- oglas -

Pijete antibitike kad mislite da vam je potrebno? Posljedice mogu biti opasne

Pročitajte i ovo

Srbiji u ludom scenariju pobjeda protiv Švicarske nije dovoljna za ostanak na SP-u

POSLJEDNJE kolo grupne faze u skupini G Svjetskog prvenstva u Kataru moglo bi ispisati malu dramu, barem u slučaju...

DIPLOMIRANI POLITOLOG: U Njemačkoj zarađivao 20 eura po satu, u BiH rudari za 3 marke

U selu Kokoščići u komodi rudara kopača diploma s Fakulteta političkih nauka UNSA. Njena vjerodostojnost je neupitna, ali nema...

BITKA ZA DOM NARODA: Jedina prava opozicija HDZ-u u Zapadno-hercegovačkom kantonu je žena

Jedina prava opozicija HDZ-u u Zapadno-hercegovačkom kantonu je žena. Zove se Antonija Banožić i potpredsjednica je HDZ.a 1990. Bila...
- Advertisement -

U vrijeme COVID-19 pandemije, mnogi problemi današnje medicine došli su još više do izražaja, a tako i problem bakterija otpornih na antibiotike.

Virusne infekcije, kao što su prehlada, gripa ili COVID, za razliku od onih bakterijskih, ne liječe se antibioticima, a pogrešnim i prekomjernim propisivanjem, ali i neopreznom uporabom, potiče se otpornost bakterija na tu važnu skupinu lijekova, što povećava rizik za razvoj drugih bolesti i povećanje smrtnosti.
- Advertisement -

Antimikrobna rezistencija (AMR) razvija se uslijed sposobnosti bakterija, virusa, gljivica i parazita da se s vremenom mijenjaju, što omogućuje da postanu otporni na antibiotike zbog čega je otežano liječenje infekcija, povećan rizik od širenja i razvoja teških oblika bolesti te smrtnog ishoda. Istraživači procjenjuju da je antimikrobna rezistencija bakterija odgovorna za 1,27 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. godini, stoji na stranicama zzjzpgz.hr.

Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima globalno se obilježava svake godine kako bi se bolje osvijestio ovaj rastući problem, te pronašla rješenja i potaknula najbolja praksa među svim sudionicima u javnosti, zdravstvu te kreatorima politika, koji imaju ključnu ulogu u smanjivanju pojave i širenja antimikrobne rezistencije.

Stoga se temom ovogodišnjeg tjedna “Zajedno spriječimo antimikrobnu rezistenciju” pozivaju svi dionici da potiču razboritu upotrebu antimikrobnih sredstava te da radeći zajedno, ojačaju preventivne mjere koje se bave AMR-om. Iako se u zadnjih desetak godina situacija u Hrvatskoj poboljšala u smislu smanjenja prekomjernog propisivanja i potrošnje, ipak Hrvati još uvijek uzimaju više antibiotika nego što ih prosječno uzimaju stanovnici nekih zapadnih zemalja Europske Unije.

COVID JE “MASKIRAO” PROBLEM

Ako govorimo o 2021 godini, koju je obilježila pandemija SARS-CoV-2, prisjetimo se kako je sve bilo podređeno cijepljenju i brizi o pacijentima, no kako su mjere popustile omogućena je bila briga o liječenju pacijenata s drugim dijagnozama.

Povećao se tako i broj bakterioloških pretraga te brojevi izolata obrađeni  za većinu bakterijskih vrsta rastu u odnosu na prethodnu godinu i dosežu brojke prijašnjih predpandemijskih godina. Multiplo rezistentni bolnički patogeni porasli su, nažalost, tijekom pandemije i brojem i stopom rezistencije što najbolje ukazuje koliko su u sprječavanju širenja rezistencije važne standardne mjere predostrožnosti, koje su tijekom pandemije često bile zanemarivane zbog pretjerane uporabe zaštitnih sredstava u sklopu kontaktne izolacije pacijenata s COVID-19.

Utjecaj virusne pandemije na bakterijsku rezistenciju na antibiotike jasno ukazuje koliko su razni sektori u zdravstvu usko povezani i kako se problemu širenja rezistencije treba pristupati zajednički na različitim razinama, što se već dugi niz godina i čini, ne samo u okviru humane medicine, već i u okviru jedinstvenog zdravstva (engl. „One health“), što podrazumijeva kontrolu potrošnje antibiotika i širenja rezistencije i u veterinarskom sektoru i sektoru okoliša. Dok se u našoj zemlji programi praćenja rezistencije i praćenja potrošnje antibiotika uspješno provode već dugi niz godina, intervencije potaknute ovakvim podacima su još uvijek manjkave, stoji na stranicama Interdisciplinarne sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (iskra.bfm.hr)

UZIMAJTE SAMO PROPISANE DOZE

Postoje jednostavne radnje koje pojedinci mogu poduzeti kako bi se uključili u borbu protiv antibiotske rezistencije:

1. uzimanje antibiotika samo kada je potrebno i isključivo prema preporuci liječnika
2. ukoliko su antibiotici propisani, uzimaju se sve propisane doze te se ciklus liječenja završava točno onako kako je preporučio liječnik
3. nikada se ne uzimaju preostali antibiotici koji su propisani nekoj drugoj osobi
4. antibiotici koje je liječnik propisao nikada se ne dijele s drugim osobama
5. nikada se samoinicijativno ne uzimaju antibiotici, ukoliko to nije propisao liječnik
6. redovito se moraju prati ruke i poštivati druge mjere sprječavanja širenja zaraznih bolesti, prenosi Ordinacija.hr.

Centralna.ba

Najnovije vijesti

Srbiji u ludom scenariju pobjeda protiv Švicarske nije dovoljna za ostanak na SP-u

POSLJEDNJE kolo grupne faze u skupini G Svjetskog prvenstva u Kataru moglo bi ispisati malu dramu, barem u slučaju...

DIPLOMIRANI POLITOLOG: U Njemačkoj zarađivao 20 eura po satu, u BiH rudari za 3 marke

U selu Kokoščići u komodi rudara kopača diploma s Fakulteta političkih nauka UNSA. Njena vjerodostojnost je neupitna, ali nema ko Saudina da za nju...

BITKA ZA DOM NARODA: Jedina prava opozicija HDZ-u u Zapadno-hercegovačkom kantonu je žena

Jedina prava opozicija HDZ-u u Zapadno-hercegovačkom kantonu je žena. Zove se Antonija Banožić i potpredsjednica je HDZ.a 1990. Bila bi delegat u Domu naroda...

GRADONAČELNIK KIJEVA Kličko: “Ne možemo dopustiti Putinu da nam ukrade Božić

Kijev planira postaviti božićna drvca, bez lampica, po cijelom oštećenom gradu i tako iskazati prkos ruskim napadima na infrastrukturu zbog kojih dijelovi grada ostaju...

Jeličić: Ronaldo mora na ispovijed u Fatimu

PORTUGAL je izborio plasman u osminu finala Svjetskog prvenstva pobjedom nad Urugvajem 2:0. Oba pogotka postigao je Bruno Fernandes. Ovom utakmicom ujedno je zaključeno i drugo...

Povezane vijesti