Poduzeće ”KOMOTIN” d.o.o. JAJCE raspisuje natječaj za prijem u radni odnos:

1. AUTOMEHANIČAR – 1 izvršitelj

2. RUKOVAOC GRAĐ.STROJEVIMA – 1 izvršitelj

3. ARMIRAČ – 5 izvršitelja

4. TESAR – 5 izvršitelja

Uvjeti:

• Završena srednja stručna sprema

• Radno iskustvo

Zamolbe sa životopisom slati na email info@komotinjajce.com ili doći osobno u upravu poduzeća na adresu Lučina bb

Natječaj ostaje otvoren do popunjenja radnog mjesta.

Kreševo, malo mjesto u Bosni i Hercegovini sa nešto više od pet hiljada stanovnika u cijeloj općini, na prvi pogled ne odaje dojam poslovnog središta. No, prođete li njegovim ulicama, proizvodni pogoni firmi svjedok su poduzetničkog duha ovog kraja, geografski pozicioniranog tako da su mu blizu i Sarajevo, Kiseljak, Konjic i Fojnica. Upravo iz ovog mjesta potječe jedna od najpoznatijih poslovnih grupacija u regiji – Stanić Grupa, u čijim pogonima su mnogi našli svoje zaposlenje.

Prošle sedmice ekipa portala Forbes posjetile su samo jednu tvornicu iz njihovog portfelja- tvornicu sokova Juicy, brenda koji je Stanić Grupa akvizirala od Agrokora 2013. godine.

Ključni preokret

„Otprilike 100 miliona litara bezalkoholinih pića proizvedemo danas u našim tvornicama u Kreševu i Jastrebarskom“, kaže Svjetlan Stanić, osnivač i vlasnik Stanić Grupe dok nas provodi kroz proizvodne pogone brenda.

Ništa od onoga što smo vidjeli u Kreševu, a samo je dio velikog poslovnog imperija koji pokriva segmente distribucije i proizvodnje bezalkoholnih i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i potrošačke elektronike, nije velikim postajalo slučajno.

Porodični biznis, započet u skromnim uslovima, prerastao je u poslovni konglomerat koji danas oblikuje ekonomsku sliku i BiH. Godine 1983., Svjetlanovi roditelji Luca i Anto Stanić započeli su mali porodični posao, koristeći povoljnije poslovne regulacije u bivšoj Jugoslaviji. Ključni preokret događa se 1993. godine, kada njihov sin Svjetlan Stanić osniva svoju prvu kompaniju, koja vremenom postaje vodeći distributer u regiji.

Prvi veliki iskorak dolazi 1995. godine kada Stanić Grupa postaje ekskluzivni distributer Heinekena i LG-a u Bosni i Hercegovini. U godinama koje slijede, kompanija širi svoj portfelj svjetski poznatim brendovima poput Philip Morrisa, Sonyja, Panasonica i Johnnie Walkera. Novi list okreće 2013. godine preuzimanjem brenda Juicy od Agrokora, što označava njen ulazak u proizvodnju. Ovim potezom, ona stečeno znanje distributera i posrednika između globalnih korporacija i lokalnog tržišta, počinje primjenjivati na vlastite proizvode. No, ovdje nije bio kraj investicijama i razvoju. Uslijedila je akvizicija Maraske, a potom i Bihaćke pivare.

Kupovina Bihaćke pivare

„Kada razmišljate o svom poslu, onda razmišljate kako da ga razvijete u svim segmentima i budete što kvalitetnije zastupljeni i što moćniji kad su u pitanju pregovori i bilo koje aktivnosti na tržištu“, kaže Svjetlan Stanić za Forbes BiH i dodaje: „Počeo sam kao distributer velikih svjetskih kompanija, u jednom momentu sam rekao: ‘OK, ovo je dobro, radimo fenomenalno posao, međutim, zašto ne bi pokušali u našem proizvodnom dijelu know-how koji imamo, koji dobijamo kroz naše svjetske kompanije, pretočiti u domaći proizvod i da od njega napravimo nešto interesantno prvenstveno na domaćem terenu, kao što je, recimo Balkan i da se lagano širimo.

Desio se Juicy koji je od 2014. dio našeg portfelja. U dogovoru s grupacijom Mepas, zaključili smo da se Maraska bolje uklapa u naš poslovni model, pa smo započeli proces njene kupovine koja je završena godinu nakon pandemije. Nakon toga se desila akvizicija Sole i Zale u Sloveniji, gdje je Heineken kao vlasnik imao plan da proda te brendove, a ja sam već proizvodio u Kreševu za njih licencno i onda smo napravili dogovor, dogovorili smo cijenu i Stanić Grupa je postala vlasnik brendova i kao takav vrlo bitan igrač na slovenskom tržištu. I kada to sve sagledate, znači, imate sokove, žesticu, a radite sa Heinekenom već 30 godina, onda se pojavila pivovara. Gospodin Ibrahimpašić i ja smo sjeli, razgovarali, uslijedio je moj razgovor sa Heinekenom, našli smo zajednički interes u tome svemu i desila se akvizicija pivovare“, kaže Stanić dodajući kako njegov ugovor sa Heinekenom traje 40 godina, da je iznimno dobar, te da je ovom akvizicijom dodatno ojačan.

„Očekujemo da ćemo proizvoditi jedan dio brendova za Heineken u BiH, da ojačamo i gospodarstvo u BiH, da dobijemo još jednog stabilnijeg igrača na terenu, Bihaćku pivovaru“, kaže Stanić.

Na pitanje da li će zapošljavati nove ljude odgovara: “Definitivno, sve u zavisnosti od razvoja koji ćemo imati. U svakom slučaju, cilj je da Bihaćku pivovaru podignemo na jedan ozbiljan nivo i da kao takva bude punopravni član obitelji Stanić Grupe.“

Primarno cijenim lojalne uposlenike

Kao stopostotni vlasnik dvanaest kompanija unutar svoje Grupacije, te suvlasnik još tri – dvije u Srbiji i jedne u Njemačkoj – izgradio je poslovno carstvo koje danas ostvaruje višemilionski promet. Dok otvaramo poglavlje po poglavlje njegove bogate poslovne i životne priče ne mogu a da ga ne pitam, da li je uopće svjestan svoga bogatstva i kako ga percipira.

Kratko odgovara: „Ne, niti me to interesira kao takvo.“

Ali, ono što ga interisara i što ga je dovelo do ove tačke, jeste beskompromisna poslovna organizacija u kojoj ističe tim izuzetnih profesionalaca koji dijele istu poslovnu viziju kao i on, kao i operativni know-how koji je dolazio iz saradnje sa multinacionalnim korporacijama, a koji im je omogućio da naprave organizaciju koja se zove Kontrola i praćenje svih jedinica, ispostava, trogovina i svega što imaju u svom vlasništu.

„Apsolutno sve kompanije, ja kao vlasnik pratim relativno duboko“, kaže Stanić ističući kvalitetnu radnu snagu u svojim kompanijama, u kojima je danas zaposleno više od 1100 radnika.„Imamo iznimno široku lepezu manadžera koji rade sa mnom, dijelom iz Splita, Zagreba, Kreševa, Sarajeva, imamo čovjeka iz Banjaluke koji je 20 godina u grupaciji, koji je sad postao član Uprave. Primarno cijenim ljude koji su sa mnom dugo i od kojih imam lojalnost. To su ljudi koji su odrasli sa mnom u kompaniji, koji znanje o kompaniji imaju u malom prstu i za koje možete vjerovati da će biti s vama, da možete razvijati strategiju poslovanja. U tom dijelu na bolje pozicije najviše unapređujem ljude iz grupacije. Znanje je jako dobro i ono je sigurno nešto što čovjek mora imati u poslu, ali ako imate nelojalnog, a dobrog manadžera to vam opet ništa ne znači. On može biti s vama godinu, dvije, dobije veću plaću, bolju ponudu i on ide svojim putem“, govori nam.

Tri brata

Osim Svjetlana u porodici Stanić su još dvojica braće, Zvjezdan i Goran, koji također uspješno razvijaju svoje biznise. Kratko su priča nam, poslovali zajedno.

„Prije rata, dok su roditelji bili aktivni u poslu, imali smo trgovinu koja se polako razvijala. Svi smo imali svoje uloge. Nakon toga, kada je strašni rat prestao, počeli smo trgovati zajedno. Međutim, vrlo brzo se ispostavilo da treba imati svako svoje, već smo bili formirali porodice, svaki je imao svoje interesne sfere, pa smo sjeli, napravili finalni dogovor kako da idemo dalje, da sve bude kako treba. Mislim da smo to jako dobro riješili. Od ‘97. ili ‘98. jasno smo definisali kome šta pripada i onda je svako nastavio svojim putem. Stariji brat je ostao živjeti i poslovati u Hrvatskoj, ključni dio poslovanja mlađeg brata bilo je u BiH, sada se širi prema Dubrovniku u real estate biznisu, a ja sam cijelo vrijeme bio na relaciji Hrvatska – Bosna i Hercegovina“, govori Stanić.Osim što mu je danas u Sloveniji core tržište, posao uspješno razvija i u Srbiji, Makedonija, Kosovo i Crna Gora su također, kaže, tržišta na koja je usmjeren fokus.

„Tržište Evropske unije pratimo, dobro radimo u Njemačkoj, Austriju smo malo zakočili, ali sada ćemo se reorganizirati. Amerika nam je iznimno interesantna, tu već imamo naslijeđe koje smo dobili od bivšeg vlasnika Maraske, koje sada dižemo na puno veći nivo. Od početka marta bi trebao početi naš čovjek živjeti i raditi u New Jerseyu, gdje su uredi našeg distributera, a koji bi pokrivao i Ameriku i Kanadu. Također u Dubaju imamo ured već deset godina, gdje imamo našu osobu koja je zadužena za Middle East. Danas smo mi HoReCa priča u Dubaiju gdje smo imali veliku promociju našeg Maraskina u Burj Al Arabu. Saudijska Arabija nam je jako dobro krenula, Middle East općenito“, ističe naš sagovornik.

Koliko je bilo teško ući na tržište Bliskog istoka

Ući na tržište Bliskog istoka bilo je izazovno, a da bi se neko tržište otvorilo za poslovanje, zaključujemo iz razgovora, nije dovoljno imati samo najkvalitetniji proizvod. Neophodni su i planiranje i strateški pristup.

„Najkvalitetniji proizvod je uvijek upitnik. Ljepota dolazi iz perspektive promatrača. Tako je i sa kvalitetom, ne možete reći da je Juicy najbolji ili najgori. Za mene je najbolji, za Rauch je njegov najbolji, za Fruktal njegov. Jednostavno, proizvodi su visoke kvalitete. Vrlo je bitno kako će neko tržište prihvatiti vaš proizvod. Ne možete otići grlom u jagode i reći ja ću sve prodat. To je jako teško. Znali smo da bi Dubai mogao biti interesantno tržište za nas, pa smo počeli raditi da to i ostvarimo, nalaziti svoje mjesto pod suncem i stvari su se polako izdefinirale. Nakon toga, direktor izvoza i ja smo otišli u Saudiju. Dobili smo kontakte, obavili razgovore, predstavili ponudu, dali za početak proizvode testno, da bi vidjeli kako će sve ići, kako će se proizvod pokazati na tržištu. Ima tržišta kojima sam se jako posvetio, napravio prvi korak, međutim nije bilo plodno tlo, i nismo se definirali kako treba. Saudijska Arabija, Dubai, tu imamo jako lijepu priču“, kaže Stanić.Ambicije i postignuti rezultati daleko su premašili okvire lokalnog tržišta. Danas grupacija sarađuje sa svim kontinentima – bilo kroz nabavku sirovina ili prodaju gotovih proizvoda.

Kada definira uspjeh, Stanić rad ističe kao njegov najvažniji temelj.

„Svaki uspjeh i trud se obično nagradi. Trebate imati malo sreće, ali bez jako puno truda i bez jako puno rada vi ni u čemu nećete biti uspješni. To je utopija, i nema te filozofije po kojoj se može reći ja neću raditi i bit ću uspješan. Nećete, ni u sportu, ni u bilo kojem poslu“, kaže Stanić i pojašnjava poslovne prilike devedesetih kada je počeo razvijati firmu.

Rat je otvorio puteve za trgovinu

„Mislim da je taj grozni rat koji se desio u biti otvorio puteve za trgovinu. Nakon perioda socijalizma, tržište se otvorilo, otvorila se rijeka novca koja je tekla i trebalo je vidjeti koliko ko može se snaći i kvalitetno poslovati. Konkurencija je bila iznimno velika, svi su pokušali raditi sve u tom momentu nakon rata, a ostali su samo oni koji su imali najbolju viziju i jasan plan. Odrastao sam u Švedskoj, gdje sam stekao poslovnu etiku koju sam nastojao primijeniti i u svom poslovanju u regionu. Smatram da je ključ mog uspjeha upravo iskrenost – uvijek govorim ono što jeste, a ne ono što bi neko želio da čuje. Sa svim svojim velikim dobavljačima sam bio uvijek otvoren i spreman na zajednički interes, bez obzira na izazove koji su se pojavljivali. Nikada nisam lagao niti kreirao lažne priče koje nisu korektne za bilo koga“, kaže Stanić.

Mnogo padova u biznisu nije imao, no, bilo je izazova, priznaje.

„Najveći pad mi se desio u momentu kada sam bio optužen za neke stvari u Hrvatskoj koje nisam počinio i to je poslije i dokazano. Uvijek sam u biznisu gledao da razmišljam tri koraka unaprijed. Svojim menadžerima govorim: ‘ovo je dolina gdje djelujemo, i vi morate znati što se u njoj dešava, a mene pustite da vidim šta se dešava iza brda, jer to nas čeka sutra’. Mogućnost pretpostavki i mogućnost razgovora sa drugima i izdvajanja onoga što je najbolje u biti je nešto što vas može činiti uspješnim. Na sreću, radio sam sa velikim grupacijama s kojima sam mogao razmijeniti mišljenja i vizije kako oni gledaju na to, i onda sam radio uvijek tailor made priču za samog sebe.

Kao što sam napravio tailor made priču za distribuciju, sa know-how koji imam od mojih principala, napravio sam tailor made za moje organizacije i uprave.

Kada govorimo o investicijama, postavlja se pitanje – s kakvim problemima se poduzetnici suočavaju i kakva su tržišta ovog regiona u ekonomskom smislu?

Kada bi BiH posmatrao kao kompaniju

„Pogledajte, mi smo Balkanci. Bez obzira na to da li moja tvornica Juicy ima sjedište u Hrvatskoj ili sada Sola posluje u Sloveniji – mi smo Balkanci i naši brendovi su prepoznati kao balkanski. Ja ne vidim nigdje bitan problem, vidim izazove koji su na dnevnoj bazi poslovnih aktivnosti koje rješavamo u roku 24 sata ili na sedmičnim sastancima“, kaže Stanić i pojašnjava: „Kada imate brendove koji su tržišni lideri u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, a težite daljoj ekspanziji, dobijate jasniju sliku mogućnosti i strategija. Zato nam je regionalno širenje bilo neophodno, ono donosi zajednički uspjeh. Mnogo je lakše plasirati slovenački ili npr. hrvatski proizvod u Srbiju kada nastupamo zajedno, nego pojedinačno.“Upitan koje bi strateške odluke donio za njen uspješniji ekonomski razvoj, kada bi Bosnu i Hercegovinu posmatrao kao kompaniju, Stanić iznosi jasan stav da je ovo zemlja ogromnog potencijala, i da se bavi politikom vjerovatno bi neke stvari radio po svome.

„Nikada se nisam bavio politikom i nemam namjeru. Ali moje porijeklo je iz Kreševa, i naravno da sam vezan za ovu državu. Poslujem i u Hrvatskoj i u BiH, smatram da sam državljanin i Hrvatske i BiH i ne vidim tu neku veliku razliku, jer volim obje zemlje. U razgovorima s kolegama iz branše, s bankarima i drugim biznismenima, svi dolazimo do istog zaključka: Bosna ima strašan potencijal. Šteta je što se nalazimo u jednoj ovakvoj političko zavrzlami i da ovu državu kao takvu ne dižemo na puno veći nivo.“ kaže on.

U Kreševu ima i kuću, gdje uživa kaže, doći.

„Meni je ovo redovna destinacija, jer poslovno putujem na relaciji Zagreb, Sarajevo i Split. U Splitu mi je bila kuća poslije rata i dan-danas moja djeca, koja su odrasla tamo, smatraju da je to njihov dom. A to je u biti moj finansijski centar. U Zagrebu je ured za upravljanje proizvodnim djelom grupacije, bez obzira jesu li kompanije u Sloveniji BiH ili Hrvatskoj, dok u BiH imamo iznimno jaku distribuciju i djelujemo u tom dijelu“, kaže Stanić.

Kako pripremam djecu za preuzimanje posla

Stanić je otac troje djece koja će nastaviti njegovim stopama i dalje razvijati porodičnu kompaniju.

„Imam sreću. Često čujem kako djeca poduzetnika ne žele da nastave porodični posao. U mojoj kući nikad to nije bilo tema. Dvoje starije djece nikada u životu nisu spomenuli da bi išli raditi negdje drugo, nego je uvijek bila priča da će raditi u svojoj kompaniji“, kaže Stanić.

Njegova kćerka završila je, priča nam, prestižne svjetske fakultete od Londona do Madrida. Sada pohađa Executive MBA u Londonu, kao svoj drugi magisterij. Ambiciozno razvija svoju karijeru unutar grupacije, gdje je poziciju CMO-a, kao glavna direktorica marketinga, odlučila zamijeniti pozicijom direktorice marketinga u proizvodnim grupama porodične firme, kako bi razumjela svaki segment poslovanja prije nego što se vrati na svoju prethodnu funkciju.

Sin je završio magisterij na ZŠEM-u u Zagrebu i upravo je, kaže Stanić, krenuo s učenjem svih proizvodnih ciklusa, i trebalo bi da pokriva jedan dio poslovanja, uključujući i upravljanje proizvodnim pogonima u Grupaciji.

„Najmlađi sin ima devet godina i već govori: ‘Tata, kad ja dođem u firmu to će biti skroz drugačije’. Za posao sam svoju djecu pripremao kroz razgovore i obrazovanje. Izabrali smo najbolje škole, ne iz bahatosti, već zato što sam želio da imaju najbolje obrazovanje koje mogu prenijeti u poslovanje. Razgovaramo i danas mnogo, sada ih upoznajem sa novim nivoima u poslu. Imam 58 godina, planiram da budem aktivan do 65. A, onda ću biti član Nadzornog odbora ili predsjednik, kako to već ide. Kada preuzmu svoje pozocije, ja ću im biti tu kao podrška“, kaže Stanić.

Buduće akvizicije

Osvrćući se na intenzivnu poslovnu ekspanziju i buduće planove, Stanić kaže da su dosta toga akvizirali u proteklom periodu. Neke akvizicije su planski radili, neke su se desile spontano, te da bi 2025., trebala da bude godina integracije i stabilizacije svih brendova unutar Stanić Grupe.

Na pitanje da li postoji neka neostvarena želja kada je riječ o budućim akvizicijama, odgovara bez oklijevanja: „Ne, ništa konkretno. Ja smatram da sam već izuzetno uspješan čovjek i presretan što sam imao, neću reći mogućnost, jer sam je sam sebi dao, da sam tu gdje jesam. Da sada tražim ‘kruha preko pogače’, bilo bi nerealno. Uspjesi koje sam postigao prevazilaze sve što sam ikada mogao da zamislim. Prema tome, lažno bi bilo pričati priče da ja imam još neke želje. Ja sam već preko svojih, bilo kakvih dječačkih snova tu gdje jesam“, kaže Stanić.

Ako se pojavi neka prilika za investiciju, to je uvijek priča kaže, koja se može razmotriti.

„Naprimjer, sada pričamo o Americi,  koja nam se pokazala jako interesantna, možda se desi priča da sad novi timovi, i moj sin koji bi trebao tamo više boraviti nego ja, pronađu nešto interesantno u smislu posla koji mi radimo, pa da kažem idemo probati. Znači, tu razmišljanja ima, ali nekih želja, da sada kažem nisam uspio, apsolutno ne, ja sam veoma sretan i toliko sam zadovoljan s uspjehom i zahvalan sam i dragom Bogu i roditeljima i svim svojim radnim kolegama da sam uopće imao šansu napraviti ovo što imam danas“, kaže Stanić na kraju razgovora.

Proeksim d.o.o. Zenica, vodeća tvrtka za uvoz i veleprodaju obuće u Bosni i Hercegovini, već gotovo mjesec dana drži zatvorene trgovine svojih maloprodajnih lanaca Astra i Borovo. Na izlozima je postavljen natpis „inventura“, no razlozi obustave rada nisu poznati.

Ova tvrtka, koja posluje sa 110 trgovina i zapošljava 460 radnika diljem zemlje, poznata je po dugogodišnjoj suradnji s inozemnim dobavljačima. Međutim, zatvaranje trgovina izazvalo je zabrinutost među kupcima i zaposlenicima. Građani nagađaju o mogućim razlozima, uključujući visoke cijene i ekonomske pritiske, dok neki smatraju da će trgovine ponovno otvoriti jer je obuća neophodan proizvod.

Pojedini analitičari povezuju situaciju s Odlukom Vlade Federacije BiH o minimalnim plaćama, koja je izazvala brojne reakcije u poslovnoj zajednici. Dok poslodavci tvrde da bi nova pravila mogla dovesti do otpuštanja radnika, iz Samostalnog sindikata Saveza FBiH poručuju da se radi o najboljoj odluci za radnike u posljednjih 30 godina.

Na službenoj internetskoj stranici Astra-Borovo objavljeno je da zbog tehničkih razloga trenutačno ne mogu prihvaćati ili obrađivati narudžbe te mole korisnike za strpljenje dok se problem ne otkloni. Međutim, na upite o zatvaranju trgovina i sudbini zaposlenika tvrtka nije dala nikakve odgovore, iako su novinarski upiti poslani prije gotovo deset dana.

Situacija ostaje nejasna, a javnost iščekuje objašnjenje o budućnosti ovog maloprodajnog lanca i njegovih radnika.

Porezna uprava Federacije BiH  objavila je danas podatke poslije sprovedenog bojkota zbog visokih cijena, a koji je trajao dva dana, petak i subotu, to jest 7. i 8.veljače.

Iz Porezne uprave FBiH napominju da podatak o ukupnom prometu u Federaciji BiH i podatak o ukupnom prometu u trgovinama obuhvaća ukupan promet roba i usluga u maloprodaji i veleprodaji koji su na određeni datum izvršili poslovni subjekti.

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, 6.veljače ove godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 205.226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 105.339.993,86 KM.

U petak, 7.veljače na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 190.144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 93.549.831,65 KM.

U subotu, 8.veljače na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 73.735.142,18 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH tog dana iznosio je ukupno 47.738.989,66 KM.

Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura, piše Večernji list BiH.

Građani BiH ne biraju ni posao ni način kako otići iz zemlje. Iako je dobiti radnu dozvolu negdje na Zapadu danas kudikamo lakše nego prije desetljeće, i danas je prisutan odlazak na rad “na crno”. To potvrđuju i posljednji slučajevi gdje se i kao poslodavci i kao radnici pojavljuju državljani BiH. U okviru istrage, koja je u tijeku u uredu Javnog tužiteljstva u Ingolstadtu, službenici Ureda za financijsku kontrolu rada “na crno” u Ingolstadtu pretresli su u četvrtak, 5. veljače 2025. godine, imovinu bosansko-njemačkog para u okrugu Eichstätt. Supružnike se sumnjiči da nemaju prijavljene radnike u građevinskoj industriji za socijalno osiguranje.

Tijekom istrage utvrđeno je da zaposleni ili uopće nisu prijavljeni ili imaju preniske plaće. U prosjeku, od 30 do 60 sati rada mjesečno plaćeno je “ispod stola”. Na licu mjesta pronađen je bh. građevinski radnik koji je neko vrijeme ilegalno boravio u Njemačkoj i radio za taj par. Zbog toga se sada provodi dodatna istraga zbog sumnje da je potpomagao i podržavao nezakonit boravak. Kako se ne bi utjecalo na istrage koje su u tijeku, za sada se ne mogu dati dodatne informacije o ovom pitanju. Samo nekoliko dana ranije dva istražna tima, okupljena pod kodnim nazivom “Honeypot”, dovela su do tri uhićenja u Njemačkoj u ranim jutarnjim satima 29. siječnja. U Kasselu su uhićena i izvedena pred suca dva državljanina BiH i Nijemac starosti između 55 i 66 godina. Više od 300 policajaca pretražilo je istodobno 21 stambeni i poslovni prostor u Hessenu, Bavarskoj i Bremenu. U Sloveniji su tamošnje vlasti također pretražile računovodstveni ured, kao i stambene i poslovne prostore tamošnjih nalogodavaca nakon zahtjeva za pravnu pomoć ureda državnog odvjetnika.

Mjeru je koordinirala Agencija Europske unije za pravosudnu suradnju u kaznenim postupcima u Haagu. Optuženi su za grupne i trgovačke prijevare, milijunske utaje poreza i doprinosa te krijumčarenje stranaca. Navodi se da su svoje građevinske radnike, uglavnom bosanskohercegovačkog državljanstva, lažno prijavljivali na slovenske tzv. Briefkastenfirmen, odnosno tvrtke koje se mogu kupiti za nekoliko stotina eura i imaju samo poštansku adresu. Iz Slovenije su ih s dobivenim dokumentima za rad slali na gradilišta u Njemačku. Tako su prikriveni stvarni poslodavački odnosi i izbjegnuta plaćanja socijalnih doprinosa u Njemačkoj.

Istodobno, navodno su preko takozvanih uslužnih tvrtki u zemlji i inozemstvu tijekom godina dobivali fiktivne račune za milijunske ugovore i unosili ih u računovodstveni sustav. U radničkom smještaju zatečeno je devet građevinskih radnika koji su ilegalno boravili u Njemačkoj s radnim vizama koje su navodno dobili prijevarom. Radnici su predani imigracijskim vlastima, piše Fenix.
Brojni slučajevi

U posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz BiH, a samo u protekloj godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana. Tako je u Sloveniju u deset godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6679. Prema podacima iz prednacrta izvješća o radu Agencije za rad i zapošljavanje za 2024. godinu, u Sloveniji je lani radne dozvole dobilo i počelo raditi 13.436 državljana BiH.

S druge strane, u Njemačkoj su na poslovima njegovatelja lani zaposlena 223 radnika iz BiH. Oni koji iz BiH odu službenim kanalima zaštićeni su od prijevara, ali oni koji idu u vlastitom aranžmanu više su puta bili žrtve prevaranata. Podsjetimo na slučaj iz 2021., kad je objavljeno da je više od 400 građevinskih radnika, najveći broj njih iz BiH, ali dio i iz Srbije i Sjeverne Makedonije, koji su bili zaposleni u Sloveniji, prevareno za najmanje 2,1 milijun KM. Zapošljavani su u fiktivne tvrtke te im nisu bili uplaćivani doprinosi. Ova prijevara nije izoliran slučaj te su se prijevare bh. radnika u ovoj zemlji i ranije događale.

Dvije godine prije slovenski mediji su izvještavali o slučaju šestorice radnika iz BiH kojima je bio obećan rad u Sloveniji za satnicu od pet eura, ali su na kraju radili 12 sati dnevno za minimalne plaće. Naime, da stvar bude gora, radnici su dan nakon dolaska u Sloveniju bili primorani nastaviti rad na građevini u Francuskoj, za što nisu bili plaćeni. Na kraju su ostali i bez prijava, a potom i bez posla.

U Federaciji BiH počela je zakonodavna procedura za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca, koji predviđa pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura za izdavanje dozvola stranim radnicima, a poslodavcima omogućava da lakše angažiraju potrebnu radnu snagu, posebno u deficitarnim sektorima.

Izmjene i dopune zakona predložene su na inicijativu Udruženja poslodavaca FBiH, a predlagač, federalno Ministarstvo rada i socijalne politike, kao razloge za donošenje ovog propisa ukazuje da se FBiH susreće s problemom nedostatka radne snage, a posebno u proizvodnim, uslužnim i drugim djelatnostima, što se posebno odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz.

U obrazloženju predloženih rješenja podsjeća se da je nedostatak radne snage aktualan problem u posljednjih nekoliko godina za domaće privrednike bez obzira na to što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih sa zanimanjima za koje poslodavci smatraju da su deficitarna, ali ta lica ne traže posao, nego su u evidencijama radi zdravstvenog osiguranja i drugih socijalnih naknada koje ostvaruju kao nezaposleni.

Predviđeno je da odluku o deficitarnim zanimanjima donese Zavod za zapošljavanje FBiH, a na osnovu stanja na tržištu rada na razini ovog entiteta u pogledu broja i strukture nezaposlenih lica, te potreba pojedinih privrednih djelatnosti.

Iz resornog ministarastva ističu da se ovim izmjenama i dopunama ne uvode nove kvote za zapošljavanje stranaca, jer je to u nadležnosti institucija BiH, već se isključivo olakšavaju postojeće procedure kako bi poslodavci u ključnim sektorima pravovremeno dobili potrebne radnike.

Uz podsjećanje da se sektori poput građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i prerađivačke industrije suočavaju se s velikim deficitom radne snage, ocjenjuje se da bi usvajanje ovog zakona pomoglo u rješavanju tog problema, bez ugrožavanja prioriteta zapošljavanja domaće radne snage.

Naglašeno je da se izmjenama i dopunama obezbjeđuje da angažovanje stranih radnika bude dopuna u sektorima u kojima nedostaje radna snaga, a ne zamjena za domaće radnike i da je ovo dio šire reforme tržišta rada u FBiH.

Prvi korak ka usvajanju izmjena i dopuna učinjen je usvajanjem nacrta zakona u Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, piše Srna, prenosi BHRT.

Kompanija Lidl sprema se da na velika vrata uđe na tržište Bosne i Hercegovine. Lidl gradi niz objekata u BiH, a neki su već završeni.

Ključni objekt je njihov distributivni centar u Lepenici kod Sarajeva koji je sam za sebe investicija od 100 milijuna eura, a koji bi trebao biti završen do kraja ove godine.

U Sarajevu je već izgrađen jedan objekt u Halilovićima, a gradi se drugi na ulazu u Vogošću. Osim toga, gradi se ili je izgrađeno još nekoliko objekata u BiH.

Koliko Lidl u BiH brzo raste govori i podatak da kapital kompanije u BiH trenutno iznosi 421 milijun maraka i stalno raste, piše BiznisInfo.ba.

Kapital u ovom iznosu govori koliko je Lidl ozbiljno pristupio našem tržištu te koliko je novca uložio u Bosnu i Hercegovinu.

Osim izgradnje niza objekata, Lidl se priprema i na način da već uigrava svoj tim, s obzirom da značajan broj ljudi već radi za ovu kompaniju.

Naravno, još uvijek nisu uposlili radnike u trgovinama, što će učiniti kada bude došlo vrijeme za njihovo otvaranje.

Prema nekim procjenama, prve trgovine Lidla u BiH mogle bi biti otvorene naredne godine, iako za to još uvijek nema potvrde, prenosi Biznisinfo.

Iz porezne uprave Federacije BiH priopćeno je da su porezni obveznici u siječnju 2025. godine uplatili ukupno 635.900.370 KM javnih prihoda, što je za 51.848.810 KM ili 8,8 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Najveći dio prihoda prikupljen je u Kantonu Sarajevo (235,85 miliona KM), zatim u Tuzlanskom kantonu (105,13 miliona KM) i Zeničko-dobojskom kantonu (77,82 miliona KM). Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u Kantonu 10 (13,5 miliona KM, rast od 13,68 posto) i Bosansko-podrinjskom kantonu (7,68 miliona KM, rast od 15,42 posto).

U strukturi javnih prihoda, najviše je naplaćeno po osnovu:

• Poreza na dohodak – 63,9 miliona KM
• Poreza na dobit – 36,8 miliona KM
• Taksa i naknada – 62,1 milion KM
• Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 449,3 miliona KM

Tako je u siječnju 2025. godine putem fiskalnih uređaja evidentiran ukupan promet od 4,99 milijardi KM, što je za 170,6 miliona KM više nego u istom periodu 2024. godine.

Najveći broj fiskalnih uređaja instaliran je u Općini Centar Sarajevo (6.977), dok je najveći promet zabilježen u Općini Ilidža (411 miliona KM).

Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno, uredno evidentiraju promet i izdaju račune kako bi izbjegli kazne i sankcije. (Izvor: Klix.ba)