Ljepota i zdravlje
Pulmolog upozorava: Ovo su znakovi astme koji se lako zanemare
Jesenska sezona alergija je u punom jeku. Od kolovoza do studenog najčešći vanjski uzrok alergija je pelud ambrozije, prema American College of Allergy, Asthma and Immunology.
Ova bolest pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a mnogi od njih trenutno se bore sa simptomima.
“Astma je dugotrajno stanje koje utječe na vašu sposobnost disanja”, ističe pulmolog, dr. Raj Dasgupta. Objašnjava da dolazi do oteklina i suženja dišnih putova u plućima, što otežava ulazak i izlazak zraka.
Astma može pogoditi svakoga, od djece do odraslih, a obično započinje u djetinjstvu, navodi Index.hr.Jedna studija pokazuje da gotovo 80 posto slučajeva astme počinje u prvih šest godina života. Astmu mogu pokrenuti razni faktori, uključujući alergije (unutarnje i vanjske), zagađenje ili čak stres.
Razni uzročnici
Unutarnje alergije često su uzrokovane krivcima poput plijesni, dlaka kućnih ljubimaca ili grinjama, dok su vanjske alergije obično uzrokovane peludom.
Poznati simptomi astme uključuju otežano disanje, osjećaj stezanja u prsima i zvuk zviždanja prilikom disanja. Međutim, dr. Dasgupta napominje da postoji i jedan znak astme odnosno simptom koji većina ljudi zanemaruje – kašalj koji ne prolazi.
“Ovaj kašalj često se pogoršava noću ili tijekom vježbanja. Simptomi se mogu znatno razlikovati od osobe do osobe i ponekad se javljaju kada ste u blizini dima, prašine ili dlaka kućnih ljubimaca”, navodi.
Kašalj uzrokovan astmom obično je suh, što znači da nema puno sluzi. Mnogi ljudi mogu previdjeti ovaj simptom, misleći da je kašalj uzrokovan samo alergijama ili prehladom. “Međutim, ako primijetite da često kašljete, osobito noću ili tijekom fizičke aktivnosti, to može biti znak astme, stoga je važno na vrijeme potražiti pomoć”, zaključio je dr. Dasgupta.
BiH
SKB Mostar ulaže u napredne tehnike nuklearne medicine i precizniju dijagnostiku
Nakon što je SKB Mostar nabavio novi SPECT/CT uređaj, IAEA se fokusirala na edukaciju osoblja, angažiranje medicinskog fizičara u Zavodu za nuklearnu medicinu, piše Večernji.
Predstavnici Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA): Mayumi Yamamoto, voditeljica programa za Europu (PMO), dr. Anita Brink i dr. Peter Knoll, tehnički časnici u području nuklearne medicine, posjetili su Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar kako bi pružili podršku i organizirali edukaciju o korištenju naprednih tehnika nuklearne medicine.
Nakon što je bolnica prije pola godine nabavila novi SPECT/CT uređaj, IAEA se fokusirala na edukaciju osoblja o korištenju hibridnoga oslikavanja koje omogućuje precizniju dijagnostiku, angažiranje medicinskog fizičara u Zavodu za nuklearnu medicinu u SKB-u Mostar te na podršku u nabavi opreme za kontrolu kvalitete, koja je ključna za sigurnost i pouzdanost dijagnostičkih postupaka. Podsjećanja radi, Zavod za nuklearnu medicinu u SKB-u Mostar još uvijek, kao osnovni dijagnostički alat, koristi gama-kameru koju je prije 14 godina donirala IAEA. Tijekom posjeta IAEA-in tim susreo se s predstavnicima bolnice, uključujući prim. dr. Damira Rozića, specijalista nuklearne medicine, prof. dr. sc. Svjetlanu Grgić, pomoćnicu ravnatelja SKB-a za internističke djelatnosti, izv. prof. dr. Ingu Marijanović, predstojnicu Klinike za onkologiju, i doc. dr. sc. Stipu Galića, pročelnika Odjela za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja. Sastanku je nazočio i dao svoju podršku Ivan Lasić, mag. phys, ravnatelj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) BiH.
Ova dugogodišnja suradnja i kontinuirana podrška IAEA-e naglašavaju važnost ulaganja u ljudske resurse i infrastrukturu za nuklearnu medicinu, čime SKB Mostar dodatno podiže kvalitetu zdravstvene skrbi za pacijente u regiji, naveli su iz te zdravstvene ustanove.
(Izvor: Večernji.ba)
BiH
Danas u Travniku panel na temu “Rak dojke- put od dijagnoze, terapije do rehabilitacije”
Danas, 29.listopada u 14 sati, u Kamenoj sceni Centra za kultur, održat će se panel na temu “Rak dojke- put od dijagnoze, terapije do rehabilitacije”., u sklopu obilježavanja mjeseca listopada , mjeseca roze vrpce, kada se podiže svijest o raku dojke.
Moderator panel diskusije je Doc.dr.Emilija Hrapović, a sudionici panela su dr.Samra Leko Hadžalić, prof.dr.sc.Sead Karakaš, dr.Adnan Šatrović, dr.Elvira Ščetić Tafi, dr. Merisa Agović, Lejla Hadžić Brkić i Maida Salkić.
BiH
Međunarodni dan borbe protiv moždanog udara: sve veći broj mlađih obolijeva
I dok se u razvijenim zemljama broj osoba koje obolijevaju od moždanog udara smanjuje, kod nas je u porastu, što nas svrstava u zemlje s najvećim brojem moždanih udara u svijetu.
Širom planete 29.listopad se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv moždanog udara, a prema riječima profesora doktora Siniše Miljkovića, načelnika Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednika Udruženja neurologa Republike Srpske, razlog ovakvog stanja jeste loša kontrola faktora rizika, nepridržavanje terapija, ne dolaženje na kontrolu, kao i stresne situacije.
“I dalje smo mi područje sa visokim učešćem stresa u riziko-faktorima. Nivo obolijevanja od moždanog udara je na nivou ratnog i poratnog perioda. Ne uspijevamo da riziko-faktore dovedemo u normalu”, ističe Miljković za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, ako se kontroliraju glavni faktori rizika, broj moždanih udara se može smanjiti za trećinu, a ključ svega je dobra prevencija.
Prema riječima doktora Miljkovića, ranije je bilo rijetko da osoba od 40 godina ima moždani udar, dok je sada situacija drugačija.
“Granica se pomjerila. Na sedmičnom nivou sada imamo dva ili tri pacijenta između 40 i 50 godina. Sada možemo reći da je to, maltene, bolest srednje životne dobi”, kaže Miljković.
Kada je riječ o rehabilitaciji osoba sa moždanim udarom, ona je timski rad i počinje od prvog dana kada se unesrećeni smješta u neurološku kliniku.
“Rehabilitacija različito dugo traje i krajnji ishodi zaista zavise kako od stepena oboljenja, tako i od svjesnosti pacijenta, njegove upornosti, ali i uključivanja porodice i prijatelja”, navodi Pilipović Spasojevićeva i dodaje da se nakon moždanog udara mijenja svijest o načinu dotadašnjeg života. (Izvor: Nezavisne)
Ljepota i zdravlje
Sok koji liječi jetru, čisti organizam i štiti od raka!
Za njima je svakako bolje posegnuti nego za štapićima, čipsom i ostalim grickalicama koje jednom kad ih krenemo grickati, najčešće ne stajemo dok ne dodirnemo dno ambalaže. Grickanje mrkve ili ispijanje soka nudi brojne zdravstvene koristi. Ovo je povrće bogato beta-karotenom, vitaminima A i C, kalijem i dijetalnim vlaknima te je poznato po svojim antioksidativnim svojstvima. Čaša soka od mrkve sadrži oko 94 kalorije, 1,9 grama vlakana, 45.133 IU vitamina A, 20 mg vitamina C i 689 mg kalija, što ovaj napitak čini iznimno hranjivim. Stoga, redovito konzumiranje soka može poboljšati opće zdravlje i povoljno djelovati na sljedeća stanja:
Poboljšanje vida
Sok od mrkve bogat je vitaminom A i beta-karotenom, koji su važni za očuvanje zdravlja očiju, a studije sugeriraju kako može prevenirati probleme poput makularne degeneracije. Međutim, pretjerani unos soka može imati nuspojave. Prema ovoj studiji loš noćni vid kod žena bio je povezan s prekomjernim unosom vitamina A i beta-karotena. Stoga, preporučuju, ograničite konzumaciju soka od jedne ili dvije mrkve dnevno, piše Živim.
Odličan za jetru
Mrkva može poboljšati funkciju jetre i pomoći tijelu u uklanjanju toksina. Pored toga, mrkva smanjuje masne naslage u jetri. Ako ne volite čisti sok od mrkve, napitku možete dodati cijeđenu jabuku ili celer.
Zdravlje kože
Antioksidansi u soku od mrkve, posebice beta-karoten, mogu zaštititi kožu od starenja i oštećenja od sunca, pružajući prirodni fotoprotektivni učinak.
Mršavljenje
Mali broj kalorija koje sadrži ovo povrće, prijatelj su u procesu mršavljenja. Osim toga, sok od mrkve je bogat vlaknima što potiče gubitak kilograma i promiče osjećaj sitosti.
Smanjenje rizika od raka
Istraživanja sugeriraju da sok od mrkve može smanjiti rizik od određenih vrsta raka, poput urotelijalnog karcinoma i leukemije, iako su potrebna dodatna ispitivanja. Uloga beta-karotena u smanjenju rizika od raka temelji se na njegovoj sposobnosti neutralizacije slobodnih radikala.
Zdravlje srca
Konzumiranje soka od mrkve može pomoći smanjenju oksidativnog stresa i snižavanju razine kolesterola, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također, sadrži nitrate i polifenole koji mogu regulirati krvni tlak.
Zdravlje mozga
Beta-karoten u soku od mrkve podržava kognitivne funkcije smanjenjem oksidativnog stresa u mozgu, što može pomoći u prevenciji problema s pamćenjem u starijoj dobi. U studiji radnici koji su bili izloženi olovu i koji su tretirani beta-karotenom, imali su niže razine oksidativnog stresa. Također, sadržaj kalija pomaže u smanjenju rizika od moždanog udara, a šalica soka od mrkve koja sadrži 689 miligrama kalija zadovoljava više od 17 posto dnevnih potreba za ovim nutrijentom.
Zdravlje probavnog sustava
Vlakna u soku od mrkve podržavaju redovitu probavu i mogu biti korisna osobama s konstipacijom. Kalij u soku također može pomoći u liječenju proljeva nadoknađujući izgubljene elektrolite.
Jačanje imuniteta
Sok od ovog povrća može ojačati imunosni sustav. Studija provedena na zdravim muškarcima usredotočila se na to kako sok od mrkve može povećati koncentraciju karotenoida u plazmi (pretvaraju se u vitamin A), čime se povećava njihova razina imuniteta.
Savjeti za pripremu
Operite i nasjeckajte mrkvu te je stavite u blender i dodajte malo vode.
Za poboljšanje okusa, dodajte voće poput jabuka ili naranči ili pak začine poput đumbira ili cimeta.
Miješajte srednjom brzinom dok se svi sastojci ne usitne.
Ako ne koristite sokovnik, gotov sok iz blendera možete dodatno procijediti kroz gazu, a pulpu možete čuvati u hladnjaku i koristiti u drugim pripravcima. Sok od mrkve možete dodati juhama, smoothiejima ili čak u pečena jela za dodatne hranjive koristi.
Izvor: Dalmacijadanas.hr
Ljepota i zdravlje
Uz nutricionistu Kenana Mandru su smršali Bešlić, Grabar – Kitarović, Samardžić i Žalica, a sada ima novu unaprijeđenu dijetu
Dolaskom hladnijih dana više vremena provodimo u stanovima i kućama, manje se krećemo, a tradicionalno je na našim prostorima hrana na zimskoj trpezi kaloričnija.
To neizbježno dovodi do nagomilavanja kilograma kod većine ljudi, tako da mnogi pribjegavaju različitim dijetama.
U proteklih deset godina jedna od najpopularnijih metoda mršavljenja na našim prostorima je Liposukcijska dijeta, čiji je idejni tvorac i autor Kenan Mandra.
Liposukcijska dijeta je postala poznata 2013. godine kada je sam Mandra uspio za dva mjeseca smršaviti skoro 40 kilograma i od tada je nastalo veliko interesovanje za ovaj protokol. Jedan od prvih poznatih korisnika bio je i Halid Bešlić koji se 2014. godine pohvalio kako je smršavio 15 kilograma za 20 dana. Dijetu je čak koristila bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a među poznatim ličnostima koje su smršale uz ovu dijetu su i Željko Samardžić, Kaliopi, Pjer i Jasna Žalica, Halid Muslimović, Dejan Matić…
– Lansirali smo novu generaciju protokola za kontrolu tjelesne mase pod nazivom LipoDIETA FORTE.Nova unaprijeđena formula je rezultat iskustva od preko deset godina. Forte s aromom jabuke i ketonima maline donosi brže i bolje rezultate. Korisnicima pruža veći komoditet, jer nova generacija proizvoda ima veću koncentraciju i dozu, daje više osjećaja sitosti, više energije i jednostavnija je za korištenje, jer je sve u jednom. Također, unaprijeđen je i jelovnik, pa će se već u prvoj fazi dijete osim mesa, ribe i povrća naći i jaja i sir kako bi se zaokružio mediteranski način prehrane – pojašnjava Kenan Mandra i dodaje:
– Nova generacija djeluje brže, pa umjesto 14 dana, klijenti će rezultate postići već za 10 dana, a za one sa sporijim metabolizmom imamo i protokol od 15 dana. Klijenti mogu očekivati i bolji okus proizvoda s aromom jabuke.
Nova generacija Liposukcijske dijete™ by Kenan Mandra, u zemljama EU je lansirana prošle godine, ali nije odmah bila prisutna na našem tržištu, iako je postojalo veliko interesovanje.
Autor dijete pojašnjava zašto se pauziralo:
– Osim promjena u samom proizvodu i protokolu, moram napomenuti da ne surađujem više s firmom International Health, te da ona više nije ovlašteni distributer protokola Liposukcijske dijete. Međutim, došlo je do zloupotrebe mojih autorskih prava i prava za distribuciju mog protokola kojeg je ta firma falsificirala i nastavila neovlašteno koristiti pod drugim imenom, pa sam bio primoran pokrenuti tužbe, jer je druga strana postupila suprotno ugovorima koje smo imali. Osim toga, protekla godina je bila namijenjena da novi proizvod testiramo i da se uvjerimo kako je novi protokol zaista unaprijeđen i bolji od svih ranijih – ističe Mandra te dodaje da je liposukcijska dijeta na našim prostorima već prisutna u Austriji, Albaniji, Rusiji i Kazahstanu, a sljedeće godine planiran je plasman u Tursku, Dubai i USA.
Ljepota i zdravlje
Tjeraju doktora iz kuće: 10 razloga zašto treba češće jesti jabuke
Osim svoje kulinarske svestranosti te brojnih boja i okusa, jabuke su iznimno zdravo voće s brojnim dobrobitima potkrijepljenim istraživanjima.
Obično se koriste u receptima kao što su pite, kolačići, muffini, džem, salate, zobene kaše ili smoothieji. Također su izvrstan međuobrok ili izrezani i namazani maslacem od oraha.
Evo deset impresivnih zdravstvenih dobrobiti jabuka.
1. Nutritivne prednosti
Jabuke se smatraju voćem bogatim hranjivim tvarima, što znači da pružaju mnogo hranjivih tvari po porciji. Preporučuje se konzumacija 2 šalice voća dnevno za dijetu od 2000 kalorija, s naglaskom na cijelo voće poput jabuka.
Jedna srednja jabuka od 200 grama nudi sljedeće hranjive tvari:
Kalorije: 104
Ugljikohidrati: 28 g
Vlakna: 5 g
Vitamin C: 10 % dnevne vrijednosti (DV)
Bakar: 6 % DV
Kalij: 5 % DV
Vitamin K: 4 % DV
Jabuke su također bogat izvor polifenola, važne skupine antioksidansa. Iako oznake nutritivne vrijednosti ne navode te biljne spojeve, oni su vjerojatno odgovorni za mnoge zdravstvene dobrobiti jabuke. Kako biste maksimalno iskoristili jabuke, ostavite koru jer ona sadrži polovicu vlakana i većinu polifenola.
2. Može potaknuti mršavljenje
Jabuke su bogate vlaknima i vodom, što ih čini zasitnima. U jednoj studiji, jedenje cijelih jabuka povećalo je sitost više nego konzumiranje jednakih količina soka od jabuke. To se može dogoditi jer cijele jabuke smanjuju pražnjenje želuca.
Istraživanje također sugerira da unos jabuka može značajno smanjiti indeks tjelesne mase (BMI), faktor rizika za srčane bolesti povezan s težinom, navodi Health Line.
3. Moglo bi biti dobro za tvoje srce
Jabuke su povezane s manjim izgledima za srčane bolesti. Istraživanja su otkrila da je konzumacija 100-150 g/dan cijelih jabuka povezana s manjim izgledima za srčane bolesti i čimbenicima rizika poput visokog krvnog tlaka. Jedan od razloga može biti taj što sadrže topiva vlakna. Drugi razlog može biti to što nude polifenole. Neki od njih mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Studije su također povezale visok unos flavonoida s manjim izgledima za moždani udar.
Druga je studija također povezala jedenje jabuka sa smanjenom vjerojatnošću moždanog udara.
4. Smanjuje rizik od dijabetesa
Jedenje jabuka također može smanjiti šanse za dijabetes tipa 2. Kompilacija studija pokazala je da je konzumacija jabuka i krušaka povezana s 18 %-tnim smanjenjem rizika od dijabetesa tipa 2. Samo jedna porcija tjedno može smanjiti rizik za 3 %.
5. Može poboljšati zdravlje crijeva
Jabuke sadrže pektin, vrstu vlakana koja djeluje kao prebiotik u vašem crijevnom mikrobiomu, a zdrava crijeva često su ključni izvor za bolje zdravlje. Budući da se dijetalna vlakna ne mogu probaviti, pektin dospijeva u vaše debelo crijevo netaknut, potičući rast dobrih bakterija. Posebno poboljšava omjer Bacteriodetes i Firmicutes, dvije glavne vrste bakterija u vašim crijevima.
Novo istraživanje sugerira da, blagotvorno mijenjajući crijevnu mikrobiotu, jabuke mogu pomoći u zaštiti od kroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, bolesti srca i raka.
6. Može pomoći u prevenciji raka
Antioksidansi u jabukama mogu ponuditi pouzdane učinke protiv određenih vrsta raka, uključujući rak pluća, dojke i probavnog trakta. Istraživanja sugeriraju da se ti učinci mogu pripisati polifenolima jabuke koji sprječavaju razmnožavanje stanica raka.
Međutim, potrebna su daljnja istraživanja na ljudima kako bi se bolje razumjela moguća veza između jabuka i prevencije raka — na primjer, kako bi se identificirale odgovarajuće količine i vrijeme jela.
7. Može pomoći u borbi protiv astme
Jabuke bogate antioksidansima mogu pomoći u smanjenju upale dišnih putova povezane s alergijskom astmom. Kora jabuke bogata je antioksidansom kvercetinom, koji može pomoći u regulaciji vašeg imunološkog sustava i smanjenju upale. Teoretski, ovo bi jabuke moglo učiniti učinkovitima protiv kasnih faza reakcije bronhijalne astme.
Studije na životinjama sugeriraju da bi kvercetin mogao biti prikladan za alergijske upalne bolesti poput astme i sinusitisa. Ipak, potrebno je više ljudskih istraživanja o ovoj temi.
8. Može pomoći u zaštiti vašeg mozga
Kvercetin u jabukama može zaštititi vaš mozak od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom. Meta-analiza 14 studija na životinjama sugerira da bi kvercetin mogao imati neka preventivna svojstva protiv Alzheimerove bolesti (AD). Ipak, istraživači su doveli u pitanje neke od metodologija studije i vjerovali su da je potrebno više istraživanja da bi se zaključio.
Zapamtite da se većina istraživanja usredotočuje na određeni spoj umjesto na cijele jabuke. Stoga su potrebna daljnja istraživanja, posebno o učincima jabuka, prije nego što se mogu izvući bilo kakvi zaključci.
9. Može poboljšati mentalno zdravlje
Konzumiranje više povrća i voća poput jabuka može pomoći vašem mentalnom zdravlju, prema jednom sustavnom pregledu iz 2020. Unatoč tome, studija je pokazala da se ova korist javlja ako jedete najmanje 5 porcija voća i povrća dnevno, u skladu s preporukama američkih smjernica o prehrani za dnevni unos voća i povrća.
Osim toga, britanska studija iz 2022. godine otkrila je da adolescenti koji konzumiraju manje povrća i voća u prehrani imaju tendenciju lošijeg mentalnog zdravlja.
10. Može pomoći kod probavnih bolesti
Istraživanja sugeriraju da konzumacija voća poput jabuka može pomoći u smanjenju šanse za dobivanje gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). Više studija je također pokazalo da konzumacija jabuka može pomoći da se hrana bolje probavi, što može biti od pomoći kod zatvora. Ali stupanj učinka može ovisiti o vrsti jabuke koju jedete, prenosi N1.
Ljepota i zdravlje
Brusnice i proizvode od brusnica trebalo bi često jesti. Evo nekoliko razloga zašto
Svježe brusnice najčešće su previše kisele za samostalnu konzumaciju, ali zato proizvodi od brusnica obiluju brojnim zdravstvenim prednostima. Ovo voće dobro je konzumirati za zdravlje probavnog sustava, jačanje imuniteta i još mnogo toga. Skupina stručnjaka za portal Eating Well otkrila je nekoliko najpoznatijih dobrobiti.
“Brusnice sadrže mnoge antioksidativne i protuupalne spojeve zahvaljujući bogatstvu vitamina C, A i K, kao i fitokemikalijama poput antocijanina, flavonoida i fenolnih kiselina”, ističe nutricionistica Qianzhi Jiang.
Moguća prevencija infekcije mokraćnog sustava
Kako izvještava Eating Well, infekcije mokraćnog sustava (IMS) nastaju kada bakterije uđu u mokraćni kanal i zaraze mokraćni sustav. Češće su kod žena te uzrokuju neugodne simptome poput boli ili pečenja pri mokrenju, učestalog mokrenja i grčeva u trbuhu.
“Jedna od najpopularnijih namjena brusnica ili soka od brusnice je prevencija IMS-a”, tvrdi nutricionistica Vandana Sheth.
“Brusnice su bogate antioksidansima poput polifenola, antocijanina i proantocijanidina. Proantocijanidini pomažu u smanjenju rizika od IMS-a sprječavajući prianjanje bakterija na stijenke mjehura”, tvrdi Sheth. Dodaje da je za probleme mokraćnog sustava najbolje piti stopostotni sok od brusnice bez dodanih šećera. Međutim, važno je zapamtiti da vas sok od brusnice neće izliječiti, stoga je važno kontaktirati liječnika.
Zdraviji probavni sustav
“Osim što sprječavaju prianjanje bakterija na mokraćni sustav, antioksidansi iz brusnica mogu pomoći i u sprječavanju prianjanja štetnih bakterija u crijevima”, tvrdi dijetetičarka Stacey Woodson.
Antioksidansi u brusnicama mogu pomoći u prevenciji probavnih tegoba. Uz to, svježe i suhe brusnice osiguravaju vlakna, jedan od najvažnijih nutrijenata za zdravlje crijeva. Vlakna podržavaju zdravu crijevnu mikrofloru i pomažu u redovitosti probave.
Zdravije srce
Brusnice smanjuju rizik od bolesti srca na nekoliko načina, smatra dijetetičarka Michelle Routhenstein koja objašnjava: “Brusnice su bogate kvercetinom, snažnim antioksidansom koji može pomoći u smanjenju upale, čestog faktora u razvoju bolesti srca.”
Također, kako izvještava Eating Well, postoje istraživanja koja su pokazala da brusnice povećavaju HDL (dobar) kolesterol i smanjuju LDL (loš) kolesterol, što smanjuje rizik od nakupljanja plaka na arterijama.
“Brusnice su bogate antioksidansima i mogu povećati proizvodnju dušikova oksida u krvnim žilama, što poboljšava protok krvi”, dodaje Routhenstein.
Bolje oralno zdravlje
Još jedna dobrobit konzumacije brusnica povezuje se uz bolje oralno zdravlje. “Brusnice, ove žarko crvene bobice, mogu vam izmamiti osmijeh na lice na više načina. Brusnice pomažu u održavanju zdravlja usne šupljine jer sadrže određene polifenole (biljne spojeve) koji inhibiraju bakterije odgovorne za kvarenje zuba i upalu desni”, ističe Jiang za Eating Well. Vitamin C iz brusnica također pomaže u održavanju zdravih desni i zuba.
Ljepota i zdravlje
Zašto je bolje da svoje voćke posadite u ranu jesen nego u proljeće?
Voćke se sade u doba mirovanja vegetacije u jesen ili u proljeće. Bolje je to obaviti ranu u jesen nego u proljeće, no ako se odlučite za proljeće, onda to treba obaviti što prije, piše Agroklub.
Prema pisanju na portalu, sadnica posađena do kraja listopada, eventualno početka studenog, ima povoljnije uvjete za učvršćenje u tlu i obnovu povrijeđene korijenove mreže. Tada je tlo još uvijek toplo i vlažno pa odmah počinje rast korijenja. Osim toga, iznad njih se slegne tlo te se uspostavi dobra dodirna površina između čestica tla i površine korijenja, pojašnjava prof.dr.sc. Ivo Miljković u knjizi Opće voćarstvo.U rano proljeće, prije početka pupanja i listanja, nastavlja se njihov intenzivan rast, mreže mu se razvijaju i postanu sposobne opskrbljivati nadzemni dio potrebnom količinom vode i hranjivih tvari. Zbog navedenog se voćke bolje primaju, a ujedno brže i bolje rastu tijekom prve godine nakon sadnje.
No, treba imati na umu da ako se sade kasno u jesen na teškim i vlažnim tlima, tada je u sjevernim i hladnim područjima lošiji uspjeh jer se javljaju razne neželjene posljedice. Ako se voćke sade kada je tlo već hladno i odviše vlažno, neće odmah početi rast i obnavljanje korijenja, već tek u proljeće kada se tlo zagrije. Za to vrijeme na korijenju nastaju razne ozljede kao što su pozebe i truljenje.U toplim južnim područjima može se saditi tijekom čitave jeseni, pa čak i zimi ako povoljne temperature duže traju, tj. ako su zime blage.
Ranija sadnja u proljeće bolja jer se mreža obnovi i obraste novim korijenjem prije početka rasta nadzemnih organa te ih bolje opskrbiti vodom i hranivima. S druge strane, kasna proljetna sadnja ima niz nepovoljnih posljedica. Prije svega, korijen se ne pripremi i ne razvija dostatno pa ne može nadzemni dio opskrbiti potrebnom količinom vode i hranjivih tvari. Rast nadzemnog dijela počinje gotovo u isto doba kad i obnavljanje korijenja nakon sadnje.
Kada zbog povoljnih temperatura zraka počne vegetacija nadzemnog dijela, onda se od korijena zahtijeva dosta vode, ali kako on još nije sposoban da ga opskrbljuje vodom, a kamoli hranivima, dolazi do zastoja, usporenja i nedovoljnog rasta mladih voćaka tijekom proljeća i ljeta. One u prvoj godini ne postignu dobru, a često ni zadovoljavajuću razvijenost.Osobito je nepovoljna kasna proljetna sadnja u toplim južnim područjima gdje zbog neravnomjernog rasporeda padalina često nastupi suša. Mlade voćke nakon sadnje jače trpe od suše jer im je korijenje slabo razvijeno te ima relativno malu apsorpcijsku površinu. Zbog toga se često voćke slabo prime, a ako se i prime, ne postignu u istoj godini dobru razvijenost.
BiH
SKB Mostar dio projekta koji će omogućiti poboljšanje zdravstvenih usluga
Izaslanici Sveučilišne kliničke bolnice Mostar sudjelovali na početnoj konferenciji projekta DIGIHEALTH (Digitalna rješenja za poboljšanje zdravstvenih usluga) koja je održana u Općoj bolnici Zadar. Projekt se provodi u okviru programa INTERREG IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021-2027, a nositelj je Opća bolnica Zadar. Partneri na projektu su Sveučilišna klinička bolnica Mostar, JZU Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar iz Crne Gore te Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.728.415,27 eura, od čega je 85 posto financirano iz sredstava Europske unije.
Cilj projekta je poboljšati kvalitetu zdravstvenih usluga implementacijom digitalnih rješenja, među kojima su Digihealth hub, mobilna aplikacija i smjernice za kućni oporavak pacijenata nakon operativnih zahvata. U okviru projekta nabavit će se i dodatna oprema za nadzor pacijenata, uključujući monitore za Jedinicu intenzivnog liječenja i operacijsku salu. Također, osigurat će se integracija tehnologija i sustava u jednu platformu, čime će se omogućiti točniji unos i potrošnja lijekova te brži oporavak pacijenata. Planirana je i nabava opreme za krioablaciju, koja će stići u Mostar i Zadar. Krioablacija omogućava ciljano uništavanje tumora bez oštećivanja zdravog tkiva.
Doc. dr. sc. Vedran Markotić, predstojnik Zavoda za radiologiju SKB Mostar, objasnio je kako će tim Odjela intervencijske radiologije izvoditi postupke krioablacije tumora pluća uz CT vođenje. „Postupak se izvodi preciznim postavljanjem iglenih sondi u tumor, nakon čega se stvara ledena zona koja uništava tumorske stanice, a pacijenti mogu biti otpušteni već idućeg dana,“ pojasnio je dr. Markotić, istaknuvši da će se krioablacija primjenjivati i na druge vrste tumora, ovisno o liječničkim indikacijama.
Projekt je povezan i s radom Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje SKB Mostar, koji je projektni partner. Doc. dr. sc. Zoran Karlović, pročelnik Odjela, istaknuo je kako će projektom biti nabavljena visokosofisticirana medicinska oprema za nadzor pacijenata te će se provesti obuka osoblja. Cilj je digitalizirati rad bolnice i omogućiti prikupljanje podataka, što će pomoći u stvaranju zajedničkog protokola za prekogranično područje.
Uz ravnatelja SKB Mostar prof. dr. sc. Antu Kvesića, na konferenciji su sudjelovali i zamjenica ravnatelja doc. dr. sc. Kristina Galić, pročelnik Odjela za anesteziju doc. dr. sc. Zoran Karlović, anesteziolog dr. Ana Milas, predstojnik Zavoda za radiologiju doc. dr. sc. Vedran Markotić, specijalist radiodijagnostike dr. Gojko Bogdan te doc. dr. sc. Miro Leventić i Darija Šimić, voditelji projekta ispred SKB Mostar, piše RTV HB.