Poslodavci pred zidom – uzeti stariju radnu snagu ili ključ u bravu

443

Među zaposlenim Bosancima i Hercegovcima sve je više „sijedih“, a u sindikatima predviđaju da će broj zaposlenih starijih od 60 godina, ukoliko se ne zaustavi trend masovnih odlazaka mladih, do 2025. godine znatno porasti, piše Dnevni avaz.

No, ni sadašnja slika kada je u pitanju tržište rada nimalo nije optimistična. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u BiH (krajem 2018. godine), radi svega 8,8 posto mladih od 15 do 24 godine od ukupnog broja zaposlenih. Većinu bh. radne snage čine osobe od 25 do 49 godina, čak 54,4 posto, a onih između 50 i 60 godina je 34,1 posto. Starijih od 65 zaposleno je 3,3 posto.

Anketa pokazuje i da je stopa nezaposlenosti najviša među mladim osobama, od 15 do 24 godine, i iznosi 45,8 posto.

Nema mjesta optimizmu u onome što nas čeka

Stopa starenja pokazuje 119 osoba koje imaju više od 65 godina na svakih 100 pojedinaca mlađih od 15 godina, a sudjelovanje osoba starijih od 75 godina je 6,4 posto, u odnosu na 5,1 posto za ukupno stanovništvo BiH. Ovi podaci nisu nimalo optimistični kada je u pitanju tržište rada, dakle ono šta nas čeka.

Odlazak od 80.000 do 150.000 osoba u najboljoj radnoj dobi iz naše zemlje otvorio je prostor da stariji nađu ili zadrže posao, a njihovo pojačano zapošljavanje još više će doći do izražaja kada se poslodavci nađu pred zidom – ili da uzmu starije ili ključ u bravu vlastitih biznisa.

Ekonomski analitičar Erol Mujanović ističe da je trenutna situacija posljedica višedesetljećnog zanemarivanja ovog multidimenzionalnog problema i nedostatka strateškog djelovanja na svim razinama vlasti.

Prvi put se susrećemo s masovnim odlascima, ne samo nezaposlenih nego i osoba koje imaju dobre poslove, ali koji daju otkaze i idu tražiti sreću i bolji život u inozemstvu, što pokazuje odsustvo povjerenja u sustavu i u državu. Sa sve starijom radno aktivnom populacijom i s odlaskom mladih susreće se veliki broj zemalja. Evidentno je da u zemljama u kojima se ništa ne radi po tom pitanju stvari postaju samo gore i, naravno, ne rješavaju se same od sebe“, ističe Mujanović.

Prepustiti odluke novim, otvorenijim, generacijama

On je kazao da, kada se radi o odlasku posebno mlade snage, postoji nekoliko alata i mogućnosti da se situacija promijeni.

Dolazak većih i poznatijih tvrtki u BiH može u samo nekoliko godina potpuno preokrenuti trend iz masovnih odlazaka u masovni povratak mladih BiH. To se dogodilo u zemljama istočne Europe koje su nakon kvalitetnih reformi uspješno privukle investitore u „outsourcing“ industriju i otvorile nova radna mjesta za gotovo sve vrste poslovnih usluga. Konkretno, BiH ima veliki potencijal i priliku u oblasti „outsourcinga“ (strategija upravljanja troškovima – uzimanje vanjskih dobavljača za određeni posao), što obuhvaća zanimanja i poslove poput podrške korisnicima, istraživanja tržišta, programiranja, dizajniranja, zapošljavanja te mnogo drugih usluga.

Potražnja je, također, ogromna jer trenutno postoji između 30.000 i 40.000 radnih mjesta i pozicija koje istočna Europa ne može preuzeti zbog popunjenosti i traži se nova lokacija za „outsourcing“ u Europi”,  navodi on.

Objašnjava da se ova situacija u kojoj se našla BiH kada je riječ o tržištu rada, vrlo lako i brzo može pravladati.

ABSL BiH asocijacija će, po uzoru na prakse te asocijacije u „outsourcing“ industriji u Poljskoj i Češkoj, gdje je kreirano više od 300.000 novih radnih mjesta, doprinijeti kreiranju nekoliko tisuća radnih mjesta u BiH u naredne tri godine i tako dati konkretno rješenje. Radi se o kvalitetnim radnim mjestima s natprosječnom plaćom i za strane tvrtke i na kojima će biti zaposleni u najvećem broju slučajeva upravo mladi s poznavanjem stranih jezika. Situacija jeste kompleksna i izazovna, ali daleko od toga da nove prilike ne postoje i da je nemoguće izaći kao pobjednik. Ali, treba prepustiti sva donošenja odluka i vođenje projekata i politika novoj generaciji mladih ljudi koja drugačije i otvorenije razmišlja“, navodi Mujanović.

Nitko ne može raditi i primati mirovinu 

Ekonomski teška vremena već sada „primoravaju staru“ generaciju da odgodi odlazak u mirovinu, a u pravcu toga ide se i s izmjenama i dopunama zakona o PIO koji je stupio na snagu u ožujku prošle godine.

Tako je već na sjednici Vlade zatražena izmjena člana 116. Zakona kojim je određeno da umirovljenici koji su otišli u mirovinu sa 65 godina starosti ili 40 godina staža ponovo mogu raditi i primati mirovinu, a što je po ovom članu onemogućeno. Trenutno se čeka odluka Ustavnog suda FBiH o članu 116., a apelaciju je predao Milan Dunović, potpredsjednik FBiH.

Prema starom zakonu, ti ljudi koji su stekli uvjete mogli su primati mirovinu i raditi. No, ovim članom im je to onemogućeno. Dakle, nitko ne može raditi i primati mirovinu, osim po ugovoru o djelu. Zbog ove odredbe određen broj ljudi je za vrijeme stupanja novog zakona na snagu bio u radnom odnosu i imao mirovinum, te su morali birati hoće li zamrznuti mirovinu ili će prekinuti radni odnos. To je pokrenuto na Ustavnom sudu, tako da je Vlada, koja je predlagač zakona, odredila da će se ovo pitanje kroz amandmane riješiti.

Plan je da se tim izmjenama omogući da radnici sa 40 godina staža i oni koji napune 65 godina života mogu raditi“, potvrđeno je za „Avaz“ iz nadležnog ministarstva.

Povećan broj odlazaka  

Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da je u prvih deset mjeseci 2018. godine građanima BiH izdano 13.198 radnih dozvola. Ako uzmemo u obzir da je u 2017. godini taj broj iznosio 9.923, evidentno je da je došlo do povećanja odlaska bh. građana u Sloveniju.

U Njemačku putem Agencije za rad i zapošljavanje idu samo osobe sa srednjom medicinskom školom koje rade kao njegovatelji. Tako je u 2017. godini posredovano za 851 radnika, dok u 2018. godini samo za prvih deset mjeseci taj broj iznosi 963 radnika.

Deset zemalja s najvećim brojem ljudi koji su odlučili odseliti:

Bosna i Hercegovina – 43,3 posto

Albanija – 38,8 posto

Makedonija – 24,8 posto

Portugal – 22,3 posto

Crna Gora – 22,1 posto

Moldavija – 21,8 posto

Hrvatska – 20,4 posto

Litva – 18,9 posto

Irska – 18,8 posto

Rumunjska – 17,5 posto