- oglas -

Psiholozi otkrivaju zašto prepoznajemo psovke na bilo kojem jeziku već samo po njihovom zvuku

Pročitajte i ovo

Izvedena prva premijerna izvedba predstave „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“

U petak, 3. februara u 19.30 sati u Zeničkom pozorištu je premijerno izvedena predstava „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako...

Hozan u Jajcu održao sastanak za spas 160 radnih mjesta

Nakon što su iz preduzeća „Metalleghe Silicon“ d.o.o. Mrkonjić Grad najavili gašenje sve tri peći u poslovnoj jedinici broj...

Mamić najavio: ‘Povlačim se iz borbe za Dinamo’

Jučer je objavljeno kako je Izvršni odbor Dinama isključio četiri 'mamićevca' iz članstva kluba - smijenjeni su predsjednik Nadzornog...
- Advertisement -

Psiholozi Shiri Lev-Ari i Ryan McKays sa Sveučilišta u Londonu pronašli su karakteristiku riječi koje ljudi koriste za psovanje koja je dosljedna u različitim jezicima i mogla bi predstavljati univerzalni fonetski obrazac za psovke. Svoja otkrića su prezentirali u stidiji koja je objavljena u časopisu Psychonomic Bulletin & Review.

- Advertisement -

Psovkama diljem svijeta obično nedostaju ‘aproksimanti‘. Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima. U njihovoj artikulaciji se glasovni trakt sužava, ali zrak još uvijek može strujati bez čujne turbulencije. Aproksimanti su otvoreniji od frikativa, a zatvoreniji od samoglasnika. Aproksimanti se dijele na centralne, lateralne (bočne) i koartikulirane.

Manje je vjerojatno da će suglasnici u riječima koje sadrže aproksimante nadglasati svoje susjedne samoglasnike, stvarajući mekši zvuk kada se izgovore od onih koji koriste ‘eksplozivna’ slova kao što su p, t i k, zbog kojih neke riječi zvuče “tupo”.

Univerzalni nedostatak psovki

Gotovo univerzalni nedostatak aproksimantima u psovkama pomaže da zvuče oštro, bez obzira na jezik. Rezultati istraživanja sugeriraju da su psovke možda isklesane zajedničkom predrasudom u ljudskom mozgu. Zvučni simbolizam je ideja da neka fonetika pokreće univerzalni kognitivni odgovor, koji pomaže da percepcija određenih zvukova bude dosljedna u različitim jezicima.

Studije su, primjerice, pokazale da svi govornici u više od 20 različitih jezika besmislenu riječ ‘bouba’ povezuju s okruglim oblikom, a ‘kiki’ s oštrim. Ta otkrića sugeriraju da bi neki suglasnici mogli zvučati draže ljudskim ušima od drugih, a to bi se onda sukladno moglo odnositi i na psovke.

Eksperimenti

Kako bi testirali tu ideju, znanstvenici su zamolili 20 tečnih govornika pet različitih jezika da navedu što više psovki. Nakon što su uklonili ponavljanja, varijacije i rasne uvrede, istraživači su se odlučili za 34 psovke i fraze na hebrejskom, 14 na hindskom, 14 na mađarskom, 17 na korejskom i 26 na ruskom.

Analizirajući zvukove tih riječi, istraživači nisu pronašli nikakve naznake da psovke sadrže više praskavih suglasnika nego inače. Ipak, primijetili su jasan nedostatak aproksimanata u psovkama.

Lev-Ari i McKays su napravili dva eksperimenta kako bi vidjeli kako se ti zvukovi percipiraju.

Prvo istraživanje testiralo je jesu li 215 sudionika, koji su govorili šest različitih jezika mogli pogoditi da li je pseudo psovka uvredljiva na temelju toga kako zvuči. U konačnici, manje je vjerojatno da će se one riječi koje su sadržavale aproksimante smatrati psovkama od onih riječi koje ih nisu sadržavale.

Isto tako, čini se da francuski jezik ima relativno više psovki s aproksimantima nego drugi jezici, ali čak i među govornicima francuskog, istraživači su otkrili da su riječi bez aproksimanta i dalje odabrane kao psovke u 63 posto slučajeva.

U drugom istraživanju testirao se učinak aproksimanata na eufemističke psovke poput ‘prokletstvo’. Sastavljajući popis od 24 takvih eufemističkih psovki, koje su zapravo izmijenjene verzije psovki, istraživači su pronašli više dokaza da glasovi l, r, w i y izražavaju suzdržanost.

Temeljna kognitivna predispozicija

Lev-Ari i McKays opisuju aproksimacije kao verbalne ekvivalente šarki s komprimiranim zrakom na vratima. Čak i ako bacite svoje riječi u ljutnji, zvuk aproksimacije može prigušiti njihov percipirani učinak. No ta ideja počiva na vjerojatnosti, a ne determinizmu.

Ono na što naši rezultati ukazuju jest temeljna kognitivna predispozicija, predispozicija koja će djelovati u skladu s povijesnom slučajnošću da oblikuje evoluciju psovki. Baš kao što se veza između nazalnih zvukova i riječi za “nos” ne očituje u svakom jeziku, ili čak u većini jezika, ne bismo trebali očekivati da će se obrazac koji smo identificirali manifestirati u svakom jeziku, pa čak i u jezicima koji odražavaju obrazac vjerojatno će imati psovke s aproksimantima, iako manje nego što bi predvidio njihov zvučni sustav, pojašnjavaju Lev-Ari i McKay.

Zvučna simbolika mogla bi biti raširenija u našim jezicima nego što su mnogi pretpostavljali, ako su autori novih istraživanja u pravu. Ona onda nadilazi veličinu ili oblik predmeta, a zvukovi mogu promijeniti način na koji slušatelji percipiraju stav, emocije ili uzbuđenje govornika.

Lingvisti desetljećima raspravljaju o tome je li ljudski jezik stečen kulturom ili je obilježje biologije našeg mozga, no odgovor bi mogao biti kompliciraniji od pitanja. Potrebno je više dokaza za univerzalnu prirodu zvučnog simbolizma, ali barem na praktičnoj razini, autori kažu da bi se njihova otkrića mogla koristiti za ublažavanje napetih društvenih situacija.

Izvor: Scieence Alert

Najnovije vijesti

Izvedena prva premijerna izvedba predstave „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“

U petak, 3. februara u 19.30 sati u Zeničkom pozorištu je premijerno izvedena predstava „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako...

Hozan u Jajcu održao sastanak za spas 160 radnih mjesta

Nakon što su iz preduzeća „Metalleghe Silicon“ d.o.o. Mrkonjić Grad najavili gašenje sve tri peći u poslovnoj jedinici broj 1 u Jajcu, načelnik Jajca...

Mamić najavio: ‘Povlačim se iz borbe za Dinamo’

Jučer je objavljeno kako je Izvršni odbor Dinama isključio četiri 'mamićevca' iz članstva kluba - smijenjeni su predsjednik Nadzornog odbora Miroslav Rožić, članovi Nadzornog...

Augsburg iznenadio Bayer. Beljo bio blizu pogotka

AUGSBURG je u 19. kolu Bundeslige na domaćem terenu pobijedio Bayer Leverkusen 1:0. Strijelac jedinog gola u 55. minuti bio je Mergim Berisha, koji...

Čeka se i po dva sata: Na ovim graničnim prijelazima su najveće gužve

Pojačan je promet vozila na ulazu u Bosnu i Hercegovinu na graničnim prijelazima: Bosanski Brod, Bosanska Gradiška i Velika Kladuša. Na ostalim graničnim prijelazima ne...

Povezane vijesti