PROMJENA KOLEKTIVNE SVIJESTI NJEMAČKOG NARODA: AfD raste, SPD i CDU gubitnici izbora

44
epa06766601 Georg Pazderski (L), Chairman of Berlin section of German right-wing 'Alternative for Germany' (AfD) party, AfD co-leader Alexander Gauland (3-R), Beatrix von Storch of AfD (2-R) and AfD co-leader Joerg Meuthen (R) take part in a march of the 'Alternative for Germany' (AfD) party in Berlin, Germany, 27 May 2018. The AfD has called for a large demonstration under the motto 'Future Germany' (Zukunft Deutschland) to which they expect more than 5,000 participants. Various alliances of parties, cultural workers and civil society have organized counter-demonstrations and rallies, which are also expected to attract more than 10,000 participants. EPA/OMER MESSINGER

Na lokalnim izborima u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama Saskoj i Brandenburgu u nedjelju desni populisti iz Alternative za Njemačku (AfD) zabilježili su velik porast popularnost dok su stranke vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske vlade Angele Merkel ostale najjače stranke ali uz osjetan gubitak glasova, proizlazi iz izlaznih anketa javnog servisa ARD.

U Saskoj je vladajuća Kršćansko-demokratska unija (CDU) osvojila 32 posto što je sedam posto manje nego na posljednjim izborima prije pet godina. AfD je osvojio 27 posto glasova što je 17 posto više nego na izborima 2014. SPD je s osam posto glasova i gubitkom od četiri posto doživio najslabiji rezultat na nekim pokrajinskim izborima.
U saveznoj pokrajini Brandenburg SPD je usprkos gubitaka s 27,5 posto uspio zadržati vodeću poziciju. Ovdje je AfD osvojio 22,5, CDU 15,5 posto glasova. Ostaje upitno hoće li SPD opet formirati vladu sa strankom Ljevica koja je osvojila 11,5 posto.

Među gubitnike u obje savezne pokrajine spada stranka Ljevica koja je u Brandenburgu u usporedbi s posljednjim izborima izgubila 7,6 a u Saskoj 8,4 posto.

U obje savezne zemlje stranka Zeleni je ostvarila bolje rezultate nego prije pet godina što se uklapa u trend ove stranke i u ostalim saveznim pokrajinama.

Visoka izlaznost u obje savezne pokrajine, u Saskoj 66 a u Brandenburgu 59 posto, nazirala se od prijepodnevnih sati. Tako je u Saskoj već u 14 sati zabilježena izlaznost od 35 posto što je 12 posto više nego prije pet godina. Slično je bilo i u Brandenburgu gdje je do 14 sat glas dalo 31 posto birača, šest posto više nego 2014.

Ishod izbora u Saskoj i Brandenburgu mogao bi imati i utjecaja na krhku demokršćansko-socijaldemokratsku vladu Angele Merkel koja se od formiranja na proljeće prošle godine bori s unutarnjim napetostima posebice zbog SPD-a koji je bio podijeljen oko ponovnog ulaska u koaliciju s Unijom CDU/CSU.

No analitičari procjenjuju da bi utjecaj mogao izostati ako CDU-u i SPD-u i dalje pođe za rukom forimiranje vlada u obje savezne pokrajine.

Analitičari na istoku zemlje bilježe novi fenomen po kojem građani na izborima kažnjavaju vodeće stranke unatoč dobrom gospodarskom stanju. To je posebice vidljivo u saveznoj pokrajini Saskoj koja je dolaskom novih ulagača ekonomski natprosječno profitirala u usporedbi s ostalim istočnonjemačkim saveznim pokrajinama.

U Saskoj 75 posto ispitanih smatra da je gospodarska situacija u njihovoj zemlji dobra. U Brandenburgu 58 posto građana podržava ovu tvrdnju. Unatoč tome se u Saskoj 66 a u Brandenburgu 59 posto građana osjeća građanima drugog reda.

Nakon prošlogodišnjih antiuseljeničkih izgreda u saskom Chemnitzu, Saska je učvrstila svoj imidž savezne pokrajine čiji građani najviše naginju desnom populizmu i mržnji prema strancima. Saska je jedna od saveznih pokrajina s najnižim postotkom građana stranog državljanstva. 2016. u ovoj saveznoj pokrajini je živjelo 4,4 posto stranaca što je osjetno niže od saveznog prosjeka od 11,2 posto.

Ove godine, kada Njemačka obilježava 30 godina od pada Berlinskog zida, u zemlji se iznova razvila rasprava o razlikama između istoka i zapada zemlje. Hina