U sklopu svoje strategije proširenja dostupnosti AI alata, OpenAI je najavio da se ChatGPT od sada može koristiti bez prijave u korisnički račun.

Više od 100 milijuna ljudi u 185 zemalja tjedno koristi ChatGPT kako bi naučili nešto novo, pronašli kreativnu inspiraciju i dobili odgovore na svoja pitanja. Od danas možete koristiti ChatGPT, bez potrebe za prijavom. Ovo uvodimo postupno, s ciljem da AI učinimo dostupnim svima koji žele znati više, priopćili su iz OpenAI-ja.

Ipak, treba imati na umu da izrada računa za korištenje ChatGPT-a donosi dodatne pogodnosti, kao što je, primjerice, mogućnost bilježenja interakcije korisnika s chatbotom, povratak na stare upite, dijeljenje razgovora te korištenje glasovnih naredbi, prenio je Bug.hr.

Dozvoljeni minus je financijski mehanizam koji omogućava vlasnicima tekućih računa, s vremena na vrijeme, potrošiti više novca nego što imaju na računu.

Dozvoljeni minus je vrsta kredita koja, s jedne strane, pruža određenu fleksibilnost i olakšava upravljanje žurnim troškovima, a s druge, može postati zamka ako se ne koristi odgovorno.

Što je dozvoljeni minus i kako se određuje?

Korisnici računa u bankama preko kojih primaju plaću imaju mogućnost zatražiti prekoračenje po računu, kao svojevstan najjednostavniji oblik kredita. Prekoračenje po tekućem računu, popularni “dozvoljeni minus” je zaduženje manjeg obujma, najčešće u visini mjesečne plaće.

Oglas

Maksimalno prekoračenje tekućeg računa određuje banka, ovisno od poslovne politike banke, i najčešće se kreće u iznosu od jedne ili dvije mjesečne plaće.

Kolike su kamate?

Kamata koja se naplaćuje za iskorišteni iznos prekoračenja razlikuje od banke do banke.

Ako imate odobren dozvoljeni minus, banka će naplaćivati kamatu samo na iskorišteni iznos, dok neiskorišteni iznos od ukupno odobrenih sredstava ostaje na vašem računu i na raspolaganju je prema vašim potrebama.

Oglas

Kamata na dozvoljeni minus iznosi u prosjeku oko 30% na godišnjoj razini, odnosno 2,5% mjesečno. Ona se obračunava i naplaćuje na kraju mjeseca za iznos koji je klijent koristio i na razdoblje koje je koristio.

Koliko je “dobar” dozvoljeni minus?

Iako dozvoljeni minus može djelovati kao odlično rješenje kada vam je potreban novac i kada nemate dovoljno sredstava “preživjeti” cijeli mjesec, stručnjaci savjetuju koristititi ga samo kada je nužno i ne koristiti ga kao dugoročni vid kreditiranja, jer se kamata na korišteni dozvoljeni minus obračunava na dnevnoj razini.

Upravo zbog toga je veoma važno koristiti ga u što kraćem razdoblju, kako biste manje platili kamatu.

Oglas

Što može biti alternativa dozvoljenom minusu?

Ako se ne želite zaduživati i iz situacije dozvoljenog pređete u nedozvoljeni minus, savjetuje se obaveze po dozvoljenom minusu izmiriti podizanjem gotovinskog kredita ili kredit za refinanciranje, jer su kamate kod ovakvih kredita drastično niže i ponekad mogu predstavljati “najbezazlenije” rješenje za izlaz iz nepovoljne situacije pišu Nezavisne novine.

Potrebno je znati kako banke minus najčešće odobravaju na osnovu redovnog mjesečnog priliva ne tekućem računu, plaće ili mirovine, a moguće je ovaj vid pozajmice dobiti i na osnovu položenog depozita kao jamstva.

Procedura za odobrenje minusa obično je jednostavna. Dovoljno je u banci u kojoj imate tekući račun i primate plaću ili mirovinu, popuniti zahtjev za odobrenje dozvoljenog minusa, potpisati suglasnost za dobijanje izvješća, te platiti naknadu za povlačenje izvješća i sačekati odgovor banke.

Oglas

Nakon odrona kamenoloma u mostarskom naselju Bijela, velika količina kamena završila je u rijeci.

Ovaj događaj, aktuelizovao je pitanje nepoželjnih uticaja na okoliš, prilikom miniranja u kamenolomu.

Koliko brinemo o zaštiti okoliša, koje su moguće posljedice obrušavanja, te šta nadležni poduzimaju, istražila je ekipa BHRT-a.

Priroda je još jednom pokazala svu svoju moć i snagu. Za samo par sekundi napravio se krater ogromnih razmjera a visoke stijene završile su u vodi i nanijele ogromnu i nepovratnu štetu eko sistemu tog dijela prirode.

Oglas

Stijene koje su u vodi napravile su fizičku barijeru koja onemogućuje ribama da se slobodno kreću na tom području, upozoravaju ekolozi. Budući da je to područje krša, utjecat će to, dodaju, i na samu kvalitetu vode.

“Samim tim je li dolazi do upita jednog velikog šta to mi jedemo koliko je ta riba ispravna da li je ona zdrava vlasti su se jednostavno morale da pozabave ovim pitanjima i da jednostavno preispita svoje odluke”, izjavio je predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”, Oliver Arapović.

“Danas mještane i građane grada Mostara interesuje da nam jednom pokažu gdje su ta i kad su ta istraživanja vršena i zmenađuje nas kako gradske kantonalne i federalene vlasti šute po pitanju toga zatvaraju oči slobodno mogu reći da bi samo udovoljili nekom da bi neko radio i zarađivao sebi milione”, rekao je predsjednik Eko udruge “Kuti”, Aner Omanović.

Ovakvi kamenolomi, mišljenje je stručnjaka, ne bi se trebali praviti u blizini rijeka i jezera, doslovno u koritu. Glavno pitanje je, naglašavaju: ko je dao dozvolu za prostor koji je zakonom zaštićeno područje. Također smatraju da je studija za okoliš trebala biti plod istraživačkih aktivnosti, i to stručno naučnih, a ne prepisivačkih, jer je, navode ovdje očito riječ o elaboratu opće namjene.

Oglas

“Neko bi mogao krivično odgovarati zato što je mimo zakona, mimo plana dozvolio da se tu eksploatiše šljunak, a drugi je problem način na koji se to eksploatisalo, pa je došlo do te havarije to je jedno nestručno ponašanje bez prisustva geologa i stručnih ljudi to je havarija koja je nastala ljudskim neznannjem i ljudskom nebrigom”, rekao je urbanista i planer, Sead Pintul.

“Očito je da ovdje neko treba snositi odgovornost međutim ovdje treba iznaći ko je odgovoran, a iznalaženje odgovorne osobe mogu samo učiniti eksperti iz ove oblasti”, rekao je doktor geografskih nauka, Muriz Spahić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo je dopis Vladi HNK u kojem traže hitnu informaciju o pravnom statusu subjekta koji je izvodio radove i miniranje terena, kao i dokaze o izvršenom inspekcijskom nadzoru i razlozima koji su doveli do incidenta. Iz MUP-a HNK-a kazali su da će se pookončanju kriminalističke istrage znati kako je došlo do odrona, i kolika je materijalna šteta.

Oglas

ZAVRŠENA 5. VITEŠKA UTRKA

Više od 400 natjecatelja nastupilo je na današnjoj 5. Viteškoj utrci “Vitez trči za Svjetski dan bubrega”, koju je iznimno uspješno organizirala Udruga dijaliziranih i transplantirani bolesnika KSB.

Radio Vitez donosi rezultate najuspješnijih sudionika.

SENIORKE:
1. Amela Trožić,
2. Vesna Čavar i
3. Lejla Hodžić.
SENIORI:
1. Berin Mušanović,
2. Džemal Bukvić i
3. Josip Martinović.

Oglas

JUNIORKE:
1. Anđela Talić,
2. Nika Kusin i
3. Antea Pavličević.
JUNIORI:
1. Rijad Brodlija,
2. Mario Lovrinović i
3. Ivan Marković.

VETERANKE:
1. Ajla Pinjo,
2. Nermina Gegić i
3. Jasna Buturac.
VETERANI:
1. Ante Klišanin,
2. Zoran Dedić i
3. Željo Bošnjak.

Air Serbia od sutra uspostavlja direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara, a kako je ranije najavljeno iz ove kompanije, srpski nacionalni avio-prevoznik će do Mostara leteti tri puta nedeljno i to ponedeljkom, petkom i nedeljom, prenosi BN portal.

Festival “Mali Akordi”, najstarija kulturna glazbena manifestacija u Županiji Središnja Bosna, završila je svoje 26. izdanje, donijevši nezaboravne trenutke i sjajne nastupe mladih talenata. Ove godine, vrhunac događanja bio je pobjeda Petre Baškarad, koja je osvojila Grand Prix sa svojom skladbom “Daire”.

Rezultati po kategorijama

Mlađi uzrast:
– Ana Ćosić – “Mladiću moj”
– Iva i Ana Trupina – “Hajde da ludujemo” i Gloria Akrap – “Noćas ćemo zemlji k’o materi reći” (dijele drugo mjesto)
– Mihael Mravak – “Sanja”

Stariji uzrast:
– Ana Ćurak – “Vlak”
– Laura Kapetan – “Sve još miriše na nju” i Luka Galić – “Pusti, pusti modu” (dijele drugo mjesto)
– Korina Varešković i Anamarija Krezić – “Paloma Blanca” i “Dođi” (dijele treće mjesto)

Oglas

Posebna priznanja:
– Nagrada publike: Mija Andrijašević s pjesmom “Čuvala me mama”
– Najbolji scenski nastup: Nives Znahor s pjesmom “Sve bi sele ljubile mornare”
– Najbolji debitant: Tamara Čorović s pjesmom “I wanna dance”

Nagrade su uručili ugledni gosti, uključujući Federalnu ministricu kulture i sporta, Sanju Vlaisavljević, i županijsku ministricu financija, Mirjanu Plavčić, predsjednik HKD Napredak Busovača Bojan Petrović, prof. Magdalena Marić, ravnatelj Stipo Krišto. Podršku festivalu pružio je i zamjenik predsjedatelja ZD PS BiH Marinko Čavara.

Revijalni program

U revijalnom dijelu programa, publika je uživala u nastupima “Ivančica i prijatelja”, dječjeg zbora “Maleni”, koje predvodi umjetnička direktorica festivala prof. Magdalena Marić, naših mažoretkinja pod vodstvom Dragane Bohutinski, te folklornog sastava HKD-a “Napredak” Busovača. Program je vodila Vanja Džambas, a glazbenu podršku pružili su bek vokali Matea Plavčić, Gabrijela Vuleta, Patricia Ćosić, i Irena Čavara. Glazbu je pružio vrhunski bend Innuendo iz Busovače.

Oglas

I ovogodišnji MAK je u organizaciji HKD-a Napredak, podružnica Busovača, a generalni sponzor bio je Šakić d.o.o. Pokrovitelji festivala su: Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa, Ministarstvo financija naše županije, OO HDZ-a BIH Busovača, te Općina Busovača.

Festival “Mali Akordi” i dalje ostaje važan simbol tradicije i kulture, obilježavajući 30 godina od svog osnutka i potvrđujući svoje mjesto kao kamen temeljac u promociji mladih talenata u regiji.