Britansko-irski glumac Michael Gambon, najpoznatiji svjetskoj publici po ulozi mudrog profesora Albusa Dumbledorea u filmskoj franšizi “Harry Potter”, čiju je karijeru započeo njegov mentor Laurence Olivier, preminuo je u četvrtak u 82. godini, prenosi Reuters.

Umro je mirno u bolnici, javlja PA Media pozivajući se na priopćenje obitelji.

Gambon je počeo  glumiti na sceni ranih 1960-ih, a kasnije se preselio na TV i film. Zapažene filmske uloge uključuju psihotičnog vođu mafije u filmu “Kuhar, lopov, njegova žena i njezin ljubavnik” Petera Greenawaya iz 1989. i ostarjelog kralja Georgea V u “Kraljev govor” Toma Hoopera  iz 2010. godine.

No, njegova najpoznatija uloga bila je Dumbledorea u franšizi “Harry Potter”, ulozi koju je preuzeo od trećeg dijela serije od osam filmova nakon što je zamijenio pokojnog Richarda Harrisa 2004. Gambon je umanjio pohvale za njegovu ulogu  i rekao da se jednostavno igrao “sa zaglavljenom bradom i dugačkim ogrtačem”.

Michael John Gambon rođen je 19. listopada 1940. u Dublinu od majke krojačice i oca inžinjera. Obitelj se preselila u Camden Town u Londonu kada je Gambon imao šest godina, jer je njegov otac tražio posao u poslijeratnoj obnovi grada.

Globalna mreža “World of Statistics” objavila je popis država kod kojih je primjećena najveća promjena broja stanovnika u proteklih godinu dana.

Prema tom popisu, najveća promjena broja stanovnika zabilježena je u Ukrajini. Tamo se broj stanovnika umanjio za gotovo tri milijuna.

Na drugom mjestu je Japan u kojem je broj umanjen za više od 650 tisuća, a na trećem je Rusija sa 270 tisuća ljudi manje, prenosi Avaz.

Bosna i Hercegovina je zauzela 16. mjesto jer je državu u proteklih godinu dana napustilo 22.679 ljudi. Kada se radi o zemljama u regiji, najviše ljudi je napustilo Srbiju (72.288) i ona je na 9. mjestu. Mjesto ispod BiH je Hrvatska (21.741).

Kada se radi o onim zemljama u kojima je porastao broj stanovnika, na vrhu je Indija s porastom od 11,4 milijuna, te Nigerija 5,2 milijuna.

Nedjeljno jutro donijelo je tužne vijesti za franjevačku zajednicu Bosne Srebrene. U 58. godini života preminuo je fra Stipo Karajica, svećenik Bosne Srebrene.

Fra Stipo Karajica rođen je u Bašćini, župa Kotor Varoš, 7. travnja 1965., od roditelja Marka i Ljubice rođ. Mandić. Osnovnu školu je završio u Kotor Varošu (1973.-1980.), Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1980.-1984.), novicijat također u Visokom (1984.-85.), a filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1985.-1991.).

Prve jednostavne zavjete dao je 4. srpnja 1985. god. na La Verni u Italiji. Red đakonata primio je 9. prosinca 1990. u Sokolinama. Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1991. u Sarajevu. Bio je župni vikar u Bugojnu (1991.-1992.), zamjenik ravnatelja HKO “Kruh sv. Ante” u Splitu i Zagrebu (1992.-1994.); samostanski i župni vikar u Rami-Šćitu (1994.-1997.). Ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante” u Sarajevu (1997.-2000.). Definitor, ekonom i gvardijan u samostanu Sv. Križa i Provincijalata u Sarajevu (2000.-2006.).

Kao ekonom Provincije vodio je povrat i obnovu oduzete imovine Franjevačkog sjemeništa i gimnazije u Visokom i Kovačićima. Ravnatelj Franjevačkog međunarodnog studentskog centra (FMSC) u Sarajevu (2006.-2009.). Pisao za crkvena i redovnička glasila i portale, a u suradnji s drugim autorima bio je inicijator pisanja knjige Hrvati u Kotor Varošu, kao i njezina objavljivanja povodom dvadesete obljetnice stradanja i progona Hrvata iz kotorvaroške doline (2012.).

Bio je na službi u župi B.D. Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici kao župni vikar, član samostanskog bratstva sv. Ilije u Zagrebu i voditelj KD “Kruh sv. Ante” u Hrvatskoj (2009.-). U srpnju 2022. imenovan je za gvardijana Franjevačkog samostana svetog Ilije u Zagrebu.

Fra Stipo je preminuo nakon kratke i teške bolesti u Zagrebu 24. rujna 2023. godine.

Počivao u miru Božjem!

Papa Franjo osudio je “ratoborne nacionalizme” i pozvao na paneuropski odgovor na migracije kako bi se spriječilo da Mediteran, gdje su se tisuće migranata udavile, postane “groblje dostojanstva”.

Franjo se založio za prihvat migranata, u dugom govoru kojim je završena crkvena konferencija o mediteranskim pitanjima u Marseillesu, francuskoj luci koja je stoljećima bila raskrsnica kultura i religija.

Najviše odjekuje krik bola, koji pretvara Mediteran, ‘mare nostrum’, iz kolijevke civilizacije u ‘mare mortum’, groblje dostojanstva. To je prigušeni krik braće i sestara migranata, kazao je on, koristeći latinske izraze koji znače “naše more” i “more smrti”.

Franju je u vjetrovitoj luci gdje se nalazi konferencijski centar dočekao predsjednik Emmanuel Macron, s kojim je trebao imati privatni sastanak tokom dana prije povratka u Rim.

Papa je započeo dan posjetom centru za ljude u potrebi u marsejskom kvartu Saint Mauront, jednom od najsiromašnijih u Francuskoj, koji predvodi red časnih sestara, a koji je osnovala sveta majka Tereza.

Kasnije tokom konferencije pozvao je na “velik broj legalnih i redovnih ulazaka” migranata, s naglaskom na prihvatanje onih koji bježe od rata, gladi i siromaštva, a ne na “očuvanje vlastitog blagostanja”.

Prema podacima agencije UN-a za izbjeglice UNHCR, ove godine je oko 178.500 migranata stiglo u Europu preko Mediterana, dok je oko 2.500 smrtno stradalo ili je nestalo.

Vlade u nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Mađarsku i Poljsku, otvoreni su protivnici imigracije.

Franjo je pozvao ljude da “čuju krike bola” koji se dižu iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

U petak je kazao da migranti koji riskiraju da se udave u moru “moraju biti spašeni” jer je to “dužnost čovječanstva” i da oni koji ometaju spašavanje čine “gest mržnje”, prenosi Reuters.

Izvor:BHRT

Radna  skupina srpskog ministarstva zdravlja za postupanje u uvjetima pandemije covida donijela je na današnjoj sjednici preporuke za postupanje na razini primarne zdravstvene zaštite i bolničkih ustanova. Jedna od odluka je obvezno nošenje zaštitnih maski u svim zdravstvenim ustanovama, priopćili su iz Instituta za javno zdravlje Srbije.

Također je naloženo obavezno testiranje na covid svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije, kao i njihova obavezna kontrola i testiranje nakon preležane infekcije, prenosi Nova.rs. Na razini bolničkih ustanova, testiranje pacijenata je uvjet za hospitalizaciju, ali i za prijem na hematološke i onkološke odjele.

Neće se proširivati bolnički kapaciteti

Dodatno, testiranje je nužno za prijem na odjel gerijatrije i druge odjele na kojima se liječe pacijenti s primarnim ili teškim imunodeficijencijama. Uvedena je zabrana posjeta bolnicama koje su u nadležnosti Komisija za prevenciju bolničkih infekcija.

Komisije za prevenciju bolničkih infekcija u zdravstvenim ustanovama su dužne u sljedećih sedam dana napraviti procjenu epidemiološke situacije i dati prijedlog mjera, kao i redovno pratiti epidemiološku situaciju. Što se tiče bolničkih kapaciteta za smještaj hospitaliziranih pacijenata oboljelih od covida, radna skupina je zauzela stav da za sada nije neophodno njihovo dodatno proširenje.