM doprinosa. Želim još jednom potvrditi i ponoviti da nijedna KM ne ide u budžet Federacije za bilo koji vid javne potrošnje.

256 miliona KM su obojeni imenom i prezimenom, sredstva Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja i mogu se koristiti samo za isplatu penzija i poboljšanje standarda penzionera.

183 miliona su sredstva koja pripadaju zdravstvenom osiguranju. Od 183 miliona, 10,2 posto ide u fond solidarnosti Federacije, ostalo ostaje kantonima.

Zatim, kako je i najavljivano, Vlada je novim budžetom planirala 100 miliona KM koji će ići za refundaciju i subvencije doprinosa u vezi sa odlukom o minimalnoj plaći putem Zavoda za zapošljavanje”.

Tužiteljstvo BiH predložilo je Sudu BiH produljenje pritvora ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću za još dva mjeseca, a ročište o tome održat će se danas, izjavila je za Srnu Nešićeva odvjetnica Senka Nožica.

Precizirala je da je ročište o produljenju pritvora zakazano za sutra u 13:30 sati.

Sud BiH je 29. prosinca odredio jednomjesečni pritvor Nenadu Nešiću. Pritvor je također određen i direktoru tvrtke “Legend” Mladenu Lučiću te direktoru “Puteva Republike Srpske” Milanu Dakiću.

Oni su uhićeni u prosincu prošle godine u okviru akcije “Tunel dva”.

Tužiteljstvo BiH tereti ih za “udruživanje radi počinjenja kaznenih djela, zlouporabu službenog položaja ili ovlasti te primanje mita”.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi na hitnoj sjednici zakazanoj za danas razmatrati prijedloge zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti osobnih podataka BiH, koji su prioriteti na europskom putu BiH.

Savjet ministara utvrdio je sredinom prosinca prijedloge ovih zakona koji nose oznaku “EI” kao potvrdu odgovarajuće usklađenosti s pravnom tekovinom EU i time preduzeo relevantne korake za dobivanje datuma za otvaranje pregovora BiH s EU.

Prijedlog zakona o graničnoj kontroli upućen je Predstavničkom domu za razmatranje po hitnoj proceduri, dok je za Prijedlog zakona o zaštiti osobnih podatak predložen skraćeni postupak.

Početak hitne sjednice zakazan je za 10.00 sati, a po njenom okončanju trebalo bi da bude održana redovna.

Na dnevnom redu redovne sjednice je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o parlamentarnom nadzoru, koji bi poslanici trebali razmatrati po hitnom postupku.

Poslanici bi trebali razmatraju i posebni izvještaj u vezi sa sprječavanjem rizika apatridije u BiH, čiji podnosilac je Institucija ombudsmana za ljudska prava, kao i izvještaj o stanju radiacione i nuklearne bezbjednosti u BiH u 2023.

Na predloženom dnevnom redu su i izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o financijskoj reviziji institucija BiH za 2023. godinu, kao i godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2023. godinu.

Pred poslanicima bi se trebao naći i izvještaj komisije Kolegijuma o postizanju suglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakona BiH u drugom čitanju, koji je predložio Denis Zvizdić, kao i izvještaj komisije Kolegijuma o postizanju suglasnosti o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti prometa na putevima u BiH.

Na dnevnom redu bi se trebalo naći i nekoliko poslaničkih inicijativa, kao i davanje suglasnosti za ratifikaciju sporazuma između BiH i EU o suradnji između organa BiH nadležnih za pravosudnu suradnju u krivičnim stvarima i Agencije Europske unije za suradnju u krivičnom pravosuđu /Eurojust/. (Izvor: BHRT)

Razgovor o Zakladi Ljudsko bratstvo, Paneuropskoj Uniji BiH i situaciji u BiH

Akademik mons. Franjo Topić u pratnji osobnog tajnika Željke Galića se sastao s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, Andrejem Plenkovićem, u Banskim dvorima u Zagrebu. Razgovarali su o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i važnosti nastavka europskog puta BiH.

Profesor Topić je predstavio Zakladu Ljudsko bratstvo, koja je inspirirana idejama pape Franje i rektora Kairskog sveučilišta  Ahmeda El Tayeba. 

Premijer je pohvalio rad Zaklade na ekumenskom i međureligijskom dijalogu.

Razgovaralo se i o djelovanju Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, čiji je predsjednik profesor Topić. Profesor Topić je informirao predsjednika Vlade Plenkovića o sastavu novog predsjedništva Paneuropske unije BiH, a koje okuplja ugledne javne osobe koji pripadaju svim trima konstitutivnim narodima. Također je bilo govora i o skorašnjoj Skupštini Međunarodne PEU. Inače,  premijer Plenković je  i član predsjedništva Hrvatske paneuropske unije.

Profesor Topić je zahvalio premijeru Plenkoviću za sve što čini za Hrvate u BiH i za čitavu BiH na gospodarskom, kulturnom i političkom području. Složili su se o velikoj važnosti izgradnje još boljih odnosa  između Hrvatske i BiH kao dvije susjedne i prijateljske zemlje.

Izvor: Zaklada Ljudsko bratstvo

Aktualni i budući predsjednik Zoran Milanović izjavio je u srijedu da će njegova inauguracija za idući mandat biti održana 18. veljače u Uredu predsjednika.

Inauguracija će biti kao i prošli i pretprošli put i prije toga – 18. veljače u Zagrebu, izjavio je Milanović u Zaboku.

Nakon razmišljanja i dilema, dodao je danas Milanović, odlučio se da inaugiracija ipak bude ponovno u uredu predsjednika na Pantovčaku.

Nisam bio 100 posto siguran što učiniti, kao što sam bio siguran prije pet godina. Iskreno govoreći, nisam ni sebe uspio uvjeriti u temeljenost nekakve promjene odluke, rekao je, upitavši što bi sada radio na Markovu trgu ako prije pet godina nije bio tamo na inaugiraciji za prvi mandat.

Na pitanje koga misli pozvati, odgovorio je da će to biti neki prijatelji, neki članovi obitelji koje nije zvao. Osim majke i nećakinje i najuži obitelji nije bio nitko (na prvoj inaugiuraciji), rekao je.

Stranih državnika neće biti jer je to, rekao je, “naša fešta”.

Potvrdio je da će poslati pozivnicu i u Vladu, a premijer je, kaže, odgovorio što je odgovorio i to je njegovo pravo: “Neće doći, neće doći!”

Upitan kako je to doživio ponovio je da što se tiče čestitanja, nije ni on čestitao.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je prijedlog budžeta za 2025. godinu u iznosu od 8,25 milijardi KM.

Federalni ministar finansija Toni Kraljević rekao je da su usvajanju prethodile maratonske konsultacije te je istakao da je riječ o budžetu koji je za 773 miliona KM veći u odnosu na prošlu godinu.

Objasnio je da će za poplavljena područja biti utrošeno 50 miliona KM, a za Fond solidarnosti 77 miliona KM.

“Ono što posebno treba napomenuti su dodatna izdvajanja i za unapređenje cestovnog i željezničkog saobraćaja. U tom kontekstu treba napomenuti kako Vlada FBiH u ove dvije godine faktički na plećima nosi Autoceste FBiH koje su kroz prihode od krajnjih korisnika trebale uplatiti u budžet 363 miliona KM, no svjesni važnosti izgradnje infrastrukturnog projekta koridora 5C, Vlada FBiH nosi i ovi nedostajući dio u budžetu”, objasnio je Kraljević.Napomenuo je i da će 100 miliona KM će biti raspoređeno obrtnicima i poduzetnicima.

Današnjim zaključkom precizirano je da će Vlada Federacije BiH od ovog iznosa obavezati kantone da 10 posto dodijeljenih sredstava iskoristi za unapređenje zdravstvenih usluga po kantonima.

Tekući transfer Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH povećan je za 20 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu i jasno pokazuje predanost jačanju zdravstvenog sistema. Tekući transferi pojedincima planirani su u iznosu od 4.741,3 miliona KM, što je za 429,3 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.

Planirani transfer od 26 miliona KM za civilne žrtve rata osigurava nastavak podrške onima koji su pretrpjeli strahote rata. Povećanje transfera za lica s invaliditetom od 40 miliona KM predstavlja značajan korak ka podršci osobama sa invaliditetom. Namijenjena sredstva omogućavaju bolji pristup neophodnim uslugama i dodatnu pomoć za poboljšanje kvaliteta života.

Donald Trump je danas postao novi predsjednik SAD-a, a jedan dio njegovog govora koji je ubrzo postao viralan na socijalnim mrežama, a koji je jako interesantan u kontekstu društvenih dešavanja u Americi.

Naime, u jednom dijelu svog govora, Trump je rekao da će “američka politika biti u skladu s pozicijom da postoje dva spola.”

Ova izjava je posebno zanimljiva kada uzmemo u obzir borbu između frakcija bliskih najvećim strankama u SAD-u, Demokratskoj i Republikanskoj, a koja se vodi upravo po ovom pitanju.

Riječ je o stavu konzervativaca kojeg je Trump ponovio, a za koji demokrate kažu da “negira postojanje transrodnih osoba.”

Republikanci su stava da su transrodne osobe “ljudi koji su i dalje biološki muškarci ili žene”, te da terapije i operacije koje dolaze uz tranziciju kroz koju prolaze ove osobe “tu činjenicu ne mijenjaju.”

S druge strane, demokrate ukazuju na visok stepen depresije i samoubistava među osobama koje se identifikuju kao transrodne, te govore kako “ovakvi stavovi pridonose takvim negativnim trendovima.”

Bidenova administracija je u mnogočemu podržala transrodne osobe, dok je Trump obećao da će potpisati izvršnu odredbu gdje će “zvanično izjaviti da postoje samo dva spola.”Poseban fokus republikanaca, pa i Trumpa, su sportovi. Tačnije, činjenica da transrodne osobe koje se identifikuju kao žene, a koje republikanci nazivaju “biološkim muškarcima”, imaju pravo da se bave profesionalnim i amaterskim sportom u SAD-u.

Ipak, ovdje vrijedi istaći da, prema riječima predsjednika NCAA-a, asocijacije koja regulira sportska takmičenja u kojima učestvuju univerziteti u SAD-u, “postoji manje od 10 transrodnih osoba koji se bave amaterskim sportom” u Americi.