- oglas -

Rusi pripremaju masivni napad na Kijev? “Ako sad izgube, Putin pada”

Pročitajte i ovo

Lijenost nije razlog zašto stalno odgađate stvari, ključna je druga stvar

Ako konstantno odugovlačite s obavljanjem zadataka, osjećate se krivo i život vam je u haosu, vjerovatno se pitate zašto...

Preminula šestomjesečna beba u Srbiji

U Hitnu pomoć Doma zdravlja u Kuršumliji primljena je šestomjesečna beba koja je bila bez znakova života Dijete je prethodnog...

U BiH porastao broj prevara preko internet kupovine, posebno starijih osoba

Sve više prevara u slučajevima internet kupovine u posljednje vrijeme prijavljuje se i udruženjima potrošača u BiH, potvrdila je...
- Advertisement -

RAT u Ukrajini već je neko vrijeme u pat-poziciji, ali sve je više upozorenja da je Rusija planira preokrenuti novom velikom ofenzivom na proljeće – ili čak prije njega.

- Advertisement -

Ukrajinske snage su ove jeseni oslobodile golema područja na jugu i istoku zemlje, ali nakon toga su, bilo zbog vremenskih uvjeta, nedostatka teškog naoružanja, uspješnog ruskog utvrđivanja ili nekog drugog razloga, evidentno izgubile zamah.

Ruske snage su pak, i to primarno plaćenici iz grupe Wagner Jevgenija Prigožina, nastavile s bjesomučnim napadima na grad Bahmut i okolicu, u uzaludnom pokušaju da do kraja zauzmu Donjecku oblast, jednu od četiri pokrajine, čiju je aneksiju Vladimir Putin ilegalno proglasio još krajem rujna.

Vagnerovci ne uspijevaju osvojiti Bahmut još od kolovoza, unatoč golemim gubicima, ali zato su prošlog tjedna konačno uspjeli osvojiti obližnji i daleko manji gradić Soledar, također uz izuzetno teške gubitke.

Kao topovsko meso za zauzimanje Soledara poslužili su im zatvorenici koje je Prigožin vrbovao po zatvorima diljem Rusije, slično kao što mobilizirani ruski rezervisti bez gotovo ikakve obuke služe regularnoj ruskoj vojsci za popunjavanje linije fronte.

Ruski neovisni medij: Putin će mobilizirati pola milijuna ljudi

Do zimske ratne pauze, dakle, nije došlo iako su je mnogi predviđali. Ali trenutne borbe mogle bi biti samo uvertira u novu veliku ofenzivu, otprilike godinu dana nakon one početne. Na bojište je dosad navodno poslana samo polovica mobiliziranih Rusa, dok je drugi dio ostao na obuci, kao strateška rezerva koju će aktivirati u ključnom trenutku.

Ruski neovisni medij Volya Media objavio je u utorak dramatičan izvještaj koji nije moguće neovisno potvrditi, ali prema kojem Putinov režim priprema novu veliku mobilizaciju s ciljem regrutiranja čak 500 tisuća novih vojnika, povrh 300 tisuća koji su već regrutirani u prvoj “djelomičnoj mobilizaciji” ove jeseni.

Isti broj iznio je dužnosnik ukrajinske vojno-obavještajne službe Andrij Černjak za američki Politico tvrdeći da će planirana mobilizacija početi već ovog mjeseca. Zanimljivo je da je Putin već demantirao ovakve spekulacije u prosincu tvrdeći da je “besmisleno” govoriti o novoj mobilizaciji jer je samo polovica već mobiliziranih poslana u Ukrajinu.

Da prva mobilizacija ipak nije bila dovoljna, drži i ruski bivši obavještajac i separatistički zapovjednik Igor Girkin, koji predviđa drugi krug mobilizacije za veljaču.

“Ako Rusija ovaj put izgubi, onda će Putin pasti”

Ukrajinci se pak, izgleda, međusobno ne slažu koji će cilj nova ruska ofenziva imati. Prema izjavi Vadima Skibickog, zamjenika načelnika vojno-obavještajne službe, za Guardian, mobilizirani neće biti poslani na Kijev, već u Donjecku, Harkivsku, Hersonsku i Zaporišku oblast. Ukrajinska obrana na granici s Bjelorusijom sada je naprosto prejaka za novi napad, po njegovoj ocjeni.

“Ako Rusija ovaj put izgubi, onda će Putin pasti”, predviđa Skibicki opisujući iduću fazu rata kao Putinov “posljednji pokušaj”.

A prema izvještaju lista Volya Media, koji se poziva na neimenovane izvore u ruskom zapovjedništvu, Putinovo postavljanje načelnika glavnog stožera oružanih snaga Rusije, generala Valerija Gerasimova, na mjesto zapovjednika vojne operacije u Ukrajini izravno je povezano s ovim planovima. Putin mu je na taj način dao zeleno svjetlo, ali ga je u isto vrijeme učinio glavnim odgovornim za eventualni poraz.

 

 

On je, navodno, arhitekt plana ofenzive koja će uslijediti iza te mobilizacije i koji je odobrio sam Putin, a koja će ovog puta ići sve do Lavova na krajnjem zapadu zemlje, prenosi New York Post. Američki Institut za ratne studije čak je spekulirao da će Putin proglasiti novi krug mobilizacije u govoru koji je održao u srijedu, ali to se nije dogodilo.

Cilj je, ustvari, izbiti na ukrajinsko-poljsku granicu i blokirati pravce opskrbe Ukrajine zapadnim oružjem i streljivom, u nadi da će tako dokrajčiti ukrajinske kapacitete za nastavak rata. U isto vrijeme, ruske snage smještene u Belgorodskoj oblasti krenule bi u novi napad na Harkiv.

Hoće li se Bjelorusija uključiti u rat?

I kao što je ruska vojska u veljači i ožujku 2022. pokušala osvojiti ili barem opkoliti Kijev, nadirući južno iz Bjelorusije, ukrajinski dužnosnici i zapadni analitičari misle da će to pokušati još jednom, u velikoj Putinovoj igri na sve ili ništa. A ovog puta bi im se, upozoravaju, mogla pridružiti i bjeloruska vojska, koja se dosad nije izravno uključivala u rat.

Takve spekulacije samo su ojačane novim gomilanjem ruskih i bjeloruskih snaga na granici Bjelorusije i Ukrajine, još jednim zajedničkim vojnim vježbama koje su u ponedjeljak započele u toj zemlji – baš kao što su takve vojne vježbe lani poslužile kao paravan za invaziju – ali i učestalim sastancima Putina i bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Kad je Putin posjetio Bjelorusiju 19. prosinca, prvi put od početka pandemije covida-19, mnogi su protumačili njegov posjet kao pritisak na Lukašenka, koji se dosad opirao ulasku Bjelorusije u rat, da to konačno napravi.

Krajem prosinca dvojica predsjednika i bliskih saveznika sastala su se čak dva puta u 24 sata kako bi “finalizirala mnoga pitanja”, kako je opisano u službenom priopćenju Minska. Treba, doduše, primijetiti da se o bjeloruskom uključivanju u rat spekulira još od lipnja prošle godine i da se nova ofenziva sa sjevera otada najavljivala više puta bez da je do nje ikad došlo.

Glavni zapovjednik oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni, prošlog je mjeseca u intervjuu za Economist rekao da se ukrajinska vojska priprema za novi ruski pokušaj osvajanja Kijeva, za koji smatra da bi se mogao dogoditi u veljači ili ožujku, “u najgorem slučaju već krajem siječnja”.

“Ruska mobilizacija je uspjela”

Iako je od početka mobilizacije u rujnu svijet mogao vidjeti brojne primjere nesposobnosti ruske vojske da obuči, smjesti, nahrani i opremi regrute i potpunog nemara za njihovu sigurnost i borbenu spremnost, Zalužni upozorava da ovaj kaos može navesti na krivi zaključak.

“Ruska mobilizacija je uspjela. Nije istina da su njihovi problemi toliko strašni da se ti ljudi neće boriti. Hoće. Car (Putin) im kaže da idu u rat i oni idu u rat. Proučavao sam povijest dva čečenska rata – bilo je isto”, istaknuo je ukrajinski zapovjednik.

“Možda nisu najbolje opremljeni, ali i dalje nam predstavljaju problem. Procjenjujemo da imaju rezerve od 1.2 do 1.5 milijuna ljudi… Rusi pripremaju oko 200.000 vojnika. Nimalo ne sumnjam da će opet pokušati osvojiti Kijev”, dodao je, navodeći kako Rusi sad “negdje iza Urala pripremaju nove resurse”.

Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov istog je dana u intervjuu za još Guardian iznio sličnu prognozu o novoj ofenzivi “vjerojatno u veljači, kao prošle godine”, nakon što 150 tisuća mobiliziranih dovrši tromjesečnu obuku.

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je u ponedjeljak ustvrdio da “Rusija priprema novi pokušaj preuzimanja inicijative u ratu”, naglašavajući koliko je zbog toga važno da zapadne zemlje “ubrzaju donošenje odluka” oko nove pomoći njegovoj zemlji, aludirajući na tenkove i drugo teško naoružanje oko kojeg se Njemačka i druge članice NATO-a i dalje ne mogu složiti.

Zastupnik ukrajinske Verhovne Rade iz njegove stranke Sluga naroda, Jehor Černijev, također ovaj tjedan upozorio da bi Putin mogao “početi novu ofenzivu na Kijev i simultano” pokušati “odsjeći glavne transportne rute” sa zapada.

Druga opcija koju Putin ima je osvojiti istok zemlje, ali “istovremeno početi pripreme za iduću vojnu kampanju kako bi postigao svoj cilj – eliminaciju naše državnosti i aneksiju Ukrajine”, po Černijevu.

“Sad je apsolutno jasno da Putin planira veliku ofenzivu, vjerojatno ključnu ofenzivu, između sredine siječnja i početka travnja. Već imamo znakove da pokušava formirati novu vojsku od 300 tisuća ljudi da bi napao sa sjevera i istoka, kao i s Crnog mora”, upozorio je prošlog mjeseca vojni analitičar britanskog Evening Standarda, Robert Fox.

Bjeloruska vojska teško može preokrenuti rat, a mogla bi biti uništena

I poljski vojni analitičar Konrad Mužika iz tvrtke Rochan Consulting ocjenjuje da “sve upućuje na to da će se Bjelorusija u budućnosti uključiti u rat”, s obzirom na to da su “intenzitet i razmjeri vojne aktivnosti bjeloruskih oružanih snaga na najvišoj razini od kraja Hladnog rata”.

Osim toga, bjeloruska vojska je nedavno ažurirala podatke o svim rezervistima u toj zemlji i sad im samo još treba “politička odluka da se krene u mobilizaciju i rat”, dodao je u razgovoru za Sky News.

U Bjelorusiji se, kaže, trenutno nalazi oko 10 do 15 tisuća ruskih vojnika koji sudjeluju u obuci, ali i vojnim vježbama s bjeloruskim snagama. On ipak smatra kako nema naznaka da će nova vojna akcija iz te zemlje početi u neposrednoj budućnosti.

Bjeloruska oporbena čelnica Svjetlana Tihanovska, koja tvrdi da je bila prava pobjednica na ukradenim predsjedničkim izborima 2020., jedna je od onih koji su i dalje skeptični oko najava da će se Bjelorusija izravno uključiti u rat.

Za to svakako postoji barem jedan snažan argument – bjeloruska vojska s 45 tisuća vojnika i upitnom spremnošću vjerojatno ne može bitno promijeniti odnos snaga u ratu. Ustvari joj prijeti realna opasnost potpunog uništenja u Ukrajini. A za Lukašenka, koji se nakon spornih izbora i golemih prosvjeda održao na vlasti brutalnom represijom nad oporbom i disidentima, vojni poraz bi značio egzistencijalni rizik.

“Lukašenkov režim nije siguran hoće li, ako pošalje vojnike da se bore uz rusku vojsku u Ukrajini, bjeloruski narod promijeniti stranu, sakriti se ili izdati ga, pa status quo odgovara Lukašenku i Putinu”, sročila je to Tihanovska.

I Ukrajina priprema vlastitu ofenzivu

Stoga, po njenom mišljenju, Lukašenkovo uporno zveckanje oružjem ustvari ima za svrhu “odvratiti pažnju njihovih (ukrajinskih) vojnika s istočnog dijela zemlje na sjeverne granice” – drugim riječima, fiksirati značajan dio ukrajinskih snaga na sjeveru, daleko od pravog bojišta, i tako otežati ukrajinsku obranu i protunapade u Donbasu, koji Putin očajnički želi osvojiti. Ta se teorija, koju su iznijeli i drugi prije Tihanovske, svakako ne može odbaciti.

S druge strane, i Ukrajinci najavljuju vlastitu veliku ofenzivu na proljeće pa je tako šef ukrajinske vojno-obavještajne službe Kirilo Budanov u intervjuu za američki ABC najavio veliki protunapad za ožujak.

“Tada ćemo vidjeti veće oslobađanje teritorija i nanošenje konačnog poraza Ruskoj Federaciji”, rekao je Budanov i dodao da će se to dogoditi u cijeloj zemlji, od Krima do Donbasa.

Iz ovakvih najava nameće se zaključak da bi Rusija mogla preduhitriti Ukrajinu vlastitom ofenzivom i potpuno poremetiti ukrajinske planove.

No čak i ako Rusija uspije mobilizirati pola milijuna ljudi, i dalje joj ostaje isti problem – vodstvo, streljivo i obuka, kako je za Guardian primijetio američki vojni stručnjak Rob Lee: “Ako mobilizirate 500.000 ljudi, ti problemi ne nestaju, samo imate slične probleme s više ljudstva.”

Stoga će mnogo toga ovisiti o tome ima li ruska vojska i dalje dovoljno streljiva, oružja, opreme i časničkog kadra za ovakvu obnovu desetkovane vojske. O odgovoru bi mogao ovisiti ishod rata. Loša vijest za Ukrajinu je da je ruska vojska navodno već pripremila zalihe streljiva za ovu operaciju i da je upravo to razlog smanjene topničke paljbe posljednjih tjedana.

Loša vijest za Rusiju je da će nove snage svakako biti neiskusnije, lošije obučene i opremljene nego prošlog proljeća. A i tada su Ukrajinci zaustavili njihovu kilometarsku kolonu prema Kijevu, uništili im logistiku i odbacili ih natrag u Bjelorusiju piše index.hr

Centralna.ba

Najnovije vijesti

Lijenost nije razlog zašto stalno odgađate stvari, ključna je druga stvar

Ako konstantno odugovlačite s obavljanjem zadataka, osjećate se krivo i život vam je u haosu, vjerovatno se pitate zašto...

Preminula šestomjesečna beba u Srbiji

U Hitnu pomoć Doma zdravlja u Kuršumliji primljena je šestomjesečna beba koja je bila bez znakova života Dijete je prethodnog dana pregledano u ovoj zdravstvenoj...

U BiH porastao broj prevara preko internet kupovine, posebno starijih osoba

Sve više prevara u slučajevima internet kupovine u posljednje vrijeme prijavljuje se i udruženjima potrošača u BiH, potvrdila je Feni predsjednica "Kluba potrošača TŽ"...

Martinović: Na teret Fonda solidarnosti treba staviti nove usluge

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH podržan je Financijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH za ovu godinu koji iznosi gotovo...

Tetovirani bivši vojnik i MMA borac radi kao odgajatelj u Splitu: “Kad kažem što radim, misle da se šalim”

‘‘Barba Petar, barba Petar..‘‘ odjekuje splitskim Dječjim domom Maestral već u prvih 10 minuta kako smo stigli. Jan (6) i Sara (4) dočekali su...

Povezane vijesti