Connect with us

Svijet

Putin: Spremni smo da razgovaramo SAD i NATO-om

Published

on

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak da je Moskva spremna za razgovore sa SAD i NATO-om o ograničenjima za raspoređivanje raketa i vojnoj transparentnosti.

Govoreći nakon razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom (Scholz), Putin je rekao da su SAD i NATO odbacili zahtjev Moskve da zadrži Ukrajinu i druge bivše sovjetske nacije izvan NATO-a, zaustavi raspoređivanje oružja u blizini ruskih granica i povuče snage saveza iz istočne Evrope.

Složili su se da razgovaraju o nizu sigurnosnih mjera koje je Rusija ranije predložila.

Putin je rekao da je Rusija spremna da se uključi u pregovore o ograničenjima raspoređivanja raketa srednjeg dometa u Evropi, transparentnosti vježbi i drugim mjerama za izgradnju povjerenja, ali je naglasio potrebu da Zapad posluša glavne zahtjeve Rusije.

Advertisement

Saopćenje je uslijedilo nakon što je rusko Ministarstvo odbrane objavilo djelimično povlačenje trupa nakon vojnih vježbi. Ruska vojska nije dala detalje o tome odakle se trupe povlače, niti koliko. Rusija je negirala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu.

Advertisement

Crna kronika

MAKARSKA: RODITELJI OSTAVILI DIJETE U ZAKLJUČANOM AUTU, VATROGASCI GA MORALI SPAŠAVATI

Published

on

By

Makarski vatrogasci sinoć su spasili dijete iz zaključanog automobila.

Dojavu o djetetu koje je zaključano u vozilu na parkingu Kauflanda u Makarskoj zaprimili su u 21:43 sati. Na lokaciju su se odmah uputila tri vatrogasca s jednim vatrogasnim vozilom.

“Obzirom da se radilo o noćnim satima i time da dijete nije ugroženo visokim temperaturama pristupa se pokušaju otvaranja vrata automobila bez materijalne štete i ista se otvaraju nakon par minuta”, saopćeno je iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Makarske.

Intervencija je završena u 22:06 sati kad se vatrogasno vozilo vratilo u dom.

Advertisement

“Ovim putem apeliramo na sve građane koji koriste prijevozna sredstva da ključeve drže u džepu ili svjesno u ruci pri izlasku iz vozila”, poručili su vatrogasci u objavi na Facebooku.

Continue Reading

Crna kronika

Donald Trump ranjen u pucnjavi – napadač identificiran i neutraliziran

Published

on

By

Amerika je u šoku. Napadnut je bivši predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Trump lakše je ozlijeđen. Sve se dogodilo u gradu Butleru u Pennsylvaniji dok se Trump obraćao pristašama okupljenima na skupu u sklopu njegove kampanje. Napadač je identificiran i ubijen. U pucnjavi je ubijen jedan od sudionika skupa, a još su dvije osobe ranjene i u teškom su stanju, potvrdila je policija.

Usred Trumpova govora začuli su se pucnji i bivši američki predsjednik uhvatio se za desnio predio glave i vrata te legao na pod. Odmah su ga okružili tjelesni čuvari iz Tajne službe i zaštitili. Snimke povrđuju da je bivši predsjednik ranjen u predjelu desnog uha. Dok su mjesto skupa osiguravale interventne snage, Trump je evakuiran u vozilo i kolona se brzo udaljila. Pomoć mu je pružena u lokalnoj bolnici.

FBI je kao napadača identificirao 20-godišnjeg Thomasa Matthewa Crooksa.

Napad na Donalda Trumpa potaknuo je pitanja o tome kako je republikanski predsjednički zaštićen tijekom kampanje

Svjedoci o napadu na Donalda Trumpa


– Uočili smo čovjeka kako puže po krovu zgrade pokraj nas, otprilike 15 – 18 metara od nas. I počeli smo pokazivati rukama prema njemu, čovjek je imao pušku u rukama. Policija je okolo trčala, a mi smo govorili: hej, gore je čovjek s puškom, policajci su bili zbunjeni. Nisu shvaćali što se događa. I onda sam pomislio: zašto Trump još govori, zašto ga nisu povukli s pozornice, ja sam pokazivao na tog čovjeka 2 – 3 minute, tvrdi Greg Smith, očevidac.

Advertisement


– Dok smo ovdje sjedili, netko je rekao: o Bože, ovaj ima pušku. Pogledao sam uvis i na vrhu zgrade je bio čovjek s puškom M-16 i prostiračem ispod sebe i ciljao je prema predsjedniku. I onda je počeo pucati: bum, bum, bum. Tada sam gurnuo svojeg prijatelja Jima na tlo i kad sam ponovno pogledao, vidio sam da je tom čovjeku raznesena glava hicima koje je ispalila tajna služba, dodaje očevidac Ryan Knight.


– Vidjeli smo mnogo ljudi kako se bacaju na tlo, izgledajući zbunjeno, čuo sam pucnjeve, zvučalo je kao nešto između petardi i malokalibarskog pištolja, rekao je za AFP svjedok s lica mjesta John Yeykal.

Advertisement

Atentator likvidiran


Američka tajna služba je neutralizirala napadača koji je preminuo, stoji u izjavi objavljenoj na X-u. Osumnjičeni napadač ispalio je više hitaca prema pozornici s povišenog položaja izvan skupa, stoji u priopćenju. Jedan od gledatelja je poginuo, a dvoje je teško ozlijeđeno i u kritičnom su stanju.

Pored napadača je pronađena automatska puška. Istražitelji su ga identificirali kao 20-godišnjaka iz Pennsylvanije, a njegovo ime i drugi podaci nisu objavljeni. Napad je pod istragom i tajna služba je službeno obavijestila Federalni istražni ured (FBI), priopćili su.

FBI je objavio da je preuzeo ulogu vodeće federalne agencije za provođenje zakona u istrazi napada na Donalda Trumpa. Mole sve koji imaju informacije koje bi mogle pomoći u istrazi da nazovu liniju za dojave na 1-800-CALL-FBI.

FBI identificirao napadača


Federalni istražni ured (FBI) identificirao je 20-godišnjeg muškarca iz Pennsylvanije kao osumnjičenika koji je pucao na Trumpov predizbornom skupu u subotu, objavio je novinar CNN-a na X pozivajući se na izvore.

Advertisement


FBI još nije objavio ime osumnjičenog napdača, izvijestio je CNN. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće. Osumnjičenik navodno nije imao identifikaciju. FBI je pucnjavu proglasio pokušajem atentata.


– Večeras smo imali ono što nazivamo pokušajem atentata na našeg bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. To je još uvijek aktivno mjesto zločina, rekao je specijalni agent zadužen za terenski ured FBI-a u Pittsburghu Kevin Rojek. Trenutno ne postoji opasnost nakon pucnjave, a angažirani su istražitelji i timovi za prikupljanje dokaza iz cijele zemlje, rekao je.

Advertisement

Trump: Neshvatljivo je da se takvo što može dogoditi u našoj zemlji


Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da mu je metak u napadu na skupu u Butleru probio gornji dio desnog uha.


– Bilo je mnogo krvi pa sam shvatio što se događa, napisao je. “Neshvatljivo je da se takvo što može dogoditi u našoj zemlji”.

Advertisement


Trumpov glasnogovornik Steven Cheung je rekao da je bivši predsjednik dobro.


– Predsjednik Trump zahvaljuje organima red i hitnim službama na brzoj reakciji tijekom ovog gnusnog čina. On je dobro i trenutno je na pregledu u lokalnoj medicinskoj ustanovi. Uskoro ćemo imati više detalja, rekao je Cheung.

Neslužbeno se doznaje da je Trump prebačen na njegovo imanje Bedminster u New Jerseyu. Nema promjena u rasporedu republikanske konvencije koja u ponedjeljak počinje u Mileaukeeu i gdje će Trump službeno biti potvrđen kao predsjednički kandidat Republikanske stranke.

Advertisement

Continue Reading

Društvo

Noa ima 11 dijagnoza, a Anamarija sama brine o braći i sestrama. Trebaju vašu pomoć

Published

on

By

NOA JE SLIJEPI dječak koji je peti u svijetu obolio dva puta od iste bolesti, a Anamarija živi s petero mlađe braće i sestara o kojima sama brine. Njihovi su problemi potpuno različiti, a ipak povezani zajedničkom akcijom koju je za ukupno sedam obitelji pokrenuo humanitarac Bruno Lerotić.

U sklopu akcije tri obitelji ispričale su svoje teške životne priče i na taj način približile svoje ciljeve koje nastoje postići akcijom.

Noa ima 11 dijagnoza

Noa je dječak s 11 teških dijagnoza, a sve je počelo kobnim meningitisom od kojeg je obolio samo tjedan dana od rođenja. U sljedećih tjedan dana postao je peto dijete na cijelom svijetu koje je od te bolesti oboljelo dva puta, što je njegovoj majci, 37-godišnjoj Mariji Kokanović, potpuno promijenilo život.

“Noa je rođen kao zdravo dijete, a šesti dan od poroda je dobio meningitis. Jedini je u Hrvatskoj, a peti u svijetu, da je prebolio dva meningitisa s istim uzročnikom. Posljedice su hidrocefalus, atrofija očnih živaca, što znači da je potpuno slijep. Radi hidrocefalusa smo imali već pet operacija mozga. Ima poremećaj sna, poremećaj senzorike, motorike, oštećenje lijevog slušnog kanala, epilepsiju…”, priča nam Marija.

Advertisement

“Dan nam izgleda tako da Noa pod utjecajem sedativa i lijekova zaspi oko 8 navečer, probudi se oko ponoći ili oko 1 i onda smo budni do 8-9 ujutro. Onda ide doručak, dobije čaj i lijekove i onda zaspi na sat ili dva. Nakon toga dolazi terapeutica, zatim ručak, onda druga terapeutica, pa tura suplemenata. Zatim ga kupamo, uzima opet turu lijekova i spavanje”, kaže.

S obzirom na to da je slijep, Noa teško doživljava zvukove i ostale vanjske podražaje. Marija nam priča da ne podnosi sve glasnije zvukove, djecu koja plaču, pišteće aparate, susjede koji kose dvorište… “Uz pomoć terapije senzorike mi smo došli do toga da on može van, da mu ne smeta kad se djeca igraju ili zvukovi u dvorištu. Jedino što ga jako izbaci iz takta su migovi, trube iz auta i gradska vožnja”, kaže.

Noa se ne može voziti u autu, Marija nema pravo na terapije kod kuće

Marija nam priča da su dobili pravo na terapije u dječjoj bolnici na Goljaku, no da Noa tamo nije podnosio terapeute, ljude u bolnici i zvukove druge djece. “Počeo je povraćati, gušiti se, izgubio je kilu i pol, vodio se kao pothranjen i trebali smo prestati odlaziti tamo”, kaže Marija.

Advertisement

“Duga je opcija bila da dobijemo terapije u kući i dobili smo fizikalne terapije. To je za djecu poput njega samo istezanje i nije dovoljno. Sve ostalo što njemu treba mi plaćamo privatno, jer mi besplatno ne možemo dobiti niti Bobath, niti Vojtu, niti senzoriku niti terapiju hranjenja u kući, zato radimo akcije da se podmire terapeutice, jer njemu najviše trebaju ruke terapeuta.

Noa prije terapeuta nije mogao ništa, bio je gotovo kao biljka. Nije mogao micati rukama, mogao je samo treptati. S terapijama je Marija primijetila velik napredak i sada je stanje mnogo bolje nego što su mu liječnici prognozirali.

“Prije Noe sam imala svoj posao i auto, nisam ovisila ni o kome”

Do danas nitko ne zna kako je Noa dobio dva meningitisa. Marija trenutno za njegove lijekove i terapije mjesečno plaća oko 2300 eura. S obzirom na to da ima status majke njegovateljice i sama ne može to pokrivati, trenutno Noine terapije pokrivaju dobri ljudi koji sudjeluju u humanitarnim akcijama.

Mariju smo pitali kako joj je život izgledao prije Noe. “Imala sam jedno zdravo dijete, Elu, imala sam posao i svoj auto, nisam ovisila ni o kome. Išlo se na more, imali smo novaca i za izlete, živjela sam jedan super život. Imala sam vremena i za sebe i za mnoge druge aktivnosti.

Advertisement

Život nam se sada svodi na sobu, fotelju, bolnice, terapije od jutra do mraka. Blagoslovljena sam samo time da moja majka zna brinuti za Nou isto kao i ja, pa kad mi se skupi puno stresa, majka ga pripazi i ja mogu otići k prijateljima, prošetati i napuniti baterije.

Nije lako živjeti ovakav život, tražiti pomoć, šetati gradom i slušati svakakve osude, upiranja prstom. Ali sam na sve navikla, znam za što se borim kao i svaka majka i poručila bih svima – ako ne možete pomoći, nemojte ni odmagati”, poručuje Marija.

Šestero braće i sestara u 50 kvadrata, bez roditelja

U Remetinečkom gaju u Zagrebu nalazi se druga obitelj uključena u akciju, a čini ju šestero braće i sestara te jedan mali sinčić, odnosno nećak. Braća i sestre ostali su bez roditelja, a trenutno žive u stanu od 50-ak kvadrata koji bi uskoro mogli izgubiti. O svima trenutno brine najstarija sestra, 24-godišnja Anamarija, koja ima dvogodišnjeg sina.

“Živimo u stanu u kojem smo živjeli s pokojnim ocem, a njemu ga je oporukom ostavio čovjek koji je također preminuo. Htjeli smo se boriti na sudu da dobijemo stan, ali on nije znao da su u igri još dva čovjeka koja imaju sredstva da pobijede na sudu i preuzmu taj stan. Bojimo se da ćemo na kraju više platiti da se borimo i izgubimo na sudu”, priča nam Anamarija.

Advertisement

O svojoj braći i sestrama počela je brinuti u prosincu prošle godine, kada im je otac završio u bolnici. “Ja sam tada došla iz Njemačke u Zagreb. Rekla sam tati da mora u bolnicu i nazvala mu hitnu jer je loše izgledao. Rekla sam mu da ću ja brinuti o svima. Njegovo se stanje zakompliciralo, ja sam u to vrijeme svaki dan išla u bolnicu k njemu, pa rješavati papire, zdravstvenu, hrvatsku osobnu, a istovremeno sam išla u školu zbog braće i sestara”, kaže.

“Ja sam sretna jer znam da je moj tata ponosan na mene”

Nju i brata majka je napustila kad su joj bile dvije godine. Njezin je otac tada dobio ostalu djecu s njenom maćehom, koja je također otišla kada je najmlađi brat imao nešto više od godinu dana. “Od tada ništa o njoj ne znamo, niti je tražimo. Otac nas je sve othranio, a uz nas je brinuo i o svom nećaku”, rekla je Anamarija.

Ona je trenutno nezaposlena jer joj sin još ne ide u vrtić, no nada se da će ove godine biti upisan.  “Voljela bih raditi jer ne želim biti nekome teret. Znam kakva sam i znam da bih mogla nešto postići”, kaže Anamarija.

Akcijom se nastoji prikupiti dovoljno sredstava kako bi se Anamariji i njenoj obitelji kupila kuća u kojoj bi svi mogli živjeti. “Mi smo sretni i u 50 kvadrata, samo da imamo krov nad glavom i svoj mir. Voljeli bi samo ostati u blizini škole u koju idu braća i sestre. Tu oni imaju prijatelje, svi znaju kakva je situacija i nitko ih ne ismijava zbog toga”, dodaje.

Advertisement

“Ja sam sretna jer znam da je moj tata ponosan na mene. Nije lako, ali ne dam se. U školi u koju idu djeca su me pohvalila da se stvarno ne vidi na njima da su izgubili oca i da vide promjene na ocjenama. Koliko god ima padova, toliko ima i sreće kada vidim da su oni sretni”, poručila je.

Žrtvi obiteljskog nasilja bivši ostavio dugove

Naša zadnja sugovornica žrtva je obiteljskog nasilja, koja godinama nakon što je otišla od supruga i dalje osjeća fizičke posljedice zlostavljanja. Osim što ima ozljedu kralježnice zbog koje teže hoda i često pada, ovoj majci tinejdžera nedavno je dijagnosticiran metastaziran karcinom štitnjače.

“Ne znam koliko dugo imam karcinom, jer me doktorica godinama odbijala i davala mi pastile za grlo. Jednom sam pukla i otišla k njoj te sam zahtijevala da idem na ultrazvuk. Tako su mi otkrili rak štitnjače i operirana sam u svibnju.

Doktorica mi je rekla da nikada nije vidjela da netko ima tri vrste karcinoma na štitnjači, to se zove papilarni karcinom, izvađena je kompletna štitnjača i svi čvorovi iz nje, iza vrata i iza uha. Od toga su dva čvora bila maligna. Dva su bila metastazirana i svaki tjedan idem na kontrole, a uskoro idem na zračenja”, priča nam žena.

Advertisement

Ona je prije petnaestak godina izašla iz veze s ocem svog sina. “Imala sam tristo kuna u džepu i posudila sam 1000 kuna od kume kako bih istu noć mogla iznajmiti garsonijeru. S bivšim sam živjela u stanu za koji je digao kredit, a ja sam bila sudužnik. On se nakon šest mjeseci sjetio da bi htio vidjeti sina, par puta sam ga odvela tamo, no jednom je bio jako pijan i tada sam pokrenula postupak za skrbništvom i alimentacijom”, priča nam.

“Ja sam čula od nekih ljudi da je on stan u kojem smo zajedno živjeli prodao. No ove godine mi je sjela ovrha od 92.000 kuna zbog tog kredita. Ispalo je da uopće nije prodao stan, a što je radio s njime, ne znam”, kaže.

Ostale joj ovrhe i od roditelja

Nekoliko godina nakon toga udala se za drugog čovjeka i s njim uselila u stan. “Sve je bilo super, on je imao jednu kćer, ja sina, i živjeli smo lijepo. Ja sam tada i radila, bavila se masažom, a imala sam i solarij. Ne znam što se tom čovjeku dogodilo, ali on me odjednom, na sam Božić, isprebijao kao budalu.

Ja sam ga se od tada jako bojala, mislim da sam ostala s njim iz straha. Drugi me put toliko jako udario da sam odletjela na umivaonik i udarila vratnom kralježnicom, a tada sam zvala policiju i zatražila rastavu braka. Na potpisivanju papira za rastavu mi je prijetio. Dandanas imam ozljedu kralježnice zbog koje padam, prošle sam godine zbog toga slomila nogu”, priča nam.

Advertisement

“Moji roditelji su ostali u kontaktu s njim, ja sam ispala negativac, pitali su me što ja to radim djetetu. Da ne pričam o tome da mi je otac ostavio veliku ovrhu, od 70.000 eura. Trenutno živim od alimentacije i dječjeg doplatka te od donacija.

Nitko me nikada nije pitao kako sam. Imam iza sebe brdo operacija. No Bog ti valjda na kraju pošalje nekog, meni je to bio Bruno i još uvijek sam u šoku da mi netko pomaže i daje snagu da idem dalje”, poručila je naša sugovornica.

Sve ide preko udruge Chef kuha doma

Sve donacije prikupljat će se preko udruge Chef kuha doma te će se nakon završene akcije raspodijeliti svim navedenim obiteljima, ovisno o potrebama. Barkod na plakatu automatski je generiran na iznos od 10€, ali svatko taj iznos može promijeniti i uplatiti koliko može i želi, prema svojim mogućnostima.

Advertisement

Continue Reading

Svijet

Stiže novi zakon o kasinima i kladionicama. Promjene su ogromne

Published

on

By

Hrvatska Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se između ostalog želi dodatno onemogućiti rad nelegalnim priređivačima igara na internetu, a značajno se postrožavaju i odredbe po pitanju oglašavanja.

Kako je kazao potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac, s obzirom na to da postoji problem porasta ovisnosti o igrama na sreću, postoji potreba primjerenijeg utvrđivanja i uređivanja propisa na području igara na sreću.

Dva ključna područja koja obuhvaća novi zakon

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na dva ključna područja – regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću i ograničavanje oglašavanja.

Advertisement

Mjere društveno odgovornog priređivanja tako obuhvaćaju uvođenje obveze identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostavu registra isključenih igrača, kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje ograničavanje oglašavanja putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima, zabranu oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

“Cilj ovih zakonskih izmjena je da se dodatnim mehanizmima odgovornog priređivanja igara na sreću, dostupnost igara na sreću i poticanje na sudjelovanje u igrama na sreću, ograniči, što će rezultirati i smanjenjem incidencije o ovisnosti u igrama na sreću i njenih negativnih posljedica, kako na pojedinca tako i na društvo u cjelini”, zaključio je Primorac.

Svi će se morati identificirati, i online i u poslovnicama

Advertisement

Prema izmijenjenom zakonu, odsad će i online i u fizičkim poslovnicama sudjelovanje u igrama klađenja i kasino igrama bit će dopušteno samo osobama iznad 18 godina koje su se identificirale, a posebno će se pravilnikom propisati postupak i način identifikacije osoba.

Onima mlađima se zabranjuje i sudjelovanje u igrama i sam posjet kladionicama i kasinima, a odgovornost za provođene zabrana snose priređivači, odnosno kasina i kladionice.

Od obveze identifikacije izuzete su lutrijske igre, s obzirom na činjenicu da je riječ o igrama na sreću nižeg rizika, objašnjava se u nacrtu zakona. “Navedeni način reguliranja identifikacije igrača smanjit će svaku mogućnost sudjelovanja u igrama na sreću maloljetnih osoba i omogućiti učinkovitiju provedbu postupka isključenja igrača”, navodi se.

Samoisključenje i registar samoisključenih igrača koji će voditi HZJZ

Advertisement

Zakonski novitet je i registar samoisključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U njega će se, kako je ranije kazao Primorac, igrači s problemom ovisnosti moći sami upisati te će im na taj način biti onemogućen pristup igrama na sreću kod svih priređivača.

U nacrtu izmjena zakona stoji da igrač koji sudjeluje u igrama na sreću može podnijeti zahtjev priređivaču za samoisključenje/isključenje iz igre te zatražiti opoziv podnesenog zahtjeva. Samoisključenim igračima bit će onemogućeno sudjelovanje u igrama kod svih priređivača.

Isključenje igrača bit će, uz njegovu suglasnost, moguće i ko to zatraži Hrvatski zavod za socijalni rad, ustanove za zaštitu obitelji i zdravstvene ustanove za zaštitu mentalnog zdravlja i liječenja ovisnosti, u slučajevima kada igrač zbog prekomjernog igranja nanosi štetu sebi ili obitelji koju uzdržava.

U lutrijskim igrama moguće je isključenje iz lutrijskih igara koje se priređuju putem interneta, zbog opcije igranja brzih igara koje su većeg adiktivnog potencijala od lutrijskih igara koje se priređuju u zemaljskim poslovnicama.

Advertisement

Cilj je odvratiti građane od upražnjavanja takvih igara, posebno one mlađe životne dobi i one koji su na pragu ili su već stvorili ovisnost, istaknuo je ministar.

Znatno se ograničava oglašavanje u medijima i na svim javnim površinama, osim na zidovima kladionica i kasina 

Prijedlogom zakona zabranjuje se oglašavanje igara na sreću u svim tiskanim medijima, dok se oglašavanje putem interneta te u audiovizualnim i radijskim programima zabranjuje u vremenu od 6:00 do 23:00 sata. Lutrijske igre niskog rizika bile bi izuzete od ograničenog oglašavanja u medijima.

Zabranjuje se i oglašavanje igara na sreću na svim javno vidljivim površinama osim na vanjskim dijelovima prostora u kojima se priređuju igre na sreću.

Advertisement

Regulira se onemogućavanje uvida u unutrašnjost objekta uz izuzetak za prostore casina u ugostiteljskim objektima skupine hotela kategorije četiri ili više zvjezdica.

Stat će se na kraj nelegalnim internetskim kasinima i kladionicama

Izmjene zakona usmjerene su i na sprječavanje rada nelegalnih internetskih priređivača. Naime, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom na to da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

Kako se moglo čuti sredinom ožujka, kad je ministar Primorac detaljno predstavio novitete u sferi regulative igara na sreću i kad je nacrt zakonskih izmjena upućen u javno savjetovanje, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada.

Advertisement

Plenković: Igre na sreću su se snažno raširile, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju

Predsjednik vlade Andrej Plenković je u uvodu sjednice kazao da posebice treba imati na umu da su se igre na sreću “snažno raširile” kroz digitalni prostor, a da Vlada treba voditi računa o uplivu takvih aktivnosti na građane, posebno mlade.

“S te strane, bolja regulacija, osobito u kontekstu Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti, treba utjecati na smanjenje ovisnosti o kockanju, to jest hazarderstvu, te puno bolje regulirati ovu djelatnost”, izjavio je Plenković.

Advertisement

Continue Reading

Društvo

Prof.dr.sc. Dragan Primorac je “Hrvat mjeseca” lipnja 2024.

Published

on

By

Novom rubrikom pod nazivom „Hrvat mjeseca“ redakcija Croatians Onlinea želi odati počast pojedincima ili grupama koji svojim djelovanjem i predanim radom doprinose promociji Hrvatske.

Prvi certifikat upravo je dodijeljen za mjesec lipanj ove godine, a pripao je uglednom hrvatskom znanstveniku i liječniku svjetskog glasa prof.dr.sc. Draganu Primorcu.

Kao predsjednik ISABS-a i predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina, prof. dr.sc. Primorac u lipnju ove godine bio je domaćin jednog od najvažnijih svjetskih znanstvenih događaja iz područja personalizirane medicine te forenzičke i antropološke genetike. U radu kongresa sudjelovala su četiri dobitnika Nobelove nagrade i više od 450 znanstvenika. Ovaj događaj pozicionirao je Republiku Hrvatsku u središte pozornosti svjetske znanstvene javnosti.

Prisjetite se našeg intervjua s prof.dr.sc. Primorcem na LINKU, te njegovog gostovanja u podcastu “Lijepa naša Dalmacija” OVDJE.

Advertisement

Continue Reading

Svijet

Hrvatska na udaru kritika: Je li Jadran postao preskup za odmor?

Published

on

By

Posljednjih dana brojni austrijski, njemački i slovenski mediji pišu da je Hrvatska postala preskupa za odmor. Tisuću eura po tjednu po osobi košta odmor na Jadranu, izračunali su u jednom austrijskom dnevnom listu, Slovenci na POP TV-u izvještavaju da su poskupjeli i restorani i trgovine, a njemački statističari da su od Hrvatske jeftiniji Španjolska i Portugal i Grčka.Svake godine svaka turistička zemlja koja pokušava motivirati svoje građane da ostanu u svojoj zemlji ili ih neka druga zemlja pokušava privuću od direktnog konkurenta, kao što smo mi, onda imate raznorazne napise u medijima. Nekad su to cijene, nekad ribe napuhače, nekad su morski psi, nekad cvjetanje mora… Konkurencija će iskoristiti svaku priliku da ostvari prednost”, kaže ministar turizma Tonči Glavina za RTL.

Austrijski ugledni portal Heute piše da su u Hrvatskoj eksplodirale cijene. Dvoje Bečana jelo je ribu prve kategorije, dvije blitve, krumpiriće, popili su tri alkoholna pića i bocu mineralne. Na Lošinju. Navode da su srećom progutali zadnji komadić jela kad je došao račun jer bi se inače ugušili. Platili su 148 eura i 75 centi.

“Na mnogim tržištima su Hrvatsku prijašnjih godina doživljavali kao jeftinu destinaciju masovnog turizma. Mi niti smo destinacija masovnog turizma, niti smo to bili niti to želimo biti. A naravno da želimo biti vrlo konkurentni”, dodaje Glavina.

Continue Reading

Društvo

Milan se nakon 11 godina vratio iz Njemačke u Imotski: “Njemačka je u kolapsu”

Published

on

By

Prošle se godine u Njemačku doselilo manje stranaca nego prijašnjih godina. Prvi je put i broj Hrvata koji su se uselili manji od broja Hrvata koji su se iz Njemačke vratili kući. Iz Njemačke se vratio i Milan nakon punih 11 godina. Preselio je obitelj i građevinsku firmu u rodni Imotski.

“Definitivno je konačno, nedostaje mi domovina, Imotski, Zagreb i želim sada biti tu. Nije se toliko Hrvatska popravila koliko je Njemačka u kolapsu. Plaće su porasle za 10 do 15 posto, a sve je abnormalno poskupjelo”, kaže Katanušić za RTL.

Marija se ne želi vratiti iz Njemačke

Među Hrvatima u Njemačkoj je i Marija iz Zagreba koja u Münchenu živi već 10 godina, a planira ondje i ostati. Uz posao u financijama, s kolegicama je razvila i mobilnu aplikaciju sa savjetima za one koji dolaze.

Advertisement

“Završila sam faksu tu, osnovala obitelj, pokrenula dva posla. Da me je netko prije 10 godina pitao gdje ću biti, ne bih sa sigurnošću mogla reći da je to Njemačka”, kaže Marija Šimić.

“Ima ljudi još u Njemačkoj, ali mnogi ne mogu od njemačke penzije ni živjeti tamo pa im je ovdje malo lakše”, kaže Katanušić.

Prvi put u 10 godina više se Hrvata iselilo iz Njemačke nego što se uselilo

U Njemačku se prošle godine doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi put je pao i broj hrvatskih državljana koji su se uselili u nju, priopćio je Savezni ured za statistiku. “Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok su 2022. u Njemačku stigla 2.665.772 stranca, prošle godine je taj broj iznosio 1.932.509”, stoji u priopćenju Saveznog ureda za statistiku.

Advertisement

U isto vrijeme je, s obzirom na to da se iz Njemačke iselilo 1.269.545 stranaca, neto broj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022., kada je neto broj useljenih iznosio 1.462.089.

Ovaj pad se prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koji su se tijekom 2022. doselili u Njemačku, a čiji je broj 2023. osjetno pao.

Prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju se 2023. više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako su se prošle godine u Njemačku doselila 20.604 hrvatska državljana, što je najmanji broj od 2013., kada je Hrvatska primljena u EU. Prošle godine se iz Njemačke iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3637.

Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina ranije, 2016., u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana.

Advertisement

Velik rast useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske

Isti trend se primjećuje i kod ostalih novijih članica Europske unije, poput Rumunjske i Bugarske, kod kojih je broj migranata u Njemačku posljednjih pet godina u stalnom padu. Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa Zapadnog Balkana iz 2016.

Značajan porast se bilježi kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji, poput žitelja zemalja Zapadnog Balkana, nego o podnositeljima zahtjeva za azil.

Advertisement

Continue Reading

Društvo

U Austriji najmanje 25 dana odmora, u BiH 20, a u Kini pet

Published

on

By

Vrijeme je godišnjih odmora, onog razdoblja koje radnici iščekuju tijekom cijele godine, a koje im omogućuje bijeg od svakodnevice i poslovnih obveza. Stoga smo istražili u kojoj zemlji radnici imaju pravo na najviše dana godišnjeg odmora, a u kojoj su prava radnika na slobodno vrijeme minimalna. Prema podacima Pixsellove infografike o minimalnom broju dana godišnjeg odmora u europskim državama, radnici u dijelu Bosne i Hercegovine se, kada su u pitanju prava propisana na papiru, nalaze u nešto nepovoljnijem položaju od većine njihovih kolega u drugim zemljama, piše Večernji list BiH.

Usporedba s EU-om

Naime, prema Zakonu o radu FBiH, zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana. Maloljetni zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana. Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana. Nadalje se navodi kako se trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraćeg propisanog ovim ili drugim zakonom uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Odsutnost s rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majčinstva, vojne službe i drugog izbivanja koje nije uvjetovano voljom zaposlenika ne smatra se prekidom rada. Prema Zakonu o radu Republike Srpske, u svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom općim aktom i ugovorom o radu najmanje četiri radna tjedna, odnosno najmanje 20 radnih dana, piše Večernji list BiH.

Advertisement

Bitno je znati da se godišnji odmor u ovom bh. entitetu uvećava na osnovi radnog staža i drugim osnovama u skladu s kolektivnim ugovorom. Minimalno 20 dana godišnjeg odmora imaju radnici u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj… Za ljubitelje većeg broja dana godišnjeg odmora idealna je Francuska, kao i Austrija, gdje radnici imaju pravo na minimalno 25 dana godišnjeg odmora. Ista pravila vrijede i u Švedskoj i Danskoj, dok u Portugalu i Španjolskoj radnici imaju pravo na najmanje 22 dana godišnjeg odmora u kalendarskoj godini. Kada je riječ o zemljama svijeta, najmanja prava imaju radnici u Kini. Ova zemlja svojim zaposlenicima daje svega pet radnih dana godišnjeg odmora, piše CDM.

Naime, kineski zakon o radu propisuje da svi oni koji imaju radno iskustvo kraće od deset godina ostvaruju pravo na svega pet radnih dana godišnjeg odmora. Broj dana godišnjeg odmora raste razmjerno trajanju karijere, pa se tako oni koji rade dulje od 10, a manje od 20 godina mogu odmarati 10 dana godišnje, a oni koji rade dulje od 20 godina imaju godišnji odmor u trajanju od 15 radnih dana. Uz to, u Kini radni tjedan traje šest dana, a osim slobodnih dana tijekom tjedna, radnici su slobodni i tijekom državnih praznika, kojih ima ukupno 11, piše Večernji list BiH.

Duljina odmora i staž

Kada je riječ o državama u kojima radnici imaju pravo na kraće odmore, na vrhu liste nalazi se Japan. Ova zemlja je druga nakon Kine po trajanju godišnjeg odmora. Naime, oni koji tek počinju radni odnos imaju pravo na deset dana godišnjeg odmora, a sa svakom idućom godinom staža, duljina njihova odmora povećava se za jedan dan dok ne dođe do krajnje granice od 20 dana. Mali broj dana godišnjeg odmora ima i Turska, u kojoj se broj slobodnih dana povećava po istom načelu. Oni koji rade manje od pet godina imaju pravo na odmor od 14 radnih dana, 20 radnih dana imaju oni koji rade do 15 godina i 26 dana oni koji imaju više od 15 godina staža.

Advertisement

Continue Reading

Društvo

Središnji registar: Evidencija Hrvata s prebivalištem izvan RH

Published

on

By

Vlada je u prvo čitanje sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.

“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.

Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.

“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.

Advertisement

Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njihovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.

Primjena od 1. lipnja 2026., ukinut će se Popis stanovništva

Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.

Advertisement

Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12,8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.

“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istaknuo je ministar dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je još Primorac.

Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvidu u svoje osobne podatke i tažiti potvrde.

Advertisement

Izmjene Zakona o zaštiti zraka

Vlada je u Sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti zraka, kojim se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta od strane inspekcije sigurnosti plovidbe i to u nadzoru dijela dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metoda smanjenja emisija.

Uvode se i prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu.

“Definiraju se pravne osobe koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanje zraka, a dodatno se definira i obveznik, koji je izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave, a koji mora osigurati provedbu odluke o mjerama posebne namjene te se donosi pravni temelj za nove podzakonske propise, kojim će se osigurati provedba kompletne evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz motora”, navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Advertisement

Continue Reading

Najnovije vijesti

Politika6 sati ago

Devet političkih stranaka će imati kandidatske liste za Općinsko vijeće Novi Travnik

Centralna izborna komisija ovjerila je liste političkih subjekata koji će imati kandidate za Općinska i Gradska vijeća na narednim Lokalnim...

BiH8 sati ago

TRAVNIK: U slučajnog prolaznika ispalio nekoliko metaka, liječnici u Novoj Biloj mu se bore za život

Danas oko 19:25 u travničkom naselju Zolote dogodila se strašna tragedija, a kako saznaje naš portal napadač je u slučajnog...

Društvo8 sati ago

Najavljujemo tradicionalnu smotru folklora “Sijelo u Paklarevu”

Tradicionalna Smotra folklora “Sijelo u Paklarevu” nastavlja se i ove godine, u subotu 27.srpnja od 19 sati. Datum: Subota, 27....

BiH9 sati ago

Pucnjava u Travničkom zaseoku: Jedna osoba ranjena, hitno prebačena u bolnicu

U mjestu Zolote, Općina Travnik, u predvečernjim satima , oko 19:25 dogodila se pucnjava, a jedna osoba je zadobila povrede,...

Sport9 sati ago

Luka Modrić stigao u Mostar i izazvao neviđenu euforiju, dočekalo ga stotine navijača

Kapiten hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić je večeras stigao u Mostar i izazvao opću euforiju. Stotine navijača ga je dočekalo...

Društvo9 sati ago

BOLJE NEGO U NJEMAČOJ: Restoran Vrelo zapošljava konobara,plata do 2000 KM

Renomirani restoran Vrelo, koji se nalazi uz magistralnu cestu Travnik-Turbe zapošljava konobara/icu. Kako se navodi u oglasu, poželjno je iskustvo,...

Moda12 sati ago

Da li ste spremni za outdoor?! Otkrijte kako se pripremiti za avanture na otvorenom ovog ljeta

Kada govorimo o outdoor aktivnostima, prva asocijacija često su robusne planinarske cipele i praktične, ali ne nužno atraktivne odjevne kombinacije....

BiH13 sati ago

Lana Pudar na poštanskoj marki BH Pošte

????Evropska prvakinja Lana Pudar na poštanskoj marki BH Pošte!???? Poštansku marku na kojoj je naša evropska prvakinja Lana Pudar izdali...

Advertisement
Advertisement
LM